POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 34. Broj Cekovnog računa našeg lista DUBROVNIK, 28 Kolovoza 1935. MF“ iest 4153 Podružnice Sarajevo, Narodna Svijes God. XVII Cijena je listu 5 Din, mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. k Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač Tisak Dubrov, Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Urednik: Antun FIa& — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Najveća snaga hrvatskoga naroda ZNAČAJKA NAŠE POVJESTI. — KATOLICIZAM I HRVATSTVO. — SVETOST TRADICIJA. — POGREŠAN PUT HRVATSKE INTELIGENCIJE. — VAŽNE RIJEČI Dra MAČEKA i Dra TRUMBIĆA. ZADAĆE ZDRAVE INTELIGENCIJE. — MEMENTO POLITIČARIMA. Kulturna fizonomija našega na- roda obilježena je još u prvim po- čecima naše historije pristajanjem uz kršćanstvo i katolicizam. Naša povijest, koja u prvom redu o- buhvaća kulturne tekovine, koje u životu jednoga naroda pred- stavljaju najjače sile pokretnice novim pokoljenjima, jest u og- romnoj svojoj većini rad i za- sluge Crkve i njezinog svećen- stva za dobrobit i kulturni pro- gres hrvatskoga naroda. Crkvi, koja je po svojoj strukturi i po svojim kulturno-moralnim kon- čepcijama universalna, nije sme- talo da se odlučno stavi u službu narodnih ideala kad su oni te- meljeni na vječnim principima istine, pravde i čovječnosti, da propovijeda prilagogjivanje na- rodnim običajima i pučkom men- talitetu, a da ipak nije nikad zanemarila duhovni momenat. Hrvatski narod sve što je radio i stvarao, kadgod je vodio ogorčene borbe proti raznim na- srtajima na njegov život, na nje- govo pravo, na slobodu i neza- visan razvitak kako su ga wvje- kovi usmjerili a narodna volja sankcionirala, tako je postupao da je ipak štovao naravne, a po svomu posljednjemu izvoru i bo- lanske zakone. U elementima narodnoga života odrazuje se duh kršćansko-katoličke kulture, ma- lifestira se uska veza Crkve i iaroda, njegova volja, da sve voje težnje i duševne napore rijentira u svijetlosti kršćanskih iačela i Evangjelja. Narodnu dušu, njegove obi- taje i tradicije, njegov način miš- jenja i života, njegove ideale ni prosugjujemo onim mjerilom toje je u skladu sa nepromjen- jivim normama kršćanskih za- ada i filozofskim nazorima na- ega čovjeka na život i svijet. li ne propovijedamo i ne sli- edimo ideje i koncepcije samo ato jer to narod hoće, nego u rvom redu zato jer je ispravno | Čisti zube — čuvaj se kamenca, zato uzmi dnevno i dobro ono što narod hoće ži- votno naziranje našega naroda, našega maloga čovjeka seljaka, koji naučava duboku filozofiju bez lažnih knjiga i knjižnica, jest kršćansko. 1 kultura i tradicija je kršćanska. Narod je imao za pedagoga Crkvu, pa se njegov život nije mogo ni razvijati mimo Crkve, a još manje protiv nje. Razne liberalno-poganske struje politič- ke, literarne i socijalne koje su nastojale da se afirmiraju nijesu nikada mogle zauzeti neku važ- niju ulogu niti svoje smjernice prilagoditi osjećaju i mentalitetu naroda, jer je živa, organska veza Crkve i naroda neuništiva. In- teligencija je uvijek zauzimala poseban rezervisan stav i prema Crkvi i prema narodu. Inteligen- cija je, dobrim dijelom, otpala od praktičnog kršćanstva a time se emancipovala. od narodne tra- dicije; ona je izgubila kontakt s onim, što u našemu narodno- mu životu znači kontinuitet i historiju. Bilo je megju inteli- gencijom ljudi kojima je impo- niralo sve što je strano i tugje, a narodno im je bilo zaostalost i primitivizam. Problem takove inteligencije, pokvarene gospode, danas je aktuelan kao nikada. Proces onemogućivanja i udalji- vanja od naroda pokvarene gos- pode nije dovršen. Blagopok. Stjepan Radić prvi je uočio o- pasnost pokvarene gospode za narod i strahovito po njoj šibao pa je u tome pravcu stekao o- sobite zasluge. Ovdje je pozvana Crkva i katol. inteligencija da mnogo učini za obranu naroda od svih sumnjivih, nepoželjnih tipova. Svi javni radnici, osobito po- litičari moraju računati s važ- nom činjenicom da je naš narod katolički, da je on duboko reli- giozan; njega ne treba osvajati za katolicizam, jer je on davno usvojen, on je ukorijenjen u svim izražajima njegovog privatnog i javnog života. Katolicizam treba samo ču- vati od židovsko-masonskih i li- beralno - marksističkih utjecaja, koji u raznim oblicima hoće da demoralizuju dušu naroda i nje- gov moral. Na postavljenim te- meljima valja sistematski i or- ganski graditi da se suzbiju sve tajne podzemne sile. Katolički intelektualci su pozvani pred svima da svoje sposobnosti stave na raspolaganje narodu, jer je to naš narod i jer je to kato- lički narod, koji traži i hoće o- nakove ljude, koji su voljni ne- sebično služiti interesima naroda. Markantan je jedan pasus u ne- davnoj izjavi Dra. Mačeka vogje hrvatskoga naroda, jer su odnos- ne riječi došle kao neprevarljivo zapažanje čovjeka, koji ima pri- like da oko sebe gleda ljude raznih skrupula i raznih životnih naziranja. Može se dogodit, rekao je Dr. Maček, da jedan, koji vjeruje, ipak bude u životu nevaljal čov- jek, ali se ne može dogodit da bezvjerac zataji samoga sebe i da bude otporan u stradanju i patnjama za svoj narod. Neka ove riječi, upravljene s najvišega mjesta, budu opomena i pouka narodnoj inteligenciji, koja ima ambiciju da sudjeluje u radu i borbi za sretniju budućnost svoga naroda. Dr. Ante Trumbić, nestor hr- vatskih političara, upitan neki dan od urednika jednog lista što može kazati o položaju Hrvata u današnjim političkim prilikama ne izražava se, kao iskuni poli- tičar banalno optimistički, već pun vjere u pobjedu daje jednu vrlo kratku ali duboku i pro- gramatsku izjavu: Sloga i vjera u Boga potrebna je našem ua- rodu. Ljudi koji saosjećaju s na- rodom i koji znadu kad je na- rod ipak moralno najjači ne mogu drugačije ni govoriti. KALODONT Golotinja i turizam U br. od 22 -- VIII - 35 donosi be- ogradska ,Politika“ vijest iz Dubrov- nika, da je ma konferenciji, koju su održali pretstavnici općine, Putnika, Trg. obrtne i zanatske komore, zauze- to stanovište, da bi se zabranom d6- colletić-a oštetilo turizam. Čak prepo- ručuju, da vlasti niti ne opominju tu- riste radi prevelike golotinje, To, po njihovom mišljenju, traže interesi tu- rizma i mnogih privrednih ustanova. Da potkrijepe svoje ,stručno“ mišlje- nje gg. stručnjaci“ (za golotinju ! ?) naglašavaju da zabrane dekoltiranih toaleta ne postoje ni na jednoj rivije- ri, pak tako ni u našem najbližem susjedstvu, ,jer nitko neće da reskira posljedice ovakovih zabrana“.(l) Dakle tako, gospodo stručnjaci ! Bojite se, da mjerema za očuvanje morala nebi skrenuli turiste u drugom smjeru. Bojite li se da turisti zamjene našu rivijeru Talijanskom ? Ne trebate se bojati, jer bi vi kao stručnjaci, koji poznate običaje na susjednim rivije- rama, morali znati i to, da je baš u Italiji provedena stroga kontrola nad kupačima i turistima. Tamo i muškarci moraju na kupanju imati pokriven i gornji dio tijela, a van kupališta ne smije nitko u kupaćem kostimu, Pre- stupci se teško globe. Znadu li gg. »Stručnjaci“ da m. pr. u Rimu, koji sigurno nije manji turistički centar nego Dubrovnik, niti muškarci (odrasli) ne smiju šetati u kratkim gačicama, a kod nas se i ženske bane po ulicama u kratkim gačicama sa malom krpicom preko prsiju. Eto vidite, gospodo, dokle vas vode lukrativni interesi, Znadu li gg. »strućnjaci“ i to, da talijanske novine predbacuju našim kupališnim vlastima kako golotinjom privlače sebi strance? Zar nam je to ma diku? Naša je rivi- jera toliko lijepa i privlačiva, a naša valuta niska, pak bi turisti dolazili k nama i onda kad bi morali biti pri- stojno odjeveni. Ima slučajeva da po- neki odlaze s naše rivijere radi preve- like javne sablazni, koja se tu doga- gja. Zašto turisti ne idu u Afriku? Tamo bi im dostojala jedna krpica, a ponegdje bi im i ono bilo suvišno. Izgleda megjutim, da naši odgovorni faktori idu za tim, da posjetiocima naših rivijera dočaraju slobodu divljih predjela Afrike. Ono što se stide kod svoje kuće, čine turisti pred nama. (l) A narod? O tom ne vode brigu naši stručnjaci. Ako odgovorni ne nađu načina da tome stanu na kraj, zdrav moral našeg seljaka naći će lijeka o- nome od čega oni bježe. On će opet rajčicama i voćem upozoriti nepristojne i nečedne strance da Dubrovnik neće dozvoliti da se u njemu javno propa- gira sablazan. Oni pako, koji su sprem- ni da radi ,ekonomskih“ interesa po- gaze moral i tradicijonalnu skladnost, nek zapamte da ništa što je mimo božji zakon ne donosi blagoslova.