Strana 2

Pregled voniskih. dodogiaia

Megjunarodna politika. Dan 16.
marta, kad je njemačka prešla preko
svih odredaba versajskog mirovnog u-
govora i uvela opću vojnu dužnost
prouzročio je u Evropi poremećaj već
i onako nesigurne megjunarodne po-
litike. Evropa je ostala zapanjena i na-
stalo je pitanje, što se ima činiti, da
se zaštite mirovni ugovori. Jedni su
govorili, da treba navijestiti Njemačkoj
rat, ali nitko se ne usugjuje preuzeti
ma sebe veliku odgovornost koja je s
tim u vezi. Drugi su htjeli, da se u-
potrebi Društvo Naroda, da poduzme
obrambene korake, ali je i to moralo
pasti u vodu, jer Liga Naroda može
samo da daje savjete. Treći su došli
s prediogom, da se narodi, koji hoće
mir, vežu u velike obrambene saveze,
da budu spremni, ako bi Njemačka
pokušala rušiti mir. Nego u pitanju
sklapanja ovih saveza vladaju razna
mišljenja. Francuska se hoće vezati s
Rusijom i državama Male Antante.
Poljska to ne voli, jer se nalazi u sre-
dini. Italija predlaže savez podunavskih
država, ali Magjari protestiraju, jer da
nijesu zadovoljni sadašnjim granicama.
Rusija nastoji oko saveza proti Nje-
mačkoj, ali iako bi Rusima vjerovali,
boljševicima nitko rado ne vjeruje. Ko-
načno Engleskoj nije pravo, da se u
Evropi sklapaju neprijateljski tabori sa
sulicama uperenim jednih proti drugi-
ma. Osobito neće dopustiti Engleska,
da bude, ako se ustanove dva tabora,
jedan jači od drugoga t. j. francuski
tabor jači od njemačkoga.

Zato se Engleska upliće u poli-
tiku. Ministar Eden ide po Evropi. Već
je bio u Berlinu i poznat je uspjeh
tamošnjih razgovora. Iz Berlina ide u
Moskvu, gdje ga sjajno primaju i ku-
šaju ga uvjeriti o potrebi saveza mi-
roljubivih država proti Njemačkoj. Zato
Rusi nude Engleskoj olakšice na Da-
lekom Istoku, ako ih ona bude poma-
gala u Evropi. Iz Moskve dolazi u Var-
šavu. Poljaci neće da jamče za ništa i
za nikoga; oni će braniti samo svoje
granice. Iz Varšave ide Eden u Prag,
gdje mu Beneš pretstavlja njemačku
pogibao, koja njegovu domovinu obu-
hvata kao smrtonosna kliješta. Radi na
tome, da preuzme Engleska garanciju
granica podunavskih država, pa će sve
biti u redu. Englez Eden sve sluša, a
ništa ne obećaje, nego ide doma.

Sada se velesile sastaju u Stresi,
ljetovalištu u talijanskim Alpama, gdje
će se povesti dogovori na osnovu iz-
vještaja ministra Edena. Kod svega to-
ga treba istaknuti, da se Evropa brani
od Njemačke jednim jedinim sredstvom,
to je neprestano naoružanje.

Španjolska. Nakon što je pred-
sjednik vlade Lerroux vodio nekoliko
dana pregovore, povjerio mu je Alcala
Zamora, da ipak sastavi vladu pod ma
koju cijenu. Nova je vlada sastavljena
tako, da je Gil Robles naredio svim
svojim ljudima, da dadu demisiju na
sva mjesta, koja su dosada obnašali.
Jer nova vlada nema povjerenja u par-
lamentu poslana je narodna skupština
na 1 mjesečni odmor. Kroz to vrijeme
ima vlada da popravi reformu izbor-
nog zakona, kako bi se onda mogli
provesti novi izbori.

Kratke vijesti. Kemal paša je od-
redio, da se mjesto petka uzme ne-

ARA SENNA DODOA LO NON LOANS
IZRA SNL ANE NLO INEOITNO

djelja za praznik. — Njemačka je vla-
da pretvorila 15 katoličkih i 10  pro-
testantskih škola u Miiachenu u škole
nacijonalnih socijalista. — Prigodom
zadnjih poplava u Kini poginulo je
20.000 ljudi. — Roosevelt je potpisao
nacrt novog ustava, kojim će Filipinima
biti dana potpuna nezavisnost. — 1400
poljskih studenata obavilo je prošle
godine duhovne vježbe u Varšavi. —
Megju engleskim katolicima, kojih ima
oko 2 milijona, rastura se godišnje
1,250.000 knjižica i brošura. — Kao
uspomenu na velebni euharistijski kon-
gres u Buenos-Airesu podići će Argen-
tinci veliku katedralu. — Da se pre-
stane sa progonom meksičkih katolika
tražili su škotski katolici u skupaim
pismenim izjavama na ministra  pret-
sjednika u Meksiku. — Na katoličku
je vjeru prešao Fridric Heiler, profesor
protestantske bogoslovije. Bio je inače
vogja poznatog pokreta »Hochkirchli-
che Bewegung«. — Na 2 o. mj. navr-
šilo se je 120 godina od rogjenja An-
dersona, poznatog pisca dječijih bajki.
— Na 24. pr. mj. navršilo se je 30
godina od smrti pisca Jules Verne a.
On je napisao ukupno 34 sveske. -—
U Rusiji je bilo prošle godine 62.000
većih i manjih željezničkih nesreća.

 

Pisma iz naroda.

KORČULA. Izložba jedrilica. Broj
dograditelji na otoku Korčuli, koji su
od davnine poznati kao dobri maj-
stori u gradnji jedrenjača, a osobito
sportskog tipa jedrilica, priregjuju u
junu svoju veliku izložbu svih vrsti
sportskih i teretnih lagja. Pripremni
su radovi ovih dana potpuno dovršeni
i sada bi se imalo da počinje izgrad-
njom posebnog prostranog paviljona,
u kome bi se smjestili izloženi pred-
meti. Paviljon će biti podjeljen na
nekoliko odjelaka za pojedine modele
lagja, jedrenjaka, motora jedrenjaka,
jedrilica itd., izragjenih isključivo od
korčulanskih brodograditelja. U jedno
od posljednjih odjeljenja paviljona smje-
stiće se starinske i novije slike jedre-
njaka, izragjenih na Korčuli, a koje su
najviše religioznog karaktera, jer su
od mornara kao zahvala darovane raz-
nim prošteništima na Korčuli. Za turiste
biti će ovo posebna atrakcija. Na izložbi
će sudjelovati svi brodograditelji, za-
natska škola, razna zastupstva  mo-
tora, tvornice boja, mreža i željeznih
potrepština.

 

=a a a  Ralš a. OOO

,ALGA“ za masažu kod reumatizma,

išiasa, kostobolje, probadanja i ste-

zanja mišica.
Na dlan ruke izlijte nešto , Alge“ nakva-
šenim dlanom trljajte uzduž mišića onaj
dio tijela, gdje osjećate boli. Kad se je
dlan ugrijao i posušio, nakvasite nanovo
i opet trljajte. Tako opetujte više puta,
zatim umotajte natrljani dio tijela vunenom
krpom ili maramom. Masirati treba 2 do
3 puta na dan, a po potrebi i više. Več
iza. prvih trljanja primjetit ćete ugodni
osjećaj i olakšanje boli. Čim osjetite i
najmanje neraspoloženje i stezanje nata-
rite tijelo ,Algom“ jer to može biti poče-
tak težeg oboljenja, koga ćete sa malo
,Alge“ predusresti.

,Alga“ se dobiva svuda 1 boca Din. 12.—

Reg. S. Br. 18117/32.

 

Odlazak i dolazak Željeznice.
Vlakovi dolaze svaki dan u 20:35,
4-40 i 10:15, a odlaze u 6, 11'15 i
19:10 sati.

NARODNA SVIJEST“

 

STAR

kupuje najpovolj-
nije i za novu robu

ZLATO ičigeijri mir

DUBROVNIK

5 AJ O oro, Pir AARONA AMN

DIO GOGOAI

VASA DL

Sa otoka Mljeta. Prijeka potreba
opčinskog liječnika. Već od nekoliko
mjeseca ostao je cijeli naš otok bez
liječnika. O tom se je već i javno pi-
salo, ali kako stvari stoje izgleda .da
mi nećemo uopće više imati liječnika.
Članovi općinske uprave kažu: općina
je prezadužena, pak ne može plaćati
liječnika. Komu treba nek dozove li-
ječnika iz Stona ili Dubrovnika. Ali
ko može snositi toliki trošak u sa-
dašnje doba novčane krize. Tako su
siromasi osugjeni, da u teškim sluča-
jevima bolesti ostaju bez liječničke
pomoći. A sada ima mnogo slučajeva
gripe sa komplikacijama, gdje je i ter
kako potrebita liječnička pomoć. Sta-
vljamo na srce odlučujućim faktorima
a osobito gosp. Banu, da porade te
općina otvori natječaj na mjesto
općinskog liječnika i da mu odredi
doličan honorar, jer je teško da cijeli
otok stoji bez liječnika.

Babinopolje: Završetak jubilarne
godine svečano smo proslavili na 29
i 30 marča o.g. Za tu svrhu došli su
pomoći našem župniku Preč. Dr. L. Ba-
čić, Da S. Korunić i Da J. Kovačević. Ži-
vei pobudne propovijedi Preč. Bačića i
Korunića jače su potakle dobri narod, te
je hrlio na propovijedi i sakramente oba
dana. Crkva je uvijek bila puna ko
šipak pobožnog naroda, a svećenicima
pune ruke posla. Kruna je svega bila
završna procesija od Kapele Gospe od
Brijega do matice sv. Vlaha u nedje-
fju po podne. Tada je naše selo iska-
zalo nepokolebivost u vjeri svojih o-
taca i odanost katoličkoj Crkvi, Narod
je veseo i zadovoljan pošao svojim ku-
ćama, a tim više kad je čuo da će nas
svećenici pohoditi i o Uskrsnom pro-
štenju.

Pučke misije i proslava sv. go-
dine u Blatu. Od Nedjelje 31. Ill. do
9, IV. naše je mjesto na najsvečaniji
način proslavilo sv. godinu sa pret-
hodnim pučkim misijama, koje su sa
divnim uspjehom obavili preč. Dr.
Ljubo Bačić, dekan Stona i Du Spaso
Korunić župnik Banića. Na njihove
prelijepe propovijedi narod je hrlio ko
što žedan jelen hrli na izvore vode, a
uspjeh se je vidio u tome, što je ci-
jelo selo pristupilo na sv. sakramente.
Divota je bilo vidjeti kako svi doma-
ćini prednjače mlagjima, i kako kor-
porativno pristupaju na sv. Pričest,
koji će ih uzdržati nepokolebive u
vjeri svojih pradjedova i očuvati ih
od raznih zavoditelja, koji vrebaju na
najdragocjeniji biser njihov na sv.
vjeru. Tko je ove sve dane ma i
površno zavirio u njihovo selo, taj se
je morao samo diviti njihovoj tvrdoj
vjeri, njihovu poštenju i njihovu ka-
rakteru. Pošten i karakteran čovjek ne
pljuje na svoj obraz ni na svoju vjeru.
Nakon svečane Mise i zaključne pro-
povijedi obavio je naš revni župnik
vič, Da Frano Horvat propisane pro-
cesije i pohode i time je dostojno
proslavljena ova sv. godina našeg spa-
senja i u našem selu.

 

Mjesečeve mijene. Mlagi (mijena)
danas 3 o. mj. Prva četvrt u Srijedu
10 o. mj. Pun mjesec (uštap) u četvr-
tak 18. o. mj. Zadnja četvrt 26 o. mj.

APARATI

Koda m

OTPLATU
|A AK: ZNOJA II AORINEJ

JUGOAGENCIJA ZAGREB
Draškovićeva 34.
TRAŽITE PROSPEKTE

 

FOTOGRAFSKI

 

 

 

mean
DAL

Broj 1
Tel. 10

(gROEGOVIA

PRAMA FAAIMA SAPUNA | G01
BRAĆA P. MIHAJLOVIĆ
MOSTAR

PREPORUČUJEMO naše
SAPUN
OBRATITE SE ZA CIJENE
ŠALJEMO UZORKE

GARANTIRAMO DA ĆETE
BITI ZADOVOLJI

Brzojav ,Sapunjata“

Program

pjevanja »Crkvenog Pjevačkog Zbor
preko: Velike Sedmice 1935 u Dub:
vačkoj Katedrali.

Nedjelja od Poma, ponedleljak i
torak (14. 15. i 16. IV.)

Nakon propovijedi u večer (oko7ip

Fr. Marolt: ,Smiluj se meni Bož
(4 gl. muški zb.)

Fr. Lederer: ,Divnoj dakle“ (4
muški zb.)

Arn. Furlotti: ,O spasonosna Hosti
(muški zb.)

Srijeda velika (17. IV.)

Preko Jutarnje (oko 6€ s. več.);

Lamentacije (koralne): Prva Dn. K:
Capurso (tenor) — Druga P
Bošković (bas) — Treća Dii
Zorović (tenor).

Na svršetku Jutarnje (oko 7 i 1

V. Goller: ,Christus factus est“
gl. mješ. zb.)

Jos. VI. Vruticky: ,Miserere“ (4
mješ. zb.) — Prva izvedba.

Četvrtak Veliki (18. IV.):

Preko Jutarnje (oko 6 s. več.)

Lamentacije (koralno): Prva D
Zorović (tenor) — Druga Lino
pro (bariton). — Treća Dn.
Kovačević (tenor).

Na svršetku Jutarnje (oko 7 i

V. Goller: ,Christus factus est
gl. mješ. zb.)

Jos. VI. Vruticky : ,Miserere“ (
mješ. zb.)

Petak Veliki (19. IV.)
Preko adoracije sv. Križa (oko 1
T. L. Vittoria: ,Puče moj“ (
mješ. zb.)
Preko Jutarnje (oko 6 s. več
Lamentacije (koralno): Prva Dn.
Gjivanović (bas). — Druga [
Zorović (tenor). — Treća
Bošković (bas).
Na svršetku Jutarnje (oko 7 i
V. Goller: ,Christus factus est.
mješ. zb.)
Jos. VI. Vruticky : ,Miserere“ (
mješ. zb )

Nakon povratka procesije u Kate

(oko 8 i po):
P. Guglielmi: ,Isus Krist postat
slušan“ (4 gl. muški zb.).

Uskrs (21. IV.):

Preko Pontifikala (10 s.)

J. Tresch: ,Bece sacerdos ma
(4 gl. mješ. zb.)

S. Zimarrino: ,Regina coeli la
(mješ. zb:).

Fr. Vittadini: ,Missa jubilaris“
mješ. zb. uz pratnju guda
orhestra).

Alph. Boog: ,,Terra tremuit“
muški zb)

Verbicki:.,,Alleluja“ (4 gl. muš

Na harmoniumu Mro Jos. VI. Vr

Dirigent: A. Gjivanović