i
"Br. 20.
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 22 Svibnja 1935.
Broj Cekovnog računa našeg lista
URE jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVII
Narodna Svijes
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier; Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.
Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Hiljadugodišnja kultura
Sarajevski »Katolički Tjednik« do-
mio je u br, 20. o. g. članak pod gor-
njim naslovom, koji tumači značenje
naše »hiljadugodišnje kulture«. Pisac
ističe, kako je ona za jedne naš naci-
onalni ponos, a drugi s tim prave šalu
i izruguju nam se s megalomanije, A
šta mi kažemo na to? — pita auktor
i odgovara: »Mi kažemo, da sve ovisi
o tom kako se shvaća ta »hiljadugo-
dišnja kultura«.
Ako tko pod njom razumijeva sa-
mo to, da smo mi još prije 1000 go-
dina imali svoju državu, koja je podr-
žavala kulturne i političke veze s tada-
njim središtima evropske civilizacije u
Bizantu, Rimu i Mlecima; da smo mi
tada imali uregjenu vojsku na kopnu
i na moru, pravne uregjaje po zapad-
uom uzoru, plemstvo, crkve i samo-
stane, mi kažemo, da je to nešto,
da je to jedna lijepa historiiska
uspomena, da u tom ima sentimenta
i romantike, ali da to stvarno ne
znači puno. Od povijesti se ne živi;
živi se od sadašnjosti. A naša današ-
nja kultura, vanjska kultura, niti je puno
veća niti je puno manja, nego i u dru-
gih naših susjeda.
U vanjskoj kulturi nema nikakve
hiljadugodišnje razlike«. A kakve ima,
o je razlika od danas do sutra, koja
lako može premostiti. Danas to ide
tzo. U moderno vrijeme teško je i
ovoriti o razlici u vanjskoj kulturi. Brzi
lempo savremenog života i tehnička
omagala, sve su nivelirala i standar-
izirala. Ima razlika, sigurno, ali to su
bitne razlike; neka dogju samo po-
voljne vanjske okolnosti, pa će se to
izjednačiti i za 50 godina, i puno prije
dnog milenija.
I ako tko pod tom »hiljadugodiš-
jom kulturom« razumijeva »aristokrat-
manire« i samodopadno ističe, da
e naš društveni i obiteljski život za-
ki
dahnut inspiracijom iz plemićkih kurija,
ni to nije Bog zna što. Da li tko zna
finije servirati kod stola, ljepše se na-
kloniti, okretnije se ponašati kod pri-
manja ili u plesnoj dvorani, da li tko
kaže »Klanjam se« ili »Dobar dan«, o
tom zbilja ne ovisi ni narodna snaga
ni narodna vitalnost. Mogu to i drugi,
ako hoće, vrlo lako i naučiti i usvojiti.
No ima treći smisao te »hiljadu-
godišnje kulture«, Smisao, na koji se
možda najmanje misli pri zdravičar-
skom i političkom fraziranju, a koji
jedini predstavlja ozbiljnu nadmoć i
težak, historijski kapital. Pravi »hilja-
dugodišnji kapital«.
Taj je kapital nutarnja, duševna
kultura našega maroda. Ona kultura,
koja se ne može za nekoliko godina ni
naučiti iz knjiga, ni kupiti za novce,
ni pribaviti imitiranjem .»magazina«.
Kultura, koja nije identična ni s filmom,
ni sa željeznicom, ni sa brojem i tira-
žom novina, ni sa pismenošću. Kul-
lura srca, koju može imati u veliku
stupnju i seljak, koji ne zna ni čitati
ni pisati, a nema je često gospodin,
koji je sav pun titula i odličja, bespri-
jekorno namirisan i izbrijan, sa zlat-
nom cigaretom u ustima i svaki dan
sa svježim rubljem i novim ovratnikom.
U čemu se sastoji ta kultura? U
veličini duše. U plemenitosti srca. U
karakteru. U osjećaju za pravdu kao
za jednu nadosobnu vrijednost, koja
vrijedi i za tebe i za drugoga, i za
prijatelja _i za neprijatelja. U vjeri u
Boga, vječnog i dobrog, koji je garant
istine i prava. U idealizmu života, koji
u prvom redu kultivira duhovne vri-
jednosti, a nije se sav dao samo na
materiju: na novac i uživanje. U sprem-
nosti, da se čovjek ustrajno bori i žr-
tvuje za istinu i pravicu, za prava i
slobodu, držeći, da su osobne žrtve
obilato naplaćene dobrom općenitosti i
/ sE
Na. tai
GUMENE POTPETICE
sebi iiruHobnosr f So
Nositi PALMA — znači štediti
Dobivaju se kod svakog postolarskog majstora. e Jugosl. proizvod
brinete se viŠe nego za sede.
Da bi motori što dulje trajali postavlja ih
se na gumu. Vi sami ste kod hodanja izlo-
ženi sličnim udarcima: Brinite se i za sebe
Stigao nam je ogroman izbor
desiniranih ,,Imprimć Crepe de China“,
Marocaina,
Svile za pranje, Epongi i razne druge
moderne ljetne tkanine.
Vrlo lijep izbor platna za ženske kostime.
Sirova svila i Bourette za muška odijela.
Gijene jeftine kao nikada dosada“
Georgetta, Pique, Crepe,
diem na duomlesenu_ ope.
samo kod TRGOVAČKE KUĆE
REKO RD ruzno Dubrovnik
Izvan Dubrovnika šaljemo na zahtjev uzorke.
Razgledajie naše izloge!
da će one svoje bogate kamate doni-
jeti u drugom životu. U plemenitom
ponosu, koji otklanja laž, himbu i pu-
zavost, a voli svagdje iskrenost i otvo-
renost. U široku srcu, koje se je izdiglo
nad pohlepu i usku sebičnost, pa ima
ljubavi i za drugoga, pa tankoćutno
štuje tugje kao i svoje. U superiorno-
sti duše, koja ne boluje na bolesnoj
ambiciji i nije megalomanski zaljub-
ljena u se i u svoju veličinu i slavu, U
dubokom počitanju pred vječnim ćudo-
rednim i božanskim zakonima; u česti-
tosti i strogom moralu, ličnom, sek-
sualnom, obiteljskom, poslovnom. U
strahopočitanju prema svetinji života,
osobe, slobode, braka, materinstva. U
tvrdoj vjeri u konačnu pobjedu dobra,
iz koje se ragja principijelnost i otvo-
renost u metodama, a prezir sitničavog
trgovanja sa načelima i istinom, kom-
promisa i lukavosti.
To je jedina prava kultura, dostoj-
na čovjeka i čovječanstva. U njoj je
jedinoj veličina i zalog trajnog procvata
i blagoslova, i moralnog i materijalnog.
Kultura, koja je stoput skuplja od zlata,
jer se teško stiče i još teže čuva. I na
pojedincu i u narodu. Nju u narodnom
životu stvaraju vjekovi; ona razlikuje
civilizaziju i barbarstvo.
Tu se može s potpunim pravom
govoriti o tradiciji; tu padaju kao olovo
na tezulju stoljeća i tisućljeća. Ova kul-
tura prenosi se od generacije na gene-
raciju i jača stoljećima i vremenom.
Nju narodi moraju čuvati kao svetu
vatru, kao najveće blago.
Kao mi govorimo o »hiljadugo-
dišnjoj kulturi«, treba da smo na čistu,
da se tu radi samo o ovoj nutarnjoj
kulturi.
Nalazimo li je u našem narodu?
Nama izgleda, da je nalazimo; puno,
puno. Ima naš narod dosta i slabih stra-
na; oslabilo je pogdješto i nasljedstvo
otaca; ali studij narodne duše i isku-
stvo pokazuje, da smo mi još uvijek
idealističan, ponosan, vjeran, bogobo-
jazan narod. Narod principa, karaktera,
pravde, vjere.
Pomozite Dobrotvorni odbor
»Milosrgje“,
Ulica KALJICE MARIJE
Razgledajie naše izloge!
A uzrok toga? Tražite ga, koliko
god hoćete; naći ćete uvijek samo je-
dan: kršćanstvo, katolicizam. Katoličko
kršćanstvo dalo nam je kroz hiljadu
godina plemenitu dušu iz Kristova e-
vangjelja. Naše katoličko kršćanstvo, to
je »hiljadugodišnja kultura«!
Tko neće, da se riječ o »hiljadu-
godišnjoj kulturi« pretvori u njegovim
ustima u profanaciju, taj neka u sebi
i u narodu čuva i goji kršćanstvo i —
katoličku tradiciju.
Izgubimo li to, — a mnogi su to
počeli gubiti — ostaće »hiljadugodiš-
nja kultura« prazna fraza, koja neće
ni za dan usporiti našeg propadanja.
To će onda biti kao kod Izraelaca vika:
»Hram je Božji kod nas! Hram je
Božji kod nas!« Hram je bio, ali nije
bio Bog!
Neka se u ovo zamisle ljudi, koji
patriotski fraziraju, a nekršćanski žive!
Neomaltuzijanizam i ćudoredna
slabost nijesu nikakva »hiljadugodišnja
kultura«; to je atentat na nju!
Veličanstveno crkveno slavlje na Mljelu
(Izvorni dopis Nar. Svijesti).
Blagoslov temeljnog kamena nove
matice u Babinopolju, koji je najsve-
čanije obavio u nedjelju, 19 maja, pre-
uzvišeni biskup Dr. Josip Carević, e-
pohalan je datum u povijesti Babino-
polja. Što se je tom prigodom učinilo
u Babinopolju toga se na daleko i ši-
roko ne vigja lako, a silno oduševlje-
nje naroda za uzvišene vjerske i do-
movinske ideale uistinu zadivljuje.
Preuzvišeni Biskup sa pratnjom
stigao je preko Stona motorom u So-
vru u subotu u večer. Tu su ga za-
nosno dočekali izaslanici općine i pred-
stavnici mjesnih vlasti uz govor g. Iva
Dobrojevića, učitelja. Doček u Babino-
polju bio je u istinu veličanstven: Va-
tre su bile zapaljene ma vrhovima bre-
žuljaka, oko crkava, na mnogim tara-
sama. uz put zvona zvone, a mužari
odjekuju. Narod pred kućama radosno
dočekuje biskupa, posiplje ga cvijećem
i pridružuje se pratnji. Čitav je prostor
novogradnje matice i župne kuće ure-
FTV OGOTU
o: »