Strana 2 ŠANSA LN SL NLO
Pregled vuniskih. dogodio
Megjunarodna politika. U pos-
ljednje se vrijeme opaža, kako Njema-
čka radi svim silama na tome, da se
izvuče iz one osamljenosti, u koju je
došla nakon što je svršio svjetski rat.
Svrha joj je jasna, da naime razbije
koaliciju velikih i malih država, koje
su združene proti njoj i da stvori svoj
vlastiti blok za postignuće njemačkih
ciljeva. Govor kancelara Hitlera dao je
znak. Hitler je govorio umjereno, raz-
borito, osobito za Eugleze i za one
marode, koji neće da imaju posala sa
boljševističkom Rusijom. Bio je mudar
u svojim izvodima glede Austrije, a
ljubazan prema Italiji.
Hitleru su u slijedećim danima od-
govorili državnici Italije, Magjarske. i
Austrije tako da izgleda, da je sve bilo
unaprijed dogovoreno. Mussolini je bio
veoma ljubazan prema Njemačkoj a
vrlo odlučan obzirom na austrijsku ne-
odvisnost. Gombos je izjavio, da želi
Magjarska i dalje ostati na liniji Var-
šava-Beč-Budimpešta-Rim i vezati na
ovu crtu još Berlin. Austrijski kance-
lar Schuschnigg bio je kategoričan gle-
de nezavisnosti Austrije i prijateljstva
prema ltaliji, a opet se je pokazao
spremnim da se izglade sporovi sa Nje-
mačkom uz uvjet, da ova prizna ne-
zavisnost Austrije. Njemački je dakle
kancelar dobio u isto vrijeme odgovore
iz Rima, Budimpešte i Beča, koji po-
kazuju skupnu volju, da se stvori nešto
u Podunavlju. Konačno je došao i od-
govor Londona, gdje su Šir John Si-
mon i Eden hvalili Hitlerovu dobru
volju i tako-rekuć dali svoj pristanak
za to novo politično organizovanje pod
vodstvom Njemačke.
Sve upućuje na to, da Njemačka
ima u nacrtu stvoriti jedan veliki blok
država, koji bi bio neki obranbeni zid
protiv boljševika. Taj bi se blok pro-
tezao od Baltika do Sredozemnog mora,
od Hamburga do Crnog mora. U taj
bi blok imale ući da zajednički sara-
gjuju: Njemačka, Italija, Poljska, Au-
strija, Magjarska i možda još koja druga
država na Balkanu.
Zadnja kriza francuske vlade, koja
je uklonila Flandina, bez sumnje će
ojačati njemačku ofanzivu s razloga,
što je nova vlada pod predsjedništvom
socijalista Bonissona više ljevičarska
vlada, a to dobro dolazi Hitleru, da
može još uspješnije raditi oko ostva-
renja bloka, koji bi imao biti jarak iz-
megju irancusko-boljševističkog saveza.
I talijansko-abesinski spor dolazi u pri-
log njemačkoj diplomatskoj akciji, jer
je Italija spremna primiti njemačku ruku
samo da osigura sebi legja, ako bi
morala da sve svoje snage sabere u
dalekoj Airici.
Katolički svijet. Od 25 pr. mj. do
1 o. mj. održan je u Berlinu megju-
narodni katolički filmski kongres, na
kojemu su osobito pomno obragjeni
problemi djelovanja katolika na polju
filma. Kongresu su prisustvovali pret-
stavnici 40 naroda. — U Čehoslovač-
koj je umro jedan od glavnih vogja
Katoličke Akcije bivši ministar dr. Fra-
njo Nosek. — U Nizozemskoj očekuju,
da će sv. Otac u najkraće vrijeme pro-
glasiti svecem Nizozemca P. Ivana Fi.
lipa Roothaan 23. generala Isusovač-
kog reda. — Sv. Otac je popunio proš-
lih dana 5 praznih biskupskih stolica
u Španjolskoj i to u gradovima Alme-
ria, Coria, Mondonedo, Tarazona i Os-
ma. Ovo je najbolji znak, da se prilike
izmegju mlade španjolske republike i
Sv. Stolice popravljaju. — Na 16 o.
mj. prikazivaće se u Parizu, nakon duge
stanke od 395 godina, ponovo Muka
Isukrstova od Arnolda Grelana. Zadnji
je prikaz bio 1540 god. — Na 30 maja
navršio je Sv. Otac Papa svoju 78.
godinu života. — »L' Osservatore Ro-
mano« donio je ovih dana opširniji
članak o radu Katoličke Akcije u za-
grebačkoj nadbiskupiji.
ii Kratke vijesti. U Londonu je pre-
šao u katoličku crkvu metodista sve-
ćenik Gregory. Obratio se je pišući
jednu knjigu. Počeo ju je pisati kao
metodista (protestantska sekta), a za-
ključio je kao katolik. — Na Malti je
stupio u kat. crkvu viceadmiral John
Knoroles, zapovjednik prve divizije kr-
starica. -— Ugovor sklopljen nedavno
izmegju Čehoslovačke i Rusije sastav-
ljen je u ruskom i českom jeziku a ne
takogjer u francuskom, kako je dosada
bio običaj. — Nakon izbora u Čeho-
slovačkoj dosadašnja je vlada dala de-
misiju. Novu je vladu opet sastavio
Malypetr u glavnom od dosadašnjih
siranaka. Česka pučka stranka ima mi-
uistarstvo za izjednačenje zakona. Vode
se pregovori sa Mons. Hlinkom, da bi
i slovačka pučka stranka stupila u vla-
du. Za sada još toga nema. Vlada ras-
polaže sa većinom od 32 glasa. — Na
pomorsku konferenciju u Londonu po-
zvali su i Rusiju. Japan tome prigo-
vara. — Zadnje ostatke ropstva otstra-
nio je abesinski car. — Na 3 o. mj.
sastala se je u Beogradu nova Narod-
na Skupština. Prisustvovali su posla-
nici izabrani na listi g. Jeftića. Par
dana prije održano je u Zagrebu vijeće
narodnih poslanika izabranih na listi
gosp. dr. Mačeka. Donesena je rezo-
lucija o daljnjem radu i držanju.
Staro zlato, briljante i stare
srebrene stvari kupuje uz najveću
dnevnu cijenu draguljarna N. Bogdan,
Dubrovnik. Diskrecija zajamčena. 30.
Roditeljima !!!
kojima je stalo do sreće i zadovoljstva u
porodici, čim opaze na kojem članu po-
rodice blijedost lica, pomanjkanje volje za
jelom, nervoznost, čestu glavobolju, besa-
nicu, lahku razdražljivost, umornost, mo-
raju znati, da su to posljedice: slabo-
krvnosti, a spriječiti ćete mnoga teža
oboljenja ako odmah poduzmete jačanje
krvi željeznim preparatom a to je ,ENER-
GIN“ za jačanje krvi, živaca i apetita.
Liječnici tvrde, da je za oporavak djece
i odraslih dovoljno 3 velike boce. Dobrog
je ukusa, piju ga rado djeca i odrasli
»Energin“ se dobiva u apotekama u
bocama od pola litre, 1 boca Din. 35.
Reg. S. Br. 4788/32.
kao i specijalno brašno za slatko,
bit ćete uvijek svježe kod parne pekarne. i kolonijalne (radnje
BALDO BRBORA
DUBROVNIK
Zuzerina ul.
Ckolači)
KEKSE i t. d.
te svakovrsnu kolonijalnu robu do-
GRUŽ
Splitska obala 30.
=== == NARODNA!SVNESN
Ra AN
CASE Broj 22
Pedesetacodišnjica Matice u Orebiću
Veličanstvena manifestacija katoličke vjere.
Stara pelješka matica bila je crkva
Gospe od Karmena, sazidana na ro-
mantičnom položaju pod krševitim
Monte _ Vipera. Ta je crkvica sa-
zidana u XIV stoljeću i posvećena
Sv. Vidu. Kasnije godine 1638 pretvo-
rena je u crkvu posvećenu Gospi od
Karmena, u koju još i danas mole o-
sobito u mjesecu julu stari pelješki
kapetani i narod sa susjednih sela i
Pelješca i Korčule. Uz crkvu se dizao
Dvor Trsteničkog Kneza, namjesnika
dubrovačkog senata u ovom kraju. Kada
je početkom XIX stoljeća, Knez Trste-
nički napustio, nakon pada Dubrovačke
repuplike, svoj Dvor, a ma obali se
morskoj razvila pomorska varoš Ore-
bići, matičina crkva Gospe od Karmena,
postala je nepodesna zbog svoje male
ponutrice i udaljenosti od glavnog mje-
sta pelješke općine, to se je osjetila
potreba prenosa matice iz Karmena u
crkvu Sv. Stjepana u Orebićima. To je
dozvolom biskupa Jederlinića bilo i u-
činjeno. Prenosom matice osjetila se je
potreba i gradnja nove i prostranije
crkve u Orebićima. Ondašnji Pelješki
župnik blage uspomene Don Mato Štuk
preuze na sebe tu tešku zadaću. Taj
inteligentni i istrajni pelješki svećenik,
koji se je poput lava borio protiv ne-
kih mjesnih autonomaša za hrvatska
prava Pelješca, nailazio je na velike
poteškoće u svome pothvatu, što svje-
doče i riječi na mramornoj ploči u
crkvi, ali mu je ipak uspjelo svladati
ih te uz pomoć Božju i naroda te bo-
gatijih mjesnih pomoraca, podigao je
novi prostrani hram, jedan izmegju naj-
ljepših u našoj Biskupiji, koji je na
opću želju naroda dobio ime: Pomoć-
nica Kršćana pod čiju je zaštitu stav-
ljena i cijela Pelješka župa. Temelji
novoj crkvi bijahu postavljeni g. 1880,
a god. 1885 bi dovršen velebni hram
i Don Mato vidi ostvarenu želju svog
života. Ondašnji biskup Don Mato Vo-
dopić posvetio je novu crkvu Pomoć-
nicu Kršćana godine 1885 baš na nje-
zin dan 24 svibnja uz velebno odušev-
ljenje naroda pelješkog.
Orebićka matica lijepog je roman-
skog sloga, skladnih dimensija sagra-
gjena u korčulanskom kamenu. Njen
tloris imade oblik Križa. Tri krasno-
renesansna oltara veoma su ukusne
mramorne radnje talijanskih majstora
sa slikama umjetničke vrijednosti, me-
gju kojima se ističe pala slikara Pig-
natelli, koja prikazuje starački lik Sv.
Nikole, zaštitnika pomoraca. Uz crkvu
se nalazi masivan romanski zvonik te
skupa sa prostranim dvorištem okružen
zelenim pinijama žućkaste polihromije,
djeluje na posjetioca veoma lijepo.
U Petak 24 ov. mj. na blagdan
Pomoćnice navršilo se je dakle upravo
pedeset godina od posvećenja ovog na-
šeg divnog hrama i ovaj mili jubilej
najsvečanije i sa ushitom proslavljen
je ništa manje nego je bilo proslavljeno
samo posvećenje crkve. Obavljeno je
svečano trodnevlje, preko kojeg su iz-
rečeni ponajbolji govori od preč. Dn
Boža Depola, koji je svakog oduševio,
našeg preč. župnika te poznatog hr-
vatskog književnika preč. Don Nedjeljka
Sabatini. Njegova učena konferenca o
socialnom pitanju biti će radi svoje
aktuelnosti, posebno štampana. Prosla-
va pak na dan same Pomoćnice ostati
će svakome u vječnoj uspomeni — i
ako u manjem opsegu, ništa nije za-
ostala od samog prošlogodišnjeg Euh.
Kongresa u Orebiću. U jutro je Opat
sa Korčule presvij. Don Mašo Bodt-
dulić držao svečani pontifikal, na kom
je vrlo lijepo ispjevana glagolačka sv.
Misa, koju je majstorski dirigirao sam
auktor gosp. Oskar Zglav. Mjesto, a
osobito crkva bila je sva u cvijeću. Bilo
je zapaljeno na stotine voštanih svi
jeća. Ogromna Gospina Kruna od ze
lenila i raznobojnih ruža svakoga je
zadivila. Popodne je pred ogromnom
masom naroda, održao prigodni krasni
panegirik svojim jakim, oduševljenim
glasom mp. gvardijan s Kune O. Pa
vao Dodić. Kulmen vjerskih osjećaje
i oduševljenja bila je impozantna pro
cesija. lateresantno je spomenuti, de
je u procesiji prvi stupao noseći pro
pelo, naš mješćanin gosp. Antun Pit
ković, onaj isti, koji ga je nosio pre
pedeset godina na dan posvećenja naš
Matice. Gosp. Pitković, uzor-katolik
»kolumbov vitez«, došao je pred pa
mjeseca iz sjev. Amerike, da vidi svoj
rodno mjesto i opet se skoro vraća |
Ameriku. Divno je bilo vidjeti, kak
poslije djece i društava, stupa sa ba:
jacima dvije stotine Peljeških mužev
prateći oduševljeno i dostojanstven
Pomoćnicu. Milo pjevanje djaka s Bz
dije pod dirigiranjem Maestra mp. C
B. Sokola, te kora pjevačica iz Viganj
kao i akordi korčulanske glazbe J:
dranske Straže, potpuni red procesij
te nepregledna falanga naroda, svakog
je zadivila. Mnogu suzu na oku je i:
mamila novost u procesiji. Dok je na
me cestom uz obalu nošen u triumi
kip Pomoćnice, dotle je u isto dot
pratilo našu Gospu morem više isk
ćenih lagja, koje su sve bile povezar
za jedan motor, koji je išao polagar
kao i procesija i neprestano iz tof
palio »salve«. Iza pontifikalne popo!
nevne službe Božje, stupilo je pred P:
moćnicu pet djevojčica u bijelo obi
čenih, koje su umjetničkom dotjeranošć
i osjećajem pozdravile deklamacijo
raznih pjesama svoju milu Gospu. Sv:
je bio ganut. U večer je bila sveop
rasvjeta mjesta, koju je priredila O
ćina. U jednu riječ sve skupa bilo
veličanstveno i još jednom progovori
je duša naroda Pelješkog i jasno k
zala bolje od ikakvog govornika i pje
nika. Kazala je, da u njoj živi ona is
sveta tradicija, koja je živjela u ocir
našim, koji pred pedeset godina sa:
daše velebnu našu Pomoćnicu Kršćar
Cijela je svečanost bila filmovana.
Pržiona == Kaf€
E. TOLENTINO
DNEVNO — SVJEŽE — PRŽENA 1 MLJEVEN
KKAFA«
KRALJICE MARIJE — ULICA —
PLACA — KRALJA. — PETRA