LOSTARINA PLAĆENA U GOTOVU DUBROVNIK, 31 Srpnja 1935. - . Čekovnog računa naseg lista HN" jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Potpisan je konkordat sa Sv. Stolicom Važne odredbe konkordata — Nove nadbiskupije Izlazi svake Pojedini broj Din. 1. poj Srijede Vlasnik — izdavač Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier; Dubrovnik 2, Rukopisi se ne ovraćaju. Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Sloboda katoličkog školstva Katoličke Akcije — Depolitizacija svećenstva Potpis konkordata izvršen je dana 26 srpnja. Oko 11 sati primljen je ministar dr Auer u Vatikanu uobičajenim ceremo- nijalom. Konkordat je potpisan u 11.30 sati. Potpisali su ga u ime Svete Stolice Nj. U. kardinal Pacelli, a u ime jugoslaven- ske vlade dr. Auer. Prije potpisivanja predao je kardinal Pacelli dru Aueru or- den Grgurova reda, prvoga ste- pena. Poslije potpisivanja kon- kordata primljen je dr Auer kod sv. Oca. Sveti Otac ostao je u razgovoru sa drom Auerom pre- ko četvrt sata, a iza toga je pri- mio gju i gjicu Auer. Svetom Ocu bili su predstavljeni članovi pratnje dra Auera. Megju njima su se nalazili Msgr. Magjarec i sgr. Moscatello. Tekst konkordata biće pre- ma običaju publikovan prilikom izmjene ratifikacija. Već se sada može reći da konkordat, već potpisan reguliše definitivno pitanje granica dije- ceza, tako da one odgovaraju novim političkim granicama Kra- ljevine Jugoslavije, uvijek u vezi sa uregjenjem političkih granica odregjenih ugovorima o miru. Uspostavlja se ninska dijeceza, , a osnivaju se nove dijeceze: bač- ka i banatska. Biskupu splitskom vraća se čin mitropolita, a ljub- ljanski dobija isto to dostojanstvo. »Prilikom imenovanja postu- piće se na način predvigjen u većini poratnih konkordata. Ekonomski odnosi rješavaju se u smislu pune jednakoprav- nosti izmegju vjeroispovjesti. Dos- ljedno tomu Crkvi se priznaje ekonomska autonomija a upore- do onomu, što su već postigle i druge vjeroispovjesti. Crkvena imovina ne može biti predmet eksproprijacije, niti novih agrar- nih zakona bez prethodnog spo- razuma sa crkvom. Na polju nastave Crkvi se priznaje mogućnost da vrši svoju vlastitu akciju, kao što je to slu- čaj u velikoj većini država. U javnim školama zagarantovana je nastava i religiozno i moralno vaspitanje katoličkih učenika. Te- ološki fakulteti saobraziće se naj- novijim propisima Svete Stolice. Brak zaključen u katoličkoj crkvi ima pun gragjansko-pravni efekat. Disciplina koja reguliše brak, izjednačiće se za cijelu te- ritoriju Kraljevine. Katolička akcija je iznad i izvan partija i podregjena je biskupima, koji za nju odgova- raju. Pošto su u konkordatu sa- držane zakonske garancije, koji- ma se obezbjegjuju sloboda i prava crkve, Sveta Stolica je voljna da izda potrebna naregje- nja, kojima će se dušobrižničkom kleru u aktivnoj službi zabraniti pripadanje političkim partijama i aktivno učešće u njima. Razu- mije se da će vlada istovremeno narediti identične mjere odnosno svećenstva drugih vjeroispovjesti. Pitanje upotrebe glagoljice u liturgiji riješeno je tako da se vodilo računa ne samo o nacio- nalnim osjećajima već i o disci- plini katoličke crkve i o željama respektivnog katoličkog stanov- ništva. Jasno je da se to ne odnosi na manjine. Već smo u dva navrata pisali o intrigama srpskih radikala i jugosla- enskih imasona, koji idu za prljavim iljem, da unesu zabunu i razdor u ložne naše narodne redove, kojima je la čelu vogja dr. Vladko Maček. Na- očito su se okomili na Crkvu, svećen- Ivo i organizirane hrvatske katolike huncajući o nekom »klerikalizmu«, »os- ivanju katoličke stranke«, »suradnji s lr, Korošcem« i t. d. To je sve ener- tično demantirala u više navrata »Hr- atska Straža«, glavni organ Hrv. Ka- loličke Akcije, kao i sva naša pokra- inska štampa. lotrige su se i dalje astavile, a prednjači im prestolnička lampa i famozni njen zagrebački lopisnik dr. I, Nevistić, poznati pam- letista proti Majci Božjoj Bistričkoj. logja hrvatskoga naroda dr. Vatko Maček energično = je osudio te apadaje na Majku Božju Bi- ltičku, a u utorak 23 o. mj. uredniku Nedjelje« dao je važnu izjavu o kato- čkoj crkvi i ulozi katolicizma u na- 8em narodu. Dr. Maček je kazao: ,Moje stanovište o našoj ka- ličkoj vjeri je svakome poznato. lo je stanovište ono isto, koje jekovima u sebi nosi kao dio Hvoga života naš hrvatski narod, naročito narod seljački. Vjera jegova bila je njemu od pri- janja kršćanstva do danas ka- nen medjaš, koji je život njegov smjerio uz Zapad, uz zapadnu ažna izjava Dr. VI. Mačeka o katoličkoj crkvi i njezinom uplivu kod Hrvata evropsku civilizaciju, a dobrim dijelom i kulturu. Kada mi dolaze i pitaju ime, što mislim o budućem duhov- nom i kulturnom opredijeljenju Hrvata, onda svakoga upozoru- jem na siguran i najočitiji način, kako je na ovo pitanje odgovorio hrvatski seljak. Naš seljak znade, što njemu znači vjera njegova. On sa Bogom počima i svršava svaki svoj posao. Iz vjere crpi snagu za svoj mukotrpni posao i utjehu u danima nevolje i pro- gonstva. Seljak je naš obranio, sačuvao, a čuva i danas najsi- gurnije naš hrvatski narodni život. Hrvati će sigurno svojoj vjeri znati i u boljim danima dati pra- vo mjesto u svom narodnom životu. Ja sam naglasio već, da mi nismo »klerikalni narod«. Tu moramo biti na čistu, da pod tom riječi »klerikalan« shvaćam »politički klerikalizam“. Uplita- nje klera u čisto politička pita- nja u ime katolicizma i stvaranje političkih stranaka pod egidom kleričkog vodstva i direktiva. Mi smo protiv toga i u interesu naroda, a i same vjere. Svećen- stvo imade u narodnom životu da bude učitelj i pomoćnik na- roda, da se posveti njegovim duhovnim potrebama i vjersko- uzgojnom radu. Mi dakle u tom pogledu ne želimo ništa drugo nego ono, što i sama crkva traži, kada brani svećenstvu stvaranje političkih stranaka i uplitanje u u stranačko političke borbe. Hrvati imadu, hvala Bogu, mnogo dobrih i požrtvovnih sve- ćenika, koji su uz narod živjeli i s njim trpjeli. Prema ovima izčezava ono malo višeg i nižeg klera, koji nisu znali, gdjeim je mjesto. To naše svećenstvo uži- vati će svaki ugled i potporu naroda, ako s njime proslijedi u njegovim borbama i ako mu bude tješitelj u nevoljama, učitelj i pomoćnik. Kada dodju vremena, da: ćemo moći svoje prilike ure- djivati, kako mi budemo htjeli, znati ćemo urediti i odnošaje sa Crkvom tako, da Crkva bude zadovoljna u sretnom narodu. Protiv raznih vjerskih orga- 'nizacija, — naročito omladinskih — dok služe ciljevima vjerskog i moralnog preporoda, ne samo da nemam ništa, nego sam uvje- ren, da će ih narod još i više podupirati iz svega srca, kada uvidi, da nisu na uštrb, nego čak na korist narodne borbe !“ Na upit o njegovom mišljenju o tajnim, posebno slobodno-zi- darskim društvima, kazao je dr. Vlatko Maček: »Slobodni zidari ne znače u životu našeg naroda ništa po- sebno. Sam njihov rad govori o njima dosta . . .“ Uz ovo vrijedno je i važno napo- menuti držanje splitskog »Jadranskog Dnevnika« glasila »novih Hrvata« i biv- šeg bama, imenovanog načelnika Splita i predsjednika »Jadranske Straže« dra Gjina Tartaglie, poznatog masonskog »brata«. Oa u svom organu donaša ovu izjavu dra Mačeka, ali ispušta riječi, kojima je vogja hrvatskoga naroda o- sudio djelovanje masonerije. Da se ne zaboravi! Dr. Vladimir Maček preporuča slogu Skorih dana dru Mačeku stavio je jedan suradnik zagrebačkog »Zagorskog lista« pitanje : -- Mislite li, gospodine pretsjet- sjedniče, da bi u političkom pogledu do jeseni moglo doći do kakvih pro- mjena? Vogja hrvatskog naroda Dr. VI. Maček odgovorio je: — Ne volim biti prorok, jer je teško proricati što će sve do jeseni biti, a nije to ni tako važno. Za_ nas Hrvate važno je samo to da budemo ovako složni i organizirani kako smo bili do sada, i po mogućnosti još bolje, pa ćemo moći hladnokrvno u oči pogledati svakoj situaciji, kakva god bude došla,