E POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 11 Rujna 1935.
> <. Čekovnog računa našeg lista
DRE jesi 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVII
Narodna Svijest
Cljena je listu 5 Din. mjesečno: za ii
vo 10 Din. mjeseč
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,
Izlazi svake Srijede ži
aki sE isak Dubrov. Hrvat Tisk: t
Pojedini broj Di ie0 e vat Tiskare (zast. Gj. Ružier; Dubrovnik 2,
Vlasnik — izdavač “
++ Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Doliševizam ne - mimnje,
Nedavno je Sovjetska Unija stu-
pila u tijesnu vezu sa Francuskom i
hoslovačkom i time ojačala svoje
izorne pozicije u Evropi i ostalom
vijetu. Svuda je započela živom akci-
m u svrhu rušenja sadašnjeg druš:
enog poretka. Svako nezadovoljstvo
pojedinim zemljama, svaki štrajk,
mir, nezaposlenost radnika, svaku
mostraciju ili ovaciju gledaju boljše-
ci skrenuti na svoj mlin.
Nedavno je u Moskvi zasjedao
ongres Ill, komunističke internacijo-
ale (Kominterne). Na tom se je kon-
esu najviše rsspravljalo o taktici, koju
ba poduzeti u raznim državama proti
išizmu, u kom boljševici vide svoga
jvećeg protivnika. Dok Francuska
tvara oči pred opasnom stvarnošću,
r joj često izbijaju memiri u raznim
adovima, doile su druge države ne-
om su oćutile zli utjecaj rada Komin-
rme uložile utoke kod sovjetske vlade.
Osobitu je pozornost pobudio oš-
r protest američkog poklisara u Mos-
i, Tu prosvjetnu notu sovjetska štam-
a nije objavila, ali je američki po-
lanik dostavio tekst svim diplomatskim
isijama u Moskvi. Još više nego li
ima nota pobudio je senzaciju odgo-
or sovjetske vlade, koja hoće da se
priča time, da vlada nije odogovorna
rad Kominterne. Sad američki lis-
\i iznose dokaze iz kojih se jasno
idi da sovjetka vlada mora da primi
(ia sebe odgovornost i za djelatnost
Kominterne, jer se ne može ni od koga
ažiti da ozbiljno vjeruje, da kongres
ominterne nije održan ped patrona-
m vlade saveza sovjetskih republika.
| Protiv nove propagande Komin-
ime, koju je započela u raznim dije-
|tvima svijeta nastojeći da iskoristi
|lidašnje ekonomske prilike i samu me-
|ljunarodnu političku situaciju, uložili
i protest i Engleška, Italija i Letonija,
li Japan je zbog istog razloga najoz»
ljnije upozorio ruskog pretstavnika u
okiju.
= U krugovima Kominterne prouča-
se plan o premosu sjedišta i pri
imu se ističe, da bi Pariz imao biti
vno sjedište komunističke propa-
inde.
Kad se mogu pregledati zna-
enitosti našeg grada. Kraljev Dvor
aki dan od 10—11 sati. — Močnik
likvijar) Srijedu i Subotu od 11—12
, ulazninu 10 Din. — Dubrovački
ej otvoren je svaki dan. Ulaznica
Din. — Pohod gradskih zidina u
ko doba dana, osim od 12—2 sata
podne. Ulaznica za odrasle D. 4.,
'liza djecu i učenike Din. 2. Biblioteka
O, Franjevaca i Dominikanaca sa
zvolom starješine samostana. —
kupska Pinakoteka svakog dama
flim Nedjelje i blagdana od 11—12
\p. i od 5—6 po p. — Vožnja la-
m do Lokruma od 10 Din, unapri-
po pogodbi. Špilia Karle Kordić
ružu svaki dan prije i posl. podne.
mozite Dobrotvorai odbor
pMilosrgje!“
Internacionalni kongres avijatičara
Dolazak gosti.
Prošle Subote 7. o. mj. došao je
ratnim brodom ,Dubrovnik“ ministar
vojske i mornarice g. Pera Živković,
da kao izaslanik vlade predsjeda 35
kongresu »Megjunarodne Aeronautičke
Federacije«. Sa parobredom »Kralj A-
leksandar« došlo je istu veče oko 80
delegata aeroklubova iz raznih država.
Kad je »Kralj Aleksandar« iskrcao u
Gružu putnike, došao je sa delegatima
pred gradsku luku.
Sve su gradske zidine bile ras-
vjetljene, nastalo je bacanje vatrometa,
a trombunaši sa zidina palili su salve.
Veče na moru je bila uprav romantična.
U Nedjelju u jutro »Kralj Aleksandar«
otišao je sa delegatima u Kotor i Budvu
te se u kasnu veče povratio u Gruž:
Kako je u Ponedjeljak u jutro »Kralj
Aleksandar« preuzeo prugu za Trst, to
su delegati prešli ma parobrod »Du-
brovnik«, koji je došao u gradsku luku.
Na parobrodu održavaju delegati svoje
konference i prave izlete u bližu okolinu.
Meeting u Konavlima.
Megjutim je u Nedjelju po podne
bio aeromiting na konavoskom polju
kraj Grude. Gotovo svi auti i autobusi
prenijeli su brojnu publiku iz grada, a
isto je tako došlo mnogo svijeta iz
Boke Kotorske, a iz svih mjesta ravnih
Konavala dohrlio brojan marod. Kroz
sami par mjeseca napravljen je veoma
zgodan aerodrom, na kojem je bilo 11
vojnih aviona raznih tipova, te više
privatnih izmegju kojih dvomotorni a-
vijon rumunjskog kneza Bibescu, nje-
mečke avijatičarke gce. Hcffman, »Ae-
roputa« iz Beograda, iz Novog Sada,
te propagandistični avijon tvornice Bata
iz Borova sa kojim je u 10 s. j. stigao
zamjenik direktora g. S. Maksimović
sa poznatim pilotom M. Jankovićem.
Ovaj je avijon u Ponedjeljak po podne
nastavio svoj put za Bitolj.
Na aerodromu je bilo sve živo. Ko-
navoski narcd u svojim krasnim na-
rodnim nošnjama svakoga se dojmio.
Razne tačke programa izvedene su na
opće zadovoljstvo. Brojna je publika i
muško i žensko hotjela da leti, te mnogi
nijesu mogli dobiti ulaznica u aero-
plan. Osobito se svigjele akrobacije
vojnog avijona br. 21. kao i padanje
sa padobranom.
Ovom je mitingu prisustvovao i
komandant vazduhoplovstva g. general
Nedić. Svi su se vještaci najpovoljnije
izrazili o prikladnosti ovog aerodroma
na konavoskom polju. Pala je ideja da
bi se napravio tunel te presušilo ovo
polje. Megjutim je osigurana avijonska
veza Dubrovnika sa stranim svijetom
za iduću sezonu. Da je uopće došlo
do ovog mitinga treba zahvaliti aero-
klubu Beograda, Dubrovnika i Grude,
koji su priuzeli ma se tešku zadaću da
kroz veoma kratko vrijeme sve ovo
prirede da i Dubrožnik doživi aero
miting.
Svečani početak kongresa.
U Ponedjeljak započeo je sam kon-
gres. Grad je bio sav iskićen. Na stan-
dalima vijali su barjaci svih država
zastupanih na kongresu. U 11 s. j.
slijedio je svečani otvor kongresa. Aula
Kraljevog Dvora bila je najsvečanije
iskićena. Počasnu stražu držali su naši
Župljani u svojoj narodnoj nošnji. Više
fotografskih i filmskih aparata hvatalo
je razne snimke, Na pročelju Dvora
vijao se je barjak Megjun. Aeronaut.
Federacije.
Na svečano otvaranje kongresa o-
sim učenika došli su i predstavnici svih
mjesnih crkvenih, civilnih i vojnih vla-
sti. Ni. Vel. Kralja zastupao je gosp.
Grujić, naš poslanik u Londonu. U ime
mjesnog aerokluba, kao i svih maših
aeroklubova pozdravio je sve prisutne
g. Sondermayer, predsjednik aerokluba
Beograd, te g. princ Bibescu u ime in-
ternacionalne aerom. federacije, na to
je vladin izaslanik gosp. general P.
Živković proglasio kongres otvorenim.
Gosp. Sondermayer održao je zatim
predavanje o razvitku i radu aeronau-
tike. Svi su se govori držali ma ifran-
cuskom jeziku.
RNNREEBB€BFNRBFRRRKROOO I RO OV AA.ašaaRNISI I 8 O III IRE
Vaše odjevne predmete za jesen i zimu
Vi ćete najbolje i najsolidnije pokriti nabavkom kod
TRGOVAČKE KUĆE
,REKORD“ rinna Dubrovnik
Ulica KRALJICE MARIJE
Ulica KRALJICE MARIJE
jer nam je upravo stigao ogroman izbor od
prvorazrednih fabrika, što nam omogućuje
da prodamo uz izvanredno solidne cijene
Štofovi — Flaneli — Zimske Tkanine
Trenchcoati — Kaputi
Kišne Kabanice za dame
i gospodu.
TRAŽITE POSJET NAŠIH ZASTUPNIKA.
ZA GOTOVO!
NA OTPLATU!
ČERINANIEER S RI Ra aalENJRIIAJINRIEH
Pred dvorom se sakupila masa na-
roda. Učesnici kongresa sve su svjet-
ski poznate ličnosti kao zmameniti a-
vijatičari, predsjednici aero klubova,
vlasnici aviona. U počast gostiju op-
ćina je o podne priredila zakusku u
općinskoj kafani, a uveče ministar voj-
ske i mornarice u ime Kr. vlade sve-
čanu večeru u Pom. Vojnoj Akademiji.
Utorak 10. o. mj. učesnici su na-
stavili zasjedanjem kongresa, uveče je
koncertovala glazba Kraljeve Garde,
koja je za ovu zgodu došla u naš grad,
Danas-Srijeda kongres nastavlja svoj
rad, a u Četvrtak u jutro sa »Kraljem
Aleksandrom« gosti se razilaze,
Ovo je bio 35. jubilarni kongres
Internacionalne Aeronautičke Federaci-
je pak naš grad može da se diči i po-
nosi, da je bio sjedištem ovako otme-
nog svjetskog kongresa.
Iz drevne prošlosti
Male Braće.
Prigodom dolaska nasljednika sv.
Franje t. j. vrhovnog starješine franje-
vačkog Reda u Dubrovnik, nekako je
naravno da osvježimo starodrevnu pre-
daju o dolasku sv. Franje u Dubrov-
nik. A jer se ove godine navršava i
700: god. gradnje prvog franjev. samo-
stana u Dubrovniku, to ćemo se osvr-
nuti i na ovaj svakako važni dogogjaj
za naš grad.
x.
Je li sv. Franjo bio u Dubrov-
niku? — Na ovo pitanje ne može se
apodiktički utvrditi sa: jest! ali nije ni
mogućnost isključena.
Na jesen g. 1212. uputio se je sv.
Franjo s nekoliko drugova iz Ankone
put Sirije. Svrha mu je bila genijalna
iako teško ostvarljiva, Evropa je u io
vrijeme naslućivala pogibao, što joj
prijeti od islama. Franjo pomisli da je
te ljude pokrstiti već prije nego dogju
u Evropu, tad oni kao kršćani ne će
više biti tako strašni. I vogjen ovom
idejom Franjo ide u Siriju da obraća
muhamedarice.
Megjutim protivni vjetrovi kasne
jeseni prisile lagju da se skloni negdje
na ,slavenske obale“. Franjo je čekao
neko vrijeme dok se lagja popravi i
nastanu povoljnije prilike, ali prevaren
u nadi vrati se u Ankonu., Pred mna-
stajućom zimom lagja se nije više u-
sugjivala da otplovi put Istoka. — O
ovom dogagjaju pišu najstariji životo-
pisci sv. Franje kao Celano i sv. Bono.
Gdje je lagja pristala, ne može se
sa sigurnošću ustvrditi. Stari životo-
pisci to izričito ne spominja, a kasniji
ljetopisci spominju Zadar, Trogir, Split
i Dubrovnik.
Ovaj prvi neuspjeh nije smeo Fra-
nju, pa on g. 1219 ponovno otplovi iz An-
kone put Sirije, kamo sretno i prispije.
Dubrovački ljetopisci Gundalić-
Restić, Dolci (Slade), Crvić, Lukavić
i drugi pišu da je Franjo već g. 1212.
pohodio Dubrovnik a g. 1219. da je
bio svečano primljen u grad od pred-
stavnika republike. — Ovaj prijem —
prema predaji — predstavlja jedna sli-
ka u klaustru Male Braće iznad pro-
zora ljekarnice.
:
[
đ
s