M“
Br. 29.
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 24 Srpnja 1935.
I" i. Čekovnog računa našeg lista
NE" jesi 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVII
Narodna Svijest
Cijena je listu S Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske liškare,
Izlazi
svake Srijede
_ Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2,
Urednik: Antun F1č — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Rezolucije Permanentnog odbora
za euharistijske kongrese
Prigodom HH. Općeg Euh. Kongre-
sa u Ljubljani održao je Permanentni
Odbor Euh. Kongresa dne 28. lipnja
svoju posebnu svečanu sjednicu u Ljub-
ljant, kojoj su prisustvovali pored de-
jegata iz sviju biskupija u zemlji i p.
n. gg. nadbiskupi dr. Dobrečić i Rodić
poviše p. n. gg. biskupi dr. Srebrnić
(predsjednik P. O.), dr. Akšamović, dr,
Bonefačić, dr. Carević, dr. Gnidovec,
Mišić, dr. Njeradi i dr. Mileta, zatim
kap. vikar v. Vidas, gen. vikar Božo
Waniš i gen. provikar Mons Stipčević.
Na toj su se sjednici prihvatile
četiri resolucije, čiji je sadržaj od ve-
like važnosti, jer duboko zasjeca u rad
za euharistijski odgoj mladeži i naroda
uopće pa ih s toga niže donosimo:
1. Proti sekularizaciji dana
Gospodnjih :
Delegati svih biskupija u zemlji
kao članovi Permanenincg Odbora za
euh, kongrese sakupljeni na svojem
sastanku u Ljubljani dne 28. VI. 1935.,
zahtijevaju da nadležne državne vlasti
absolutno vode račun o tome, kako bi
dani Gospodnji ostali potpuno rezer-
vani svrsi, za koju su po Božjem
zakonu odregjeni, a svrha im je ne
mo vršenje odnosnih vjerskih duž-
nosti, nego njegovanje vjerskog života
nopće. Stoga osugjuju »Zakon o oba-
veznom tjelesnom vaspitanju« i dotičnu
Uredbu o osnivanju i radu praznič-
lih tečajeva«, ukoliko se u njima svrha
kojoj su dani Gospodnji isključivo po-
većeni mimoilazi. Ima radnih dana na
pretek na raspolaganju, da se mogu
tiljevi spomenutog zakona i uredbe
emetano. postizavati.
Pozivlju se takogjer svi nadležni
ktori, da paze e bi se javni, osobito
omladinski nastupi, samo utoliko doz-
oljavali, ukoliko je vršenje vjerskih
inžnosti učesnicima katoličke vjerois-
)lovijesti bezuvjetno omogućeno i za-
[tigurano. Inače je obilježje takvih pri-
edbi u najmanju ruku amoralno što
teba sa stanovišta Božjih interesa ab-
lutno pobijati.
| Proti profanaciji dana Gospodnjih:
U vezi sa značajem i zadacima
ftuharističnog kongresa smatra Perma-
(tentni odbor euharističnih kongresa
odnim napose predložiti Katoličkoj
kciji u zemlji, da sa svim sredstvi-
(Ba: koja su njoj na raspolaganju
| (iersko prosvječivanje, novine, pred-
| pie posredovanje itd. itd.) uklanja
lo nažalost zapažamo u provogjenju
(\horta, turizma, namještavanja ferijal-
(lih kolonija, u priregjivanjn popular-
ih vlakova, u kupališnim prilikama,
(tod izleta, u održavanju sajmova itd.,
jer je zakon Božji, da se dan Gospod-
nji posvećuje pa prema tome to i sa-
mo narodno blagostanje zahtijeva.
3. Za popularizaciju euharistijskog
odgoja :
Permanentni odbor euh. kongresa
u Jugoslaviji duboko je uvjeren da bi
se mnogo doprinijelo euharistijskom
pokretu :
a) kad bi se u svakom vjerskom
i katoličkom udruženju uopće osnovala
posebna euharistijska sekcija, Neka ne
bude nijednog katoličkog udruženja
bez euharistijske sekcije;
b) kad bi se sve javne katoličke
priredbe bez izuzetka spajale ne samo
s javnim korporativnim učestvovanjem
kod službe Božje, nego is javnim kor-
porativnim pristupom svojih učesnika
k sv. Pričesti;
€) kad bi se sustavno kod svih
nabožnih priredbi (trodnevnice, duhov-
ne vježbe, tečajevi za majke, muževe,
omladinu, djecu itd. itd.) održavala po-
sebna predavanja s odnosnim praktič-
nim pobudama na evharistijski život.
4. Za zaštitu euharistijskog odgoja:
Permanentni odbor za euharistijske
kongrese u Jugoslaviji gleda za pro-
vogjenje euharistijskog pokreta jednu
od majvećih zapreka u tome, što se u
mnogim udžbenicima na našim škola-
lama, osobito u udžbenicima za histo-
riju, zoologiju, etnologiju, pedagogiku
i slično, iznašaju nauke, koje šire ne-
samo posve iskrivljene poglede na Cr-
kvu, nego i potkapaju objavljene vjer-
ske istine, te se čak često očito kose
s njima. Permanentni odbor s najve-
ćim žaljenjem sve to konstatuje i s
ogorčenošću osugjuje te zahtijeva od
nadležnih državnih faktora, da se ti
udžbenici smjesta iz škole uklone, jer
su u punoj opreci sa snošljivošću, koju
inače državni zekoni u odgoju toliko
preporučnju, ali se nažalost kad se radi
o katoličkoj nauci to ne provodi.
| Roditeljima !!!
kojima je stalo do sreće i zadovoljstva u
porodici, .čim opaze na kojem članu po-
rodice blijedost lica, pomanjkanje volje za
jelom, nervoznost, čestu glavobolju, besa-
nicu, lahku razdražljivost, umornost, mo-
raju znati, da su to posljedice: slabo-
krvnosti, a spriječiti ćete mnoga teža
oboljenja ako odmah poduzmete jačanje
krvi željeznim preparatom a to je ,ENER-
GIN“ za jačanje krvi, živaca .i apetita.
Liječnici tvrde, da je za oporavak djece
i odraslih dovoljno 3 velike boce. Dobrog
je ukusa, piju ga rado djeca i odrasli
.Energin“ se debiva u apotekama u
bocama od pola litre, 1 boca Din. 35.
Reg. S. Br. 4788/32.
od toga Te štiti
Izjava preuzv. ikuja 0
Euh. Kongresu u Ljubljani
Na povratku iz Ljubljane, pošto
se je makon velebnog euharistijskog
kongresa u Ljubljani zadržao 20 dana
u slovenskim Alpama, 1iaš preuzv. bis-
kup Josip Dr. Carević ovako se je iz-
javio o pomenutom Kongresu:
Pravom je netko kazao, da su Irci,
Bretonci i Slovenci najpobožniji narod
na svijetu. Što se tiče Slovenaca to je
dovoljno dokazao i Il, Euharistijski
kongres u Jugoslaviji. Mnogi misle, da
je megjunarodni euharistijski kongres
u Dublinu g. 1932 odnio rekord, što
se tiče pobožnoga raspoloženja i dis-
cipline. Bio sam nazočan u Dublinu,
ali moram priznati, da se pobožnost,
organizacija i disciplina na kongresu
u Ljubljani, iako je bio mnogo manjega
opsega, može mjeriti i usporediti s kon-
gresomu Dublinu. Zato braću Slovence
ide potpuno priznanje i pohvala, kako je
to naglasio i Nj. uzoritost kardinal.
legat Hlond. Duboka je bila i ustrajna
duhovna priprava, pomoću koje je slo-
vensko svećenstvo, na poticaj mudrog
i energičnog mladog kneza biskupa
Gregorija Dr. Rožmana, cijelu godinu
pripravljalo svoje vjernike na tu veli-
čanstvenu egharističnu proslavu; goruća
i ustrajna je.bila molitva, da bi Bog
blagoslovio kongres i u istinu — kon-
gres je uspio mad svako očekivanje.
Ljudi su učinili sve sa svoje strane i
sve priredbe: muzikalne, pjevačke, dra-
matske kao i izložbe krasno su uspjele,
ali glavno je učinio euharistični Spa-
sitelj po molitvi svojih vjernika i po
sv. pričesti, koja se je dijelila deset-
kama tisuća. Zato nema sumnje, da će
kongres roditi najbogatijim duhovnim
plodovima; duboki govori na kongresu
kao i staleška predavanja bit će nepre-
stana pobuda za razmišljanje i za nove
plodonosne inicijative u duhovnom ži-
votu. — Organizacija i disciplina su
pokazali, da su katolici u Sloveniji a-
cies bene ordinata — dobro uregjena
vojska. Lajici vrše apoštolat u službi
crkvene hijerarhije i pod vodstvom svo-
jih biskupa a po uputama sv. Oca pape
Pija XI za rad u Katoličkoj akciji. To
je sile, a to je-i meophodni uvjet za
uspjeh i pobjedu. Lajik, koji to ne ra-
zumije ne može biti član nijednoga
katoličkog društva, jer takav čovjek ne
bi bio graditelj, nego rušitelj Katoličke
akcije. Katolička akcija i euharistični
Spasitelj ujedinjuju sve katolike, koji
su dobre volje bez obzira na stranačko
i političko opredijeljenje. Euharistija je
vez i jedinstvo ljubavi, koja je trium-
firala ma kongresu kako je to lijepo
naglasio ljubljanski biskup Gregorije
Dr. Ražman. _— Praktično izva-
gjanje tih načela i iskustva, što su bila
stečena na svjetskim euharističnim kon-
gresima, podigle su euharistični kongres
u Ljubljani do zavidne moći i sjaja.
Nastavimo tim putem te daljnji uspjesi
i plodovi neće izostati.
-KALOD
PROTIV ZUBNOG KAMENCA“
Korčulanski Opat
T Msgr. Dn Mašo Bodulić.
Juče ranim jutrom Utorak 23. VII.
1935 — zvono je naše katedrale na-
javilo neočekivanu smrt korčulanskog
opata Msgra Don Maša Bcdulića. Ova
je vijest svakoga iznenadila, jer je če-
stiti pokojnik i ako u 69 godini života
izgledao uvijek krepak i zdrav. Pred
par dana došao je u naš grad da traži
lijeka nenadanoj boli i tu ga je smt
zatekla. Za danas donašamo samo po-
glavite podatke njegova života, dok
ćemo se idući put osvrnuti posebno
na rad ovog revnog pastira duša, koji
je dobro poznat i široj našoj javnosti.
Pokojnik potječe iz stare Korču-
lanske obitelji i rogjen je u gradu
Korčuli 24. V. 1866. Iza kako je od-
ličnim uspjehom dovršio gimnaziju i
bogoslovske nauke bio je 1888 zare-
gjen za svećenika. Želio je a imao je
i potrebite sposobnosti da se usavrši
i na visokim školama, ali kad mu nije
bilo molbi udovoljeno priuzeo je službu
župnika najprije u Pupnatu pak u
Lumbardi na otoku Korčuli za punih
deset godina. Godine 1898 imenovan
je kanonikom zborne crkve sv. Marka
u Korčuli, a 2. IX. 1919. i mitronosnim
korčulanskim opatom.
Sve je ove službe kroz punih 47
godina obavljao tako revno i savjesno,
da je stekao opću ljubav i štovanje i
u povjerenoj mu pastvi, i u mašoj
javnosti a osobito priznanje na nad-
ležnim mjestima, te je obnašao uz čast
korčulanskog opata i natpopa - dekana
još i čast biskup. generalnog provikara
i tajnog komornika Nj. Svetosti, a _po-
sjedovao je i ordene sv. Save IV. i
Jugosl. krune V. i IV, stepena. Obna-
šao je više puta čast općinskog te i
banskog vijećnika Primorske banovine,
ali uvijek pošten i dosljedan načelima
stare garde Pavlinovića i Klaića i is-
kazao se kao čelični borac za probu-
gjenje hrvatske narodne svijesti u borbi
sa bivšim autonomašima. — Ali nje-
govo polje rada nije bila politika nego
crkva, osobito crkveno pravo. Za dije-
cezanske sinode održane 1900 god. u
Dubrovniku, pokojnik je vršio službu
bilježnika i ulazio gotovo u sve ra-
sprave, a nakon toga 1906—1911 iz-
dava ,Ručnu knjigu za župnike“ u tri
omašna sveska, pravi rukovogi za
mlade a i starije svećenike, pak još i
sada ta knjiga mnogima dobro dolazi.
Kao opat u najteže poratno doba —
nastupio je tu šlužbu za vrijeme tali-
janske okupacije otoka Korčule 1919
— svu je svoju brigu posvetio zbornoj
crkvi sv. Marka, tom remek djelu gra-
diteljske umjetnosti i potpuno je obno-
vio. Mnogo je radio i za duhovnu
obnovu svojih vjernika te su za vri-
jeme njegove uprave održane više puta
Tu