,8€ povede ozbiljna biiga i u Soli POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 17. DUBROVNIK, 3 Maja 1935. Narodna $\ er Cekovnog računa našeg lista iest 4153 Podružnice Sarajevo. vijes God. XVII Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. a Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač Tisak Dubrov. Hrvat [iskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Urednik: Antun FIa& — Dubrovnik Rukopisi; se ne \&ipovraćaju: Glasilo Vatikana »Osservatore Ro- mano« objavio je kratak pregled me- giunarodno političkog položaja, u kom naglasuje »sudbonosni pohod sovjetske Rusije Evropi«. Sovjetski pohod u Že- nevi i takozvani »preokret« Moskve, zadnjih mjeseca, bili su uzrokom pro- mjene u Evropi kao i narušavanja ev- ropskog ravnoteža, Gdje su sada oni časi, kad su na »Crvenom« trgu u Mos- kvi spaljivsli slike Briagd a, Poincare-a, Chamberlain-a ? — Sada Litvinov veo- ma lijepim, vglagjenim diplomatskim jezikom govori u Ženevi; i, dok so- vjetska diplomacija ide novim putovima, sovjetski vojni proračun u zadnjim go- dinama četverostruko se povećao tako, da je. sovjetska vojska uz sovjetsku diplomaciju u Evropi došla do tolike moći i ugleda, da o njoj moraju voditi strogog računa i u Poljskoj, i u Nje- mačkoj i u, Francuskoj. Od jedanput još nije moguće reći, kakvi su javni i tajni ciljevi komunizma, koje nastoji, postići novim metodama irazličitim načinom postupka. Ali, bio kakav taj cilj, stalno je da je diplomatski i vojni pohod .sovjetske Rusije imao dvije neposredne posljedice. Najprije, dao-je Nemačkoj jedino sivarno, o- pravdanje za njezino naoružavanje, s druge pak strane, podupi6 je zbliženje megju Francuskom i Rusijom te me- giu Rusijom i Malom Aatantom. Pro- uzrokovao je takogjer nov odnos iz- fiiegju Frančuske i Poljske. Prekinuto je dosadašnje ravnotežje u Evropi. Po- javio se novi suparnik na pozornici Evrope, gdje sada razvija svoju urot- ničku politiku, koju je Bertrand, član francuske akademije nazvao najvećom pogibli za Evropu. Megiu'imi dok se Francuska spre: ma da u. Moškvi potpiše savezničku pogodbu sa Rusijom, »Echo de Patis« kliče: »Prije nego pogjemo u Rusiju, moramo. bezuslovno uništiti komuni- zam!« | to: je; zaključuje »Osservatore Romano«, takogjer jedini neophodno potrebni. preduvjet; prije nego li se Evrooa \bilo kako združi sa sovjet- skom Rusij: m. Protiv progona u Meksiku. Početkom travnja sakupilo se u Ph ladelfji .preko 35000 katolika na protesinu skupštinu povodom vjerskih progona u Meksiku, Pred samu skup- štinu je prošla gradom ogromna po- vorka skupstinara. Na skupštini je na- stupio, kao glavni govornik, kardinal Dougher'y. Odvažni kardinal, koji je začeinik uspješne borbe protiv nemo- telnih flmova, nabrojio jesva zlodjela iičlisikatskih vlastodržaca pod pred: sjedniikom C+ideriasom, koji poriče, da u Meksiku postoji borba protiv vjefe, Kardinal je, naročito, optuživao ruske agente, da n. Meksiku stalno podjatuju vatru, koja može biti prenesena i u Sjedinjene Države. Šloga zahtijeva, da kom parlamentu o stanju meksikanskih katolika, Pcslije kardinala govorili sti msgr. O'Hara, pomoćni biskup phila- delfijski, te poslanik Fenneriy. Oba su naglasili, da sama skupština nije sa- zvana ni na kakav poticaj meksikanskih katolika nego ju je okupila katolička svijest slobodnih američkih. grsgjana. Sa skupštine je upravljeno pismo inek- sikanskim katolicima, u kojem je iz- ražena potpuna simpatija s njihovim bolima i obećanjem, da meće šutjeti, nego stalno obavještavati javnost o pravom stanju u Meksikiil' Poslanik Gerald Fennerty pokre- nuo je, nedavno, u američkom parla- mentu pitanje boljševičke agitacije u Meksiku. Oa je, s dokazima u ruci, tvrdio, da je sovjetska vlada utrošila 18 milijuna dolara za komunističku pro- pagandu u Meksiku, u uvjerenju, da preko Meksika vode vrata za boljševi- ziranje Amerike. Istakao je neobičnu karakteristiku situacije u Meksiku, što slaba manjina Cellesovih pristaša, po- put boljševika u Rusiji, tiranizira mek- sikanski narod, A upravo je Calles jedan od majjačih klijenata engleske banke. Njegov je idealizam za humane ideale laž i prevara, jer ga demantiraju teški milijuni, koje je nakupio u Mek- siku. Protiv sviju poricanja, da ne po- stoji veza meksikanskih vlastodržaca s boljševicima, Fennerty je pokaživao ilustracije, kojima se služe u meksi- kanskim školama. One prikazuju črve- no-armijca, kako tjera iz Meksika o- statke vjere. Radi te veze s boljševi- cima treba osuditi zborovanje »Rotara« u Meksiku; jer služi zavaravanju svijeta o pravoj istini. Crvena fronta, zaključio je Fennerty, nije više samo u Evropi, nego ona je već na južnim granicama Udruženih Država. »Kolumbovi vitezovi«, jaka orga- nizacija katolika u Americi pokrennli su odlučnu akciju da cijelo javno miš: ljenje i u Sjedinjenim Državama i u Kanadi podignu protiv masona i matk- sista u Meksiku. A američki biskupi najprvi su izdali zajedničku poslanicu protiv terora, koji se vrši nad katoli- cima u Meksiku. I u Belgiji najodličnije ličnosti — 6 ministara, 20 senatora i poslanika, više sveučilišnih profesora, te najistak- mitiji radnici na kulturnom i socijal- nom polju potpisali su oštar protest protiv: progonstava katolika u Meksiku. Pravo je da cijeli kulturni svijet usta- ne, dok masonska štampa o tom mra- morkom muči. Jedan židovski rabin ustao: je tako- gier protiv progona u Meksiku te je na jednoj skupštini u Americi rekao: »Meksička je vlada poduzela jedan bezuman korak da iščupa vjeru iz ljudskih srdaca. Ovakvi . su. pokušaji sprovagjani kroz vjekove ostali bez uspjeha na pr. u Irskoj. Prosvjediijući protiv bilo kojega vjerskoga progona mi svi protestanti, kato lici i židovi odajemo naše divljenje i našu pravu ljubav onima koji se bore za načela koja su ponos svakog američkog gra- gjanina“. Jedno je veliko Njujorško trgovačko poduzeće zaključilo, da ne će naručivati štoke u Meksiku; dok god vlada: ie + buda dala slobodu katolič. ečkvi. Tomu poduzeća pridružila su se još tri druga velika po- duzeća. Protestanti poduzimlju istu akciju. Bar da ih ovo opameti ! — Škotski katolici su. zatražili od pretsjednika. u. Meksiku skupnim pismenim izjavama, da se prestane sa progonima meksičkih katolika. U izlozima | Trgovačke Kuće podružnica DUBROVNIK | IZLOŽENE SU POSLJEDNJE | NOVOSTI ORIGINALNIH engleskih štofova, francuskih Ogroman izbor | manufakturne robe i košulja Dajemo na dugomjesečnu otplatu ! Slavlje na Orašcu Mlada Misa vić. D; Antuna Baburica, U Mladu Nedjelju 28. IV. obav- ljena je svečanost prve sv. Mise, koju je odslužio mladomisnik Dubrovčanitri vIč. gosp. Antun Baburica u milom mu Orašcu, u slavlju kakvo je ubavo selo bilo doživjelo nazad pune 42 godine, kad je Misne primicije slavio mlado: misfiikov ujak pm. D. Gjuro Violić g. 1893, a sada župnik u Jolietukod Čikaga. Bogoljubnog se švijeta sakupilo u velikom broju pred župnom crkvom Gospe od Orašca i pred župnim sta- nom, a došlo je mnogo svijeta i iz susjednih župa sa svojim župnicima. Na svečanost stigao je iz Dubrov- nika i preuzvišeni g. biskup Dr. Josip M. Carević, a u pratnji su bili sveće- nici: Da. Niko Gijivanović, kanonik, Dn. Andro Murat, umirovljeni mnogo- godišnji župnik Orašca, i Dr. Karlo Lovac, kateheta. Preuzvišenom biskupu priregjen je na ulazu u mjesto pod slavolukom svečani doček sa pozdra- vom oraških župljena predvogjenim župnikom vIč. Gjurom Kuljevan i o- raškog Djevojačkc g Društva Srca Isu- sova. Povorka svećenistva i župljena dopratila je pod zvenjavom zvona i pjevanjem »Blegoslavljen« mladomis- nika u svečanom misnom ornate u li- jepo urešenu G spinu crkvu k oltaru Gospodjemu. M-fiuduktorom bio mu je preč. kan. Gjivanović, asistenciju su Vršili preč. župnici: Don Antun Glu- mac i Don Ivo Ostojić Prigodnu pro- povijed izrekuo je Dr. K. Lovac, svi- jesnom i toplom svojom nječ: prikazao nafodu uzvišenost svećeničkog zvanja i njegovu veliku zadaću u sadašnjici. Pod sv. Misom, koju su lijepo pjevela šk. djeca pod upravom svog. učitelja gosp. Nada Palčok, Preuz. g. biskup je, radujući se župljanima Orašca; saz- vao obilnu Božiu pomoć i blagoslov vihu novog svećeničkog radnika u G 38- podajemi vinogradn; mladomisnik je priom pričestio svoje mile: majku i svojtu, te lijepi broj drugih osoba, me- glu njima i sveg dragog druga iz g m- nazije, g. H. Kat će. Iza Mise zaori se svečani »Tebe Boga hvalimo«, pa mla- domisnik podijeli blagoslov sa Pre- svetim, te if svoj prvi svećenički bla- goslov. Svečani objed priregjen je bio u stanu g. Antena Vijolića, brata mlado- misnikove majke za veliki broj osoba. Kod stola je pročitan velik broj bizo- javnih i pismenih čestitaka, i onaj iz dalekog Novog Svijeta od mp. D. Gjura Violića. Izrečeno je mladomisniku 10 značajnih govora, riakon vilo lijepog i značajnog govora preuzvišenog g. bis- kupa. Dičnom nadobudnom mladomis: niku, komu je za ugodni spomen prve Nekrvne žitve priredio Gospodin i na- rod dobri ovu rijetku slavu, najljepše naše čestitke, želeći mu mi iz srca, da ga dragi veliki Bog jača, krijepi, tješi i raduje u radu za Boga i narod naš. Pregled ooniskih dogoginig, Veličanstveno slavlje u Lurdu završeno je u Nedjelju na Mali Uskrs. Sakupilo se je preko 300.000 hodo- časnika iz cijelog svijeta. Još nikada nije bio u Lurdu na jedamput toliki broj ljudi. Papin izaslanik kardinal Pa- celli bio je svuda najsvečanije doče- kivan od naroda i sa strane francuske vlade. Sv. Otac preko radija piogovo- rio lurdskim hodočasnicima i cijelom svijetu o potrebi mira te podjelio svoj blagoslov. Tim je završena proslava sv. godine našeg otkupljenja molitvom Majci Božjoj za svjetski mir. Nacružavanje Njemačke uzbuni- lo je duhove osebito u Francuskoj. i Eagleškoj. Gradnja 12 velikih podmor- nica osobito pogagja Edglešku, a ve- liki broj njemačkih ratnih aviona. za- brinjuje Fraticusku. Njemačka je uvela opću vojnu dužnost i svijet se čudi, otkud Njemačkoj novaca za toliko na- orožavanje. Od 23. oktobra za Nje- mačku prestaju da važe odredbe pakta društva naroda, ali oma i prije tog roka počela je da krši te odredbe. : Engleška će 6.0. mj. najsvečanije proslaviti 25 godišnjice vladanja Kralja Gjura_V. koji je veoma obljubljen kod . engleškog naroda.