.

Strana 2

kamo bi se okrenuli, da li prema Ita-
liji, koja ih ostavlja, jer joj je Mala
Antanta potrebnija, ili prema Njemač-
koj, koja ruši ugovore mira, koje ni
Magjari ne vole. Posvuda se dakle vidi
politiku neprijateljstva, odredaba i pro-
tuodredaba, prijetnja i protuprijetnja,
saveza i protusaveza. 1 da bi iz toga
došao pravi mir čovječanstvu?

Ovim pojavama naprotiv stoji ve-
ličanstvena manifestacija u Lurdu, koja
je zaključena u nedjelju sa radijskim
govorom sv. Oca Pape. On je poručio
vasionom svijetu onu vječnu istinu krš-
ćanstva, da je mir moguć samo, ako
ljudska srca odbace samoljublje, ako
se on bude temeljio ne na niskim stra-
stima, nego na plemenitim težnjama
ljudske duše. Sveta Godina bila je prava
politika mira i lurdska manifestacija
stotina tisuća prisutnih zajedno sa eu-
harističnim kongresima i ostalim pri-
redbama katoličke akcije po svijetu do-
kazali su da je izmegju dvaju politika
ova druga jedino ispravna i da će je-
dino ova imati konačni uspjeh te osi-
gurati svijetu mir, samo ako to uvide
oni, u čijim je rukama sudbina država
i naroda.

 

. . . o
Odakle mjesni naziv, tuž"?

Neki ovo ime izvode od riječi
»Crux« (Kruks — Križ), a to po crkvi
sv. Križa sazidanoj oko god. 1428, u-
jedno sa samostanom O. O. Domeni-
kana. Ovakovu neozbiljnu etimologiju
Gruža iznijela je god. 1884 i njemačka
E. v. Dincklage u jednome prikazu
Dubrovnika, uvrštenu u ilustrovanome
listu »Ueber Land und Meer«.

Gruž se je u starini zvao Gravo-
sium, Gravossium i Gravosum; ovaj
posljednji naziv nahodimo u Statutu
Dubrovačkomu od god. 1225, gdje je
spomena o crkvici S. Blasii de Gra-
goso; pa je zato i najvjerojatnije da
to ime potječe od ovog latinskog na-
ziva srednjega vijeka.

Ali bi »Gravosium« mogao potje-
cati i od preromanskog, možda ilirskog,
naziva Agravoniti, a to su plemena
koja su nastavala teritorij današnjega
Stonskog primorja, dubrovačkog kraja
i Konavala sve do Risna. Da su pak
Agravoniti živjeli u ovome kraju ima-
mo potvrdu kod Tifa Livija, koji je
živio u prvomu vijeku pr. Kr., i to u
njegovim Dekadama (knj. 5. Ab. U.
Cond. 587), gdje se (kaže) da je L.
Anicius bio podijelio Ilirik na tri obla-
sti, od kojih su treću sačinjavala ova
ilirska plemena: Agravoniti, Rizoniti
i Olcinijani (= »L. Anicius... in tres
partes Illyiicum divisit, unam eam fecit
quae supra dicta est; alteram Labeates
omnes; tertiam Agravonitas et Rizo-
nitas et Olciniatas accolasque earum...«)
Iz navedenog teritorijalnog poregjenja
ovih plemena, vidi se, da su Agravo-
piti smješteni neposredno pred Rizo-
nitima (u Risanskom zaljevu), pa je
jasno, da je tu riječ o krajevima od
Siona do Risna. Ovoga je mišljenja i
uvaženi domaći historičar Lucius, koji
u svome djelu »De regao Croatiae et
Dalmatiae« (lib. II. cap. 2.) identifikuje
Agravonite sa našim krajem »Gravosa«
(Gruž). Od »Agravoniti«, otpadanjem
slova A, moglo je lako nastati Gravo-
niti, a odatle iskvarenjem riječi Gra-
vosum, Gravosium i Gruž. N. Štuk.

ENA LN NA ADL Nona tad NON A
VRAN a A NENA NN NOLA SL NNSL NATO 9

 

Pisma iz naroda.

Blato (na Korčuli). Proslava i
zaključak Svete Godine. Kroz sedmicu
muke, t. j. od Gluhe nedjelje do Cvi-
jetnice izvršena je u našoj plebaniji
proslava Svete Godine. Da bi vjernici
mogli postignuti jubilejske oproste o-
bavljene su propisane procesije, a u-
jedno su mjesni svećenici ispovijedali
narod svaki dau dopodne i popodne.
Kroz: cijelu sedmicu je ispovijedalo še-
storica svećenika. Zaključak je pak o-
bavljen prema odredbi dijecez. biskupa
izlaganjem Presvetog tri dana po | sat
sa ma koncu svečanim »Tebe Boga
hvalimo«. Zadnju je večer održao pro-
povijed mp. O. Dominik Domić O. P.
korizmeni propovijednik, kojemu treba
izraziti puno priznanje za požrtvovni
rad, što ga je uložio na duhovno do-
bro naše voroši propovijedima i neu-
mornim ispovijedanjem. Bog mu obilato
platio !

Blagdan zaštitniče sv. Vinčence mu-
čenice proslavljen je najsvečanijim na-
činom. Svečanu pontifikalnu sv. Misu
služio je korčulanski opat, presv. don
Mašo Bodulić. Svećenika je bilo što
domaćih što stranih 12. Ove je godine
bilo i više stranaca, jer je autobusni
promet olakotio dolazak mnogima iz
Korčule i ostalih mjesta. Poslije podne
bila je tradicijonalna procesija sa mo-
ćima Svetice. Hvalevrijedno je, što
naša glazba imade repertoir nabožnih
motiva, što ih je svirala u procesiji,
kao i dan prije, kad je bio otvor rake
slavne Mučenice. Bogato bacanje va-
trometa, zajedno sa koncertom glazbe
zaključilo je ovu lijepu svečanost. Ista-
knuti nam je, da je koncertom diri-
girao g. Marinović Ivo, kvalifikovani
muzičar, kojemu je ovo bio prvi nastup
u svojstvu dirigenta. Dobro je nastu-
pio, samo neka bude još odvažniji.

Crna pozebica —- slana na polji-
ma. Preko noći petka (3 o. m.) pala
je po našim prostranim poljima Blata
i Veleluke štetna slana, koja je prouz-
rokovala silne štete na lozi i svim us-
jevima. Sve što je procvalo one je noći
pocrnilo i uvenulo, da srce bijednog
već propalog težaka trne, gledajući tu
strašnu nepogodu vremena. Neki jad-
nici u svojoj skrajnjoj nevolji lože po
noći velike ognje, da barem donekle
ublaže zračnu oštrinu, Ovim božjim
bičem mnoge su obitelji — i onako
propale — osugjene za još godinu dana
na krajnju bijedu.

Ošlje. Uskrsne ispovijedi. Dana
11 aprila dogjoše u našu župu preč.
Don P. Obuljen, M. Papac i F. Jagić
da pripomognu našem župniku Don
Karlu Dukay obaviti uskrsno ispovi-
jedanje. Svećenici su bili cijeli dan
prezaposleni, jer je skoro cijela župa
pristupila sv. sakramentima ispovijedi i
pričesti. Broj sv. pričesti toga dana u
ovoj maloj župi dosegao je 300. Zahva-
ljujemo revnim i požrtvovnim svećeni-
cima na uloženom trudu i molimo Boga
da im obilato naplati.

Banići. Zaključak sv. godine. Sret-
na je ova naša župa, koja imade pri-
gode da se češće duhovno obnavlja
kršćanskim preporodom. Kroz ovu ju-
bilarnu godinu dva smo puta svečano
obavili procesijalne pohode crkava sa

 

Prispio veliki izbor
proljetnih novosti:

ŠTOFOVA,

- 3. TOMI [aolednli

NARODNA SVIJEST,

 

 

— 18
zanerzy

SVILE i
PRIBORA

JOSIP MENŠIK
Dubrovnik 1

 

OR VRANA SN

 

Broj 18

Gospodarska štedionica

Središnjica: SPLIT

Podružnice: DUBROVNIK i MAKARSKA

Najveći dalmatinski novčani zavod na zadružnom polju.
Nove uloške na štednju ukamaćuje najpovoljnije te iste u svako doba isplaćuje u cjelosti.

Otvara tekuće račune. —

Daje kratkoročne zajmove. Lombardira sve državne papire. —

Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute uz dnevne tečajeve. — Obavlja naj-
kulantnije sve bankovne poslove. — Odlične izravne veze u zemlji i inozemstvu.

LAOSA

duhovnim vježbama i brojnim pričesti-
ma, pak smo zato i svršetak ove sv.
godine htjeli najsvečanije proslaviti. Ta
je proslava za našu župu bila mali Lurd.
Od 25 do 27 aprila svake večeri bilo
je izloženo Svetotajstvo za 1 sat, onda
prigodna propovijed i zaključni blago-
slov. Osim večernjih propovijedi držali
su se i svakog jutra preko svečane
mise prigodni govori. Propovijedali su
držali preč. Dn. Bačić, Čučuković, Du-
kay i naš župnik Don Spaso Korunić.
Zaključni dan na Mali Uskrs cijela je
župa u prepunoj Matici sudjelovala za
zadnji put ove sv. godine skupnim op-
hodima, pak je sa svečanim »Tebe
Boga hvalimo« zahvalila dobrom Spa-
sitelju na primljenim milostima.

Vrnik (kod Korčule). — Uspjela
zabava. — Prošloga petka, 3. ov. mj.,
priredilo je u večer naše domaće dru-
štvo »Vrnička Sloga« uspjelu akademi-
ju, koja je bila dobro posjećena. Pro-
gram je zgodno bio razdijeljen u tri
dijela: rodoljubni (deklamacija i ale-
gorična slika domovine sa njezinim
banovinama), zabavni (dvije izvedbe
mješovitog pjevačkog zbora i šaljiva
aktovka lokalnog karaktera), te poučno-
odgojni (jedan dječji dijalog i »Na kri-
vom putu«, ozbiljan igrokaz za ženska
lica u 5 čina). Kad se uzmu u obzir
sve tehničke poteškoće, koje u malim
mjestima radi oskudice potrebitih rekvi-
zita ne dopuštaju poželjnu dotjeranost
forme, treba priregjivačima čestitati na
uspjehu, jer su u tom pogledu dali
publici što su najviše mogli. Ima me-
gju njima nekoliko valjanih ne samo
pjevačkih, nego i amatersko- glumačkih
sila, koje se ustrajnom vježbom dadu
razvijati do razine dobrih diletanata.
Glavna je stvar, da u tom poslu ne
sustanu na pola puta, nego da trajno
goje svoje sposobnosti i što češće, o-
sobito u jesensko i zimsko doba go-
dine, iznose u javnost slične priredbe.
Osobita hvala i priznanje za lijep us-
pjeh spomenute akađemije ide ggji.
Smiljani Foretić-Zuviteo, mjesnoj uči-
teljici, koja je svojskim zauzimanjem
pripremila i rukovodila cijeli program
i koja će, o tomu smo svi uvjereni,
rado nastaviti u tom pravcu, što će
mladeži biti na korist, a cijelom mjestu
na diku. Očevidac.

IDEALNO
OBITELJSKO PIĆE !!

je sintetska mineralna voda koju može
svatko da pripremi u tren oka ,ViR“
prašcima. Ovako pripremljena mine-
ralna voda sadržaje sve sastojine što
ih sadržavaju aaravne mineralne vode.
Osvježuje — posprečuje probavu. Pije
se sama pomiješana vinom ili bilo
kojim voćnim sokom.

Za 1 DINAR dobijete 1 LITAR zdrave
ukusve pitke sint. mineralne vode.

VIR“ prašci dobivaju se svuda. 1 kutija ,VIR“ prašaka
za pripremu 10 litara sint. mineralne vode Din. 12:.

Poštom pouzećem šalje Laboratorij ,Alga“ Sušak u ku-
tije ,VIR“ prašaka Din. 50- (ffco)

 

 

 

Glasovire, orgulje, harmoniume,
violine i tambure popravlja i
i intonira najsavjesnije

Ii Bartunćk Antun

udesitelj orgulja i glasovira
Dubrovnik — Prijeki 11.

LI
CIJENE UMJERENE !

 

Kulturne vijesti.

50 godišnjica Strossmajerove ga-
lerije. Od 17 do 19 maja, pod pokro-
viteljstvom Kneza Namjesnika Pavla, u
Zagrebu će se proslaviti 50-godišnjica
Strossmajerove galerije. Za vrijeme te
trodnevne proslave, na kojoj će učestvo-
vati i strani izaslanici, biće otvorena,
peta po redu, retrospektivna izložba
hrvatske umjetnosti.

Film o Svetoj Zemlji. Sve lju-
bitelje dobrog kina obradovat će vi-
jest da_je već započeto snimanje ve-
likog filma, u kojem će biti iznesne
sve ljepote i znamenitosti Palestine,
zatim dogogjaji iz Staroga i Novoga
Zavjeta te konačno sav današnji Život
u Palestini i to bilo kod kršćana, bilo
kod Muhamedanaca i Židova. Pripravni
su radovi započeli na sam Božić u
bazilici Kristova Porogjenja u Betle-
hemu. Pripremanje filma poduzela je
veliko rimsko filmska agencija ,Lux
Christiana“ (Svjetlo kršćansko).

Plemenite duše traže Boga. Često
se dogagja da velike glumice umjet-
nice ostavljaju kazalište pak se sklone
u koji samostan da tu nagju pravi mii
srcu svome. Poznato je kako Eva
Lavaljer, obožavana diva pariške opere
pošla u samostan i nedavno preminula
na glasu svetosti. Prošle godine osta
vile su pozornicu francuske komedije
Ivana Hoten i Suzana Delorm. Nedavno
je i Marica Vandića ostavila kazalište
i ušla u novicijat sestara Misijonarka
Toliko poznati filmski glumac Ramor
Novarro žive kao praktični katolik
pjeva po crkvama i tako je pobožan
da svake godine obavlja i zatvoreni
duhovne vježbe. Duša je čovječja p:
svojoj naravi kršćanska.

Prvi opći euharistijski kongre:
za Čehoslovačku. U isto vrijeme kad:
se bude održavao kongres za naši
državu u Ljubljani obdržavat će se ta
kogjer opći euharistijski kongres z
cijelu Čehoslovačku. To će biti od 2
do 30 lipnja ove godine. Kako po
svuda euharistijski kongresi imaju z
posljedicu produbljenje i obnovu vje!
skog života, tako postoji pouzdan
nada, da će to uslijediti i u Čehoslc
vačkoj te da će se to moći i u javno!
životu utvrditi, naročito za to što |
ovo prvi kongres te visti u ovoj držav

Ruski slikar izlaže u Vatikan:
Kardinal Sincezo otvorio je nedavno
Vatikanu na svečani način izložb
ruskog slikara profesora Brailovskog
Slikar je u svojim slikama predstavi
rusku vjersku slikarsku umjetnost. Ov
je izložba znaki dokaz ljubavi, kojo:
Sveti Otac Pijo XI ljubi Rusiju, kal
je to već u mnogim prilikama pokaza

Pokućstve

i sve u struku spadajuće
kao Linoleum, Tepihe za
hodnike, sobe, okvire i slike
uz . vrlo

veliki izbor,

umjerene cijene kod

I NJEZI

DUBROVNI