POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 19 Lipnja 1935.
=. Cekovnog računa našeg lista
RNS es: 4153 Podružnice Sarajevo.
"Narodna Svijes
God. XVII
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier; Dubrovnik 2,
Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Iz zagreb. ,Nedjelje“ prenosimo:
Crkva katolička proživljuje velika
vremena. Navjestili su joj borbu do u-
ništenja kapitalisti preko slobodnih zi-
dara, socijalisti i komunisti, sve sami
bezvjerci a u zadnje vrijeme i novo-
vjeki pogani!
Velika i sudbonosna vremena nisu
iznenadila Crkvu katoličku. Crkva se je
katolička od svoga postanka do danas,
kroz 20 vjekova neprestano borila za
najviše vrednote.
Crkva katolička jest i crkva kata-
komba kao i Crkva mučenika, Ona se
je u borbama za najviše vrednote raz-
vijala, jačala i očeličila. Crkva je ka-
tolička u vjekovnim borbama konačno
uvijek pobjegjivala!
I današnje borbe, u koje ulazi Cr-
kva katolička na cijelome svijetu, pri-
hvaća Crkva kao nametnute od svojih
neprijatelja, pripravna, neustrašiva i u-
verena, da će konačna pobjeda biti na
njezinoj strani uvijek do danas.
U katoličkim akcijama u svim dr-
žavoma svijeta mobilizira crkva vojsku
svjetovnjaka, da se produbljenjem i
porastom vjer. života, tim najjačim o-
mžjem, oboruža u okviru svojih orga-
nizacija za borbu protiv neprijatelja
Krista i njegove Crkve a za najviše
vrednote odnosno za izgradnju katolič-
kog poretka, koji imade da čovječan-
stvu donese mir i blagostanje.
Francuski katolički filozof Etienne
Gilson gledajući u duhu teške prilike
u kojima se nalazi Crkva na cijelome
svijetu pa teko i u njegovoj domovini
Francuskoj, uvjeren da će i francuski
katolici morati unići u borbu za iz-
(gradnju katoličkog poretka u svojoj do-
imovini Francuskoj, napisao je i evo
sada izdao knjigu »Pour un ordre Ca-
holique« (za katolički poredak) u kojoj
uz ostalo kaže i ovo:
U »Kao Francuzi mi ne poznajemo
nego jednu Francusku, zajedničku svi-
ima nama Francuzima.
Kao katolici mi tražimo svoje pra-
0, da se u toj našoj Francuskoj mo-
(emo smjestiti i živjeti.
| Mi ne idemo zatim da budemo
ptivilegovani ni favorizovani, nego tra-
ižimo da nas se uvažava omako isto,
ako mi našoj domovini služimo i da
tudemo slobodni. i
| Nemojmo vjerovati da ćemo ova
tdlnostavna prava postići bez borbe,
bez da se ujedinimo i organiziramo!
|| Kakovom samo snagom djeluju u
našoj zemlji protestanti, Ž:dovi, slobo-
e ==
Roditeljima !!!
“kojima je stalo do sreće i zadovoljstva u
| porodici, čim opaze na kojem članu po-
rodice blijedost lica, pomanjkanje volje za
| jelom, nervoznost, čestu glavobolju, besa-
nicu, lahku razdražljivost, umornost, mo-
(l raju znati, da su to posljedice: slabo-
J krvnosti, a spriječiti ćete mnoga teža
|| oboljenja ako odmah poduzmete jačanje
|| krvi željeznim preparatom a to je ,ENER-
GIN“ za jačanje krvi, živaca i apetita,
| Liječnici tvrde, da je za oporavak djece
| i odraslih dovoljno 3 velike boce. Dobrog
| je ukusa, piju ga rado djeca i odrasli
MEnergin“ se dobiva u apotekama u
Pocamu od pola litre, 1 boca Din. 35.
Reg. S. Br. 4788/32.
Francuzo dužnostima katolika
dni zidari i komusti, Organiziraju se,
udružuju se u skupine i nastoje na sve
načine da našu domovinu Francusku
prekroje po svojim idealima, koji njih
nadđahnjuju.
Ako se dakle traži od mas iran-
cuskih katolika da budemo svjesni za-
jedničkih vjerskih i društvenih interesa,
da se organiziramo i da radimo po
svojim idealima, onda to znači da se
od nas traži da ustanemo na obranu
svojih prava na život,
Protukatoličke sile, koje djeluju u
Francuskoj idu za tim, da nas katolike
sve više i više izguraju iz vlastite do-
movine. Ako ćemo to još samo kratko
vrijeme trpjeti, brzo ćemo vidjeti pos-
ljedice tog našeg trpljenja! U brzo će
nas progutati oni, a da to ne ćemo niti
primjetiti, kojih štitništva nismo na vri-
jeme odbacili i koji nas optužuju radi
separatizma samo zato, jer se ne damo
uništiti.
Može se od nas katolika tražiti, da
našoj domovini služimo, ali mi katolici
imamo pravo svojoj domovini služiti
katolički! Crkva je katolička svuda kod
kuće a nikome nije u interesu, da Cr-
kve ne bi bilo kod kuće i u Francus-
koj. Ako službena Francuska neće da
Crkvu. primi, naša je stvar, da. je, u-
vedemo«.
Pregled ooniskih dogogigia.
Rusija. Sovjetska Rusija, nakon
što je ušla u Društvo Naroda dobiva
sve više uticaja u megjunarodnoj po-
litici. Taj uticaj pojačan je nakon sklop-
ljenog francusko-ruskog saveza. U vezi
s ovim sporazumom posjetio je Moskvu
čehoslovački ministar vanjskih posala
dr, Beneš. Ako se uzme u obzir, da
je dr. Beneš jedna od vodećih ličnosti
država Male Antante, onda nije teško
zaključiti, da se od strane Francuske
živo radi ma tome, da se i Mala An-
tanta što više približi Rusiji. Pitanje je,
dali i u koliko će to uspjeti.
Italija-Abesinija. Vrlo je zanimiv
razvoj prilika u sporu koji je nastao
izmegju Italije i Abesinije. Italija se
vlada tako, da bi čovjek rekao, nema
govora, Abesinija će morati izvući tanji
kraj. Tu se vrši mobilizacija četa u I-
taliji iz dana u dan; troškovi rapidno
rastu, Mussolini prijeti ratom itd. Me-
gjutim se javlja Engleska, poznati je-
zičac na vazi megjunarodne politike,
koja pušta, da se Italija zabavlja sa A-
besinijom, ali kad dolaze u pitanje iz-
vori Nila i pamučne sirovine, šio se
sve nalazi u Abesiniji, onda stari en-
gleski lisac diže ruku i veli Italiji: dosta.
Ili popusti, ili ću ja svojim četama u
Somaliju i Eritreju. Sada se očekuje
daljnji razvoj i rasplet ovog problema.
Grčka. Nedavno provedeni drža-
vni izbori ovako su svršili: Caldarisova
pučka stranka dobila je 253 mandata,
a narodna radikalna stranka Kondilisa
34 mandata. I ako obe vladine skupine
imaju skupa 287 mandata. Metaxas ima
7 mandata. Ovi su izbori svišili u pri-
log onih koji su za mijenjanje forme
vladavine.
Čehoslovačka. Ponovo je sklop-
ljen »Modus vivendi«, izmegju Čeho-
slovačke i Sv. Stolice. Koncem ovog
mjeseca održaće se u Pragu veliki zbor
sviju katolika čehoslovačke republike.
Papinim legatom za ovaj »Katolički
dan« imenovan je madbiskup Pariza,
kardinal Verdier, koji će sa svojom prat-
njom prisustvovati ovim svečanostima,
Njemačka, U Njemačkoj bijesni
kulturna borba svom žestinom, Sud u
Koblenzu osudio je kapelana iz mjesta
Mayen na 5 mjeseci strogog zatvora
radi spora sa jednim od vogja novo-
poganskog pokreta. Župniku Stegman-
nu u Heibronnu zabranjeno je pouča-
vanje vjeronauka. Vlasti su oduzele
pravo docenture docentu na protestant-
skom bogoslovnom fakultetu, dr. Walt-
heru Kiinneth, jer je u jednoj kajizi
osudio Rosenbergovu knjigu »Mit XX
stoljeća«.
Kratke vijesti. Litvanski biskupi
izdali su zajedničko pastirsko pismo o
uzgoju omladine. — Česi su dali 250
milijona kruna ruskim sovjetima. —
Izleda da će doći do velikog štrajka
ugljenara u Americi. — Francuskog mi-
nistra vazduhoplovstva Cot-a ranili su
na jednom zboru zato, što je zahtije-
vao da se uvede dvogodišnja vojna
dužnost. — Državni dug Italije pora-
stao je za doba fašizma od 93 na 149
miljarda lira. — Ovogodišnje trganje
daće Bugarskoj 10 milijona kilograma
ruža za parfum.
Iz Vatikanskoga Grada
Prošlih dana mnoge su važnije
novine pisale o nekoj reformi konkla-
ve-a (načina izbora pape) i konkretno
su iznosile u čemu bi se ta reforma
imala sastojati, Megjutim sve su te
vijesti demautovane, kako izvješćuje
rimski dopisnik ,Germanije“, Prema
dopisniku ,Germanije“ izgleda, da se
pitanje načina izbora pape proučava,
a dosada nijesu donesene nikakove
konačne odluke. U kojem bi se smjeru
imale izvesti te reforme nije poznato.
Valjda bi se moglo za sada raditi na
tome, da kod izbora pape budu imali
učešća i pretstavnici katoličke crkve
istočnog obreda. — Sv, Otac uputio
je posebno pismo opatu primasu en-
gleskih benediktinaca povodom 1200
god. smrti ,Česnog svetog Bede“, U
pismu potiče sv. Otac engleske kato-
like, da mole za sv. Jedinstvo. — Pri-
godom sklapanja mira izmegju Bolivije
i Urugvaja Sv. Otac je odmah izrazio
svoje veliko veselje i naredio svome
Nunciju u Argentini, da isporući naj-
U kratko vrijeme
nestaje kamenac!
Uzmi
dnevno
SARGOV
a PROTIV ZUBNOG KAMENCA
srdačnije čestitke obim vladama, —
Na 8. augusta navršava se 25 godina
što je Pijo X. izdao poznati dekret
»Quam singulari Christus amore“, ko-
jim je odredio, da prvu sv. Pričest
imaju primiti djeca čim dogju ma doba
razuma, t. j. u 7. god. Sv. Kongrega-
cija Sakramenata je u vezi s ovom
obljetnicom odredila, da se na 15
augusta o. g. t. j. na Veliku Gospu
obavi generalna Pričest djece po va-
sionom katoličkom svijetu. — Otrag
malo dana primio je Sv. Otac 2000
prvopričesnika rimskih župa. — Pret-
sjednikom Papinske Akademije zna-
nosti izabran je i od Sv. Oca potvr-
gijen rektor kat, universe Presv. Srca
u Milanu O. Gemelli. — Profesor sma
Papinskom Kolegiju Propagande po-
krstio je nedavno u bazilici s. Maria
Maggiore sina kineskog vojničkog a-
tašeja kod talijanske vlade.
Kad se mogu pregledati zna-
menitosti našeg grada. Kraljev Dvor
svaki dan od 10—11 sati. — Moćnik
(relikvijar) Srijedu i Subotu od 11—12
* uz ulazninu 10 Din. — Dubrovački
muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica
3, Din. — Pohod gradskih zidina u
svako doba dana, osim od 12—2 sata
po podne. Ulaznica za odrasle D. 4.,
a za djecu i učenike Din. 2. Biblioteka
O. O. Franjevaca i Domenikanaca sa
dozvolom starješine samostana. —
Biskupska Pinakoteka svakog dana
osim Nedjelje i blagdana od 11—12
pr. p. i od 5—6 po p. — Vožnja la-
gjom do Lokruma od 10 Din. unapri-
jed po pogodbi. Špilia Karle Kordić
i Gružu svaki dan prije i posl. podne.
Dubrovnik
odlazak 19 augusta
Put XIII Novembra 7
Praznici na kružnim putovanjima
GENOVA — LIVORNO — PISA
NAPOLI — PALERMO — MALTA — CATANIA — BARI
Putnička Agencija ,A D R
NI
DUBROV
BARI — ROMA
Dubrovnik
povratak 4 septembra
R IA. T VO AF
KI
Telefon 158