LE
Strana 2 GLEE I NLO AES ON ANOM
bivši meštar Velike Francuske Lože,
bivši zastupnik Lože Mauric_Berteaux,
i Lože Eleusis.
Nažalost i u našim krajevima ima
natražnih elemenata koji stupaju u
ovaka protikulturna, protivjerska i pro-
tičovječanska udruženja, u framasone-
riju, kojoj, eto, prema izjavi samog
bivšeg meštra Velike Francuske Lože,
nije stalo ni za vjerom ni za domo-
vinom ni za civilizacijom, a najmanje
za humanitarnosti, koju su onako ju-
nački popljuvali izazvavši veliku aferu
Stavisky, veliki francuski i megjuna-
rodni skandal. Tu su upropašćene mi-
lijarde sirotinjskog novca. A upropastila
su ga framasonska braća, koja su
imala u vidu samo svoju kesu, i ništa
više. Iza ovakih skandala i ovakih
izjava, kao što je gornja, iramasoni
su izgubili svako pravo da i spominju
domovinu i da sebe zovu patriotama.
To pravo nemaju ni naši framasoni,
jer su oni odraz svoje braće u Fran-
cuskoj.
Zar je Papa stranac?
Znameniti njemački državni kau-
celar Bismarck, bješe najprije pokre-
mio borbu proti katoličkoj Crkvi u
Njemačkoj i ljuto progonio vjerne ka-
toličke gragjane, ali je na koncu izvu-
kao tanji kraj i uvidio, da se jadno
prevario, pa je izrekao u pruskom
saboru ove značajne riječi, koje ne
vrijede samo za Njemačku :
.Što se tiče tobožnjega uplitanja
u naše poslove, ja veoma sumnjam,
da li se smije u našoj kući postupati
s Papom kao sa strancem. Ja kao
predstavnik vlade izjavljujem, da je
papinstvo ne samo jedna vanjska i
općenita, nego i jedna domaća uredba
za naše katoličke sugragjane. Neprav-
du bih učinio svojoj zemlji, kad bih
iz narodnog ponosa odbio pomoć jed-
nog vladara, koji je tako savjestan i
moćan, kaošto je to Papa, a samo
s toga razloga, jer živi u Rimu“.
Taj odlomak iz Bismarckova go-
vora izvagjen je iz njemačkog izdanja
Soderinijeva djela: ,Leon XIII.
i njemački kulturni boj“. Izdavač ka-
že na tom mjestu u bilješci: ,Ne iz-
nenagjuju li takve riječi, kad ih kaže
muž, koji je još malo godina prije
snovao, kako bi stvorio zemaljsku
(narodnu) crkvu, da oslobodi nje-
mačke katolike od tugjeg uplitanja sa
strane Rima ?“
To nas napunja novim pouzda-
njem u ,Petrovu stijenu“ : mnogi su
već o nju razbili glavu, a i još će. Na
nama je da se nagjemo na toj stijeni,
uz Petra, uz Papu, neustrašivi, svi-
jesni, ponosni. M. V.
Bolesne žene imadu upotrebom
naravne FRANZ-JOZEFOVE gorke
vode lako čišćenje crijeva, bez zapreke,
što često neobično blagotvorno dej-
stvuje na bolesne organe.
NARODNA SVIJEST“
Seo Broj
Povodom jedne kritike o duhovnom koncertu.
Ovih smo dana imali prigode či:
tati jednu kritiku o zadnjem duhovnom
koncertu, održanom u katedrali, dne
9 pr. mj. za nezaposlene, siromašne i
bolesne. Tko se i malo bavi pjevanjem
ili sviranjem vidi, kako dotična kritika
vrvi elementarnim greškama i pravim
neistinama.
Sasvim je pogrešno misliti, da
pjevačko društvo kaže svoju muzičku
kulturu, ako pjeva ,a cappella“. Kriti-
čar, koji ovako misli nije drugo nego di-
letanat. Isto tako nije ovisna muzička
kultura pjev. zbora o broju pjevača,
jer je poznato, da ni ,Sikstinska ka-
pela“, kojom dirigira Mo Lorenzo Pe-
rosi, nema nego 30 pjevača, a ipak
nastupa u veličanstvenoj bazilici sv.
Petra na udivljenje hiljada slušača,
megju kojima ih imade muzički mnogo
izobraženijih od ,kritičara“ duhovnog
koncerta. Vanjska forma, u ovom slu-
čaju zbor a cappella ili sa pratnjom
ne odlučuje o muzičkoj kulturi djela
ili njegovoj interpretaciji ili nekom
tehničkom pitanju. Za nas je muzička
kultura nešto drugo nego za pisca spo-
menute kritike U
Otrag mjesec dana sav je kulturni
svijet proslavio dva 25-god. jubileja
Haudel-a i ovih dana Bacha. Hšudel
i Bach dva su stupa, dva vrhunca kon-
trapunktične epohe. To su dva titana,
o kojima se je u zadnje vrijeme go-
vorilo i pisalo, da su Alfa“ i ,Ome-
ga“ a svi drugi da su samo epigoni.
Samo naš muzički ,kritičar“ nekako je
kiseo prema tim velikanima. Svi dobro
znamo, kako su se svi veliki umjetnici
počamši od klasičara Beethovena do
modernog pravog umjetnika Stravinskog
izražavali o ovim majstorima. Tako je
n. pr. Beethoven rekao o Haadelu ovo:
Handel je najveći, od kojega mogu
još mnogo da učim; pred njim prigi-
bam koljena. H&adel je nedostiživi
majstor svih majstora“. Samo našem
pkritičaru“ Haadel-ova muzika djeluje
malo ,neistinski“. Nekako ne voli pra-
ve veličine. Ali što ćete, kad ima ljudi,
kojima se svigja krčma ili kućica, a
prolaze sasvim flegmatično mimo sa-
vršenu gotsku katedralu. Nadalje ireba
da zna punim naslovom kritičar“ da
se je naše doba poslije romanticizma
u savremenim strujama povratilo poli-
foniji i govori se o renesansi polifon-
skog stila, koji je svojim kolektivnim
izrazom bliži našoj demokratskoj dobi,
nego dotjerana solistička arija aristo-
kratskog doba individualizma. Baš ova
polifonija — u Aleluja — izraz je
kolektivnog osjećaja, bliža našoj dobi
nego drugi muzički stihovi. Baš danas
najviše vidimo kako je ona time ljud-
ska i vječita.
Da pak, kritičar“ duh. koncerta
nikako ne shvaća ovu muziku i da mu
je potpuno strana vidi se najbolje po
tome, što on piše o nekoj ,logičnoj
gradaciji u dinamici“. Ali, barem
je o tome morao šutjeti. Treba da
zna taj ,kritičar“, da se je dinamika
razvila tek u doba poslije Beethovena.
Istom u romanticizmu razvija se bogata
dinamika, zabilježena kod svake fraze,
kod svakoga motiva pa čak i tona.
Stari klasičari polifonije, Bach i Han-
del, nijesu poznavali dinamiku u našem
smislu, a nije im ni služila. Njihov
muzički izraz sastoji se u liniji. Vidi
se da ,kritičar“ nije uopće prolistao
ni jednog oratorijskog djela Haadela
i Bacha, jer bi sigurno na prvi pogled
opazio, da nigdje nije bilo toliko mi-
nimalno i tako rekuć ništa zabilježeno
u pogledu dinamike kao u ovim dje-
lima. ,Aleluja ima u originalu samo
jedan dinamični znak u partituri i to
samo forte! Izgleda, da je p. n. »kri-
tičar“ u nekoj kritici, koja se ie od-
nosila bogzna na koje djelo pročitao
učene riječi ,gradacija u dinamici“ te
ih je naprosto nalijepio ovdje neum-
jesno, nelogično, nestručno, diletanski.
Ali i kritičar mora da i nešto po-
hvali. I naš je ,kritičar“ za svoje pri-
znanje pohvalio ,vrlo efektno instru-
mentiranu“ kompoziciju dirigenta Jo-
sefa Vlacha-Vrutickoga. U ostalom
himna sv. Vlaha bila je napisana u
prvom redu za zbor, a sve druge pre-
radbe pratnje bile su sporedne. To se
najbolje vidi po tome što je pratnja
himne sv. Vlaha imala svake godine
drugi oblik. Naiprije je imala pratnju
orgulja, drugi put pratnju gudalačkog
kvinteta, poslije je slijedila izvedba sa
malim orkestrom (Dubr. Kurorkestar)
i lani je prema potrebi orkestracija
uvećana i nadodana te je himnu izvela
Dubrovačka Filharmonija. U sva četiri
slučaja ostala je sva težina himne u
zboru. Jedino naš je ,kritičar“ gledao
sve one večeri nekako čudno i svaku
je sliku okrenuo glavom dolje, pak i
u bimni gleda sporednu crtu, instru-
mentaciju, koja je baš sasvim jedno-
stavna, sačinjavajući jedan ritmički
motiv, koji sva gudala imaju unisono
dok limeni instrumenti sviraju djelo-
mično partu zboža. Dalje kritičar“
naglašava harmonijsku jednostavnost,
a ne čuje, da zbor ima da tako re-
čemo unisono cijele iraze, koje svrša-
vaju u 4-glasnom akordu ? lli je ,kri-
tičar“ čuo samo ove finale?
Nego radije treba ustanoviti, da
je p. n. kritičar uzeo sebi zadaću, da
kritizira“ samo sporedne stvari, ne
posvećujući pažnju glavnim stranama
muzike. Tako se beznačajno zaustavlja
kod instrumentacije ,Largo“ nezna-
jući da ova instrumentacija, kao i sve
druge preradbe Haadelova »Larga“
nijesu od autora i da nijedno djelo
nije bilo toliko puta preragjeno za
razne ansamble kao ,Largo“. Ali ove
preradbe nijesu razlog, zašto je , Largo“
postao slavno i vječito djelo. Vječno
lijepa melodija, koju je Hžadel s
vao u tonovima uz skromnu i m
pratnju akorada jest ono što je ve
i vječito lijepo. ,Kritičar bi bio p
bolje učinio, da se je zaustavio
bitnosti ove muzike, na interpret
ove melodije. Ali, budući mu je i
strano, on se piiti u sporednim i 1
važnim pitanjima, na instrument
koja je naknadno nadodana od jeć
francuskog aranžera.
Dakle: preporučamo p. n. ,
čaru“ duhovnog korcerta više o!
tivnosti, manje fraza, manje dil
tizma i više istine! Ima i drugih
koja se razumiju u muziku pa n
odmah sa svakom pročitanom fr;
na bubanj. Kad bi kod , šritičara“
i najmanje autokritike, ne bi se
usudio uopće napisati onakovu k
u svakom pogledu uspjelog ve
stvenog duhovnog koncerta u
katedrali.
Kod iznemoglosti i tromosti ci
jetog tijela kod starijih osob:
Iznemoglim i starijim osobama
preporučamo“: dajte si masirati
sa preparatom »ALGA« uveče
spavanja i u jutro prije ustaja!
veče poslije masaže biti će Van
lagano, uživati ćete duboki sa
odmara i krepljuje. U jutro
masaže ostanite još neko vrij
krevetu. Kad ustanete udovi
gipki, hodanje lagano, kao u
rodjenom tijelu, osjetiti ćete nov
žinu, vedrinu i životnu snag
»ALGA« dobiva se svuda 1 bo
Din. 12.— Reg. S. Br. 18117:
Kodak":
O TP LA A 1
JUGOAGENCIJA ZA
Draškovi
TRAŽITE PROSPEKTE
Šutić Kaldor &
GUBROVNIK
Naslov za brzojave: MJENJAC
Dubrovnik Inter. tel br. 87. 1
Kupuje i prodaje sve državne vr
papire, strane valute, akcije paro
skih društava i uložne knjižic
naka uz najpovoljnije cijer
Zastupstvo tvornice automobila u
Bogato skladište rezervnih dje!
guma tvornica :
FIRESTONE i CONTIN:
Zastupstvo i skladište radioaj
STANDARD
tt. Jugoslavensko Standa:
C Electric o. A. D. — Beog
|
Izabrana VIŠKA
d
| fir
|
kao i sve vrsti
prvorazrednih dalmatinskih
PERO
obijete kod
KOLIĆ
DUBROVNIK
m €
Kabožina |ulica prije Agencija Banaz & Rusko
Medicinalni Cognac, pravi vinski des-
tilat Vermouth takmiči se sa prvoklas-
mim talijenskim markama. — žčlatna
kapljica“ i »Prošek! desertna wima.
24
tala