Br. 37.

š VOSTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 18 Rujna 1935.

 

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo,

God. XVII

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIč — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne povraćaju.

 

Naš bijeli Zagreb grad odao je u
Nedjelju 15. o. mj. na veličanstven na-
čin počast našem velikom naučenjaku
nesebičnom rodoljubu, uzor svećeniku
ikarakteru Don Franu Buliću. To je bilo
veliko slavlje cijelog hrvatskog naroda.
Iz Splita su krenula u Subotu veče dva
posebna vlaka okićena narodnim za-
stavama, a izletnike je otpratila na ko-
lodvor nepregledna masa naroda. I iz
drugih hrvatskih mjesta došlo je mno-
štvo izletnika većinom u narodnim noš-
njama, pak su bili zastupani i naši dični
|Konavljani.

Na stanici u Zegrebu bio je veli-
čanstveni doček. Tu se je formirala
|povorka, koja je otišla najprije u ve-
liko dvorište Hrvatskog Doma, gdje se
nalazi brončani spomenik Stjepana Ra-
dića u narodnoj veličini, Tu su odr-
žani rodoljubivi govori prestavnika iz
aznih mjesta Hrvatske domovine sa
poklicima Stjepanu Radiću.
U 9 s. j. iznova se formirala po-
(forka, te otišla u velebnu zagrebačku
atedralu. Zadušnice je održao hvarski
\lbiskup Msgr. Miho Pušić, a prisustvo-
iso je i hrvatski metropolita Dr. Antun
Bauer. Iz crkve je zatim krenula po-
orka sa mnoštvom vijenaca pred spo-
[imenik Don Frana Bulića u Mihanovi-
evoj ulici u zalegju sveučilišne bibli-
dleke. Oko spomenika izredali su se
|predstavnici raznih hrvatskih društava
ustanova. Megju tima bio je i grčko
atolički biskup Dr. Njaradi; Dr. Trum-
li&, auktor spomenika g. Frano Kirši-
ić, rodom iz Lumbarde na Korčuli;
taš umjetnik Meštrović i mnogi drugi.
Oko podne slijedilo je otkriće spo-
ienika, što ga je obavila uz prigodni
lovor predsjednica ,Hrvatske Zene“
a Jelisava Horvat. Zatim se su redali

 

  
  
   
 
   
   
 
   
  
   
   
  
   
  
   
  
 
 
   
   
   
   
  
    
 
   
   
   
  
 

M

Najnoviji i najbolji

| bojama sa kapuljaćom.

kod TRGOVAČKE KUĆE

Ulica KRALJICE MARIJE

kao i gotovi trenchcoati fazone ,DERBY“.

| Kišne Kabanice za dame i gospodu

W cijene od Din. 260.— na više, Osobito
|N skrećemo pažnju cij. damama na ogroman
“izbor boja, kvaliteta i najnovijih modela.
|N Pelerine za djecu muške i ženske u svim

Tražite posjet naših zastupnika.

Otkriće spomenika Don Franu Buliću.

čeka, koji je sa prozora pozdravio na-
rod uz burne aklamacije,

U velikoj dvorani bivšeg Hrvatskog
Sokola bio je priregjen banket za više
stotina uzvanika. Na čelu stola sjedio
je preuzv. hvarski biskup Msgr. Pušić.
Opet su se redali rodoljubni govori.

Poslije banketa opet se je masa
naroda osobito iz Dalmacije, Bosne i
Hercegovine pred stanom Dr. Mačeka
te ga stala burno aklamirati, Na to se
je pojavio Dr. Maček i održao lijepi
govor, svima se toplo zahvalio ma o-
vakovom slavlju te se sa pojedincima
rukovao.

U vrtu ,Kola“ priregjeno je na-
rodno veselje, a uveče u kazalištu da-
vala se je opera , Porin“. Cijelo je ovo
slavlje prošlo u najljepšem redu bez
ikakvog incidenta, ostavljajući duboki
utisak u srcima tolikih hiljada hrvat-
skog naroda, koji su došli da se po-
klone uspomeni velikog našeg nauče-
njaka Don Frana Bulića.

Ovom velebnom slavlju učestvovao
je i naš grad.

Hrvatska kulturna društva iz Du-
brovnika položila su preko svog iza-
slanika veliki lovor-vijenac s natpisom
na vrpcama u narodnim bojama: Don
Franu Buliću — H.P. D. Gundulić —
Braća Hrv. Zmaja — Hrv. Radiša —
Kat. D. Bošković. Dubrovnik. — Ista
su društva otposlala i brzojav prigodom
otkrića spomenika a megju njima i
naš dijecezanski biskup.

Društvu Hrvatska Žena Zagreb. U
Duhu prisustvujem otkriću spomenika
velikom učenjaku, uzor svećeniku i žar-
kom hrvatskom rodoljubu nezaborav-
nom don Franu Buliću, Biskup Carević.

 

Pomozite Dobrotvorni odbor
pMilosrgje“*

 
 
   
   
  
   
      
 
   
 

Štofovi za odijelaikapute

iz prvorazrednih engleskih i českih tvornica.
Cijene vrlo solidne počam od_D. 90.- na više,

Originalni _ engleski waterproofštovi

zatrenchcoate

M Kupujete najpovoljnije za gotovo i na otplatu

»,REKORD“ Podružnica Dubrovnik

Ulica KRALJICE MARIJE

   

Sveopća zabrinutost.

Mnogo se je puta dosada govorilo
i pisalo, da je uoči velikog i strašnog
svjetkog rata atmosfera u megjunarod-
noj politici bila skrajnje mutna a pri-
like u pojedinim državama Evrope na-
tegnute do vrhunca. I vele, moralo je
doći do one sveopće konilagracije.

A što da rečemo o atmosferi i
prilikama danas? Tko pomno prati sve
dogogjaje od nekoliko godina natrag
i vidi kojim tempom i u kojem pravcu
ide razvoj situzcije i savremenih pri-
lika u svijetu mora doći do žalosne
konstatacije, da je atmosfera mnogo
teža a horizonat mnogo mutniji od
onoga god. 1914.

Ako bacimo i samo letimični po-
gled po Evropi vidjećemo, da nema
skoro države koju ne taru veoma teški
problemi unutrašnje kao i vanjske po-
litike. Engleska, koju se može zvati
gospodarom situacije ima svoja viseća
pitanja sa Irskom i brojnim kolonijama.
Francuska, koja je do jučer imala uz-
de evropske politike u svojim ruka-
ma, preživljuje krizu obzirom na vanj-
sku politiku, a još je više zabrinjuju
previranja, što ih prouzrokuju razne
kulturne i političke struje u samoj dr-
žavi. Njemačka je zemlja, gdje se vodi
s jedne strane borba za prestiž u me-
gjunarodnom svijetu, a s druge strane
Hitler, taj svemoćni ,Fiihrer“ formira
sve jači iront proti neprijateljima svo-
jeg režima. Kulturna borba s katoli-
cizmom, usprkos konkordata, njemu je
jedna od glavnijih točaka dnevnog reda.
Španjolska se oporavlja od posljedica
nedavne revolucije, a hoće li se dokraja
oporaviti veliko je pitanje.

U Austriji ni nakon smrti Dollfusa
ne dolazi do konačnog staloženja pri-
lika s razloga što je još uvijek na
dnevnom redu pitanje nezavisnosti
s jedne i ,Anschlussa“ s druge strane.
Smrću maršala Pilsudskoga Poljska je
izgubila onoga, koji je jedini odregji-
gjivao smjer politike i prema svojem
nahogjenju stvorio ustavno uregjenje.
Sada megjutim počinje i tu da se kažu
sve one struje i svi oni nazori, koji
su bili u opreci sa mišljenjem i poli-
tičkim mentalitetom maršala  Pilsud-
skog. Magjarska nastavlja politiku ne-
zadovoljstva odredbama mirovnih ugo-
vora i stalno doprinaša čim skorijem
mijenjanju političkog stanja u Evropi.

Ni Balkan nije bez križeva. Nakon
što je ugušena Venizelosova revolucija
opet se Grčka nalazi pred novim po-
teškoćama. Albanija, malena teritorijem,
takogjer je u previranju i nekoj skoro
revolucijonarnoj atmosferi, U Bugar-
skoj ni danas nema normalnog života.
Ovih se dana donose nove odredbe u
pogledu upravne razdiobe zemlje.

Mala Antanta, kolikogod izgledala
u sebi kompaktna nije bez poteškoća.
Čehoslovačka, Rumunjska i Jugoslavija
treba da vječito stoje na oprezu i prate
razvoj prilika u Evropi i paze, što
snuju i rade njihovi susjedi sami i u
vezi sa pojedinim velikim silama. I
ove države kao i sve ostale imaju svoje
nutarnjepolitičke poteškoće.

 

Čitav život

  

zdravi,

  

PROTIV ZUBNOG KAMENCA

A Italija ? Nije li ona država, čiji
postupak osobito zadnje vrijeme može
da stavi u pitanje evropsku ravnotežu?
Talijansko-abesinski spor nije prven-
stveno pitanje oduzimanja nezavisnosti
abesinskoj državi, koliko pitanje zado-
voljavanja Italije u kolonizatornom smi-
slu, što joj nijesu — po tvrgjenju lta-
lije — htjeli da dozvole velike sile,
nakon svjetskog rata, ma da je to bilo
utanačeno i obećano.

Sve su ovo činjenice, koje oprav-
davaju tvrdnju, da je atmosfera zbilja
teška. Hoće li ovome svemu doskočiti
Liga Naroda ? Pa eno delegati poje-
dinih država vijećeju i ovih dana u
Ženevi. Sastavljaju odbor petorice, koji
se znoji, kako bi našao kompromisno
riješenje talijansko-abesinskog spora,
a bez konkrektnih rezultata.

Poglavar Katoličke Crkve, zastup-
nik Kneza Mira, prati budnim okom

“sve ove pojave, uvigja veliku opasnost,

u kojoj se svijet nalazi, pozivlje svijet
na molitvu za mir, a sam se sprema
na posebnu svoju akciju osiguranja
svjetskog mira. Mi katolici vjerujemo,
da će dobri Bog naći načina da oda-
leči od svijeta ono čega se svi najviše
boje. Ali zato je potrebno intenzivno
moliti i raditi na širenju Božjega kra-
ljevstva posvuda.

omjernice katoličkog života

(Rezolucije euharističnog kongresa
za hvarsku biskupiju).

U Nedjelju 18. augusta održan je
u Jelsi veličanstveni euharistični kon-
gres za hvarsku biskupiju. U pojedi-
nim sekcijama tog kongresa prihvaćene
su razne rezolucije za posebne staleže.
To su prave smjernice katoličkog sa-
vremenog života, pak ih u cjelosti
donosimo.
= Katolička muška omladina prihva-
tila je ove rezolucije :

1, Hrvatska katolička omladina
čvrsto odlučuje, da će joj prva duž-
nost biti vršenje kršćanskih dužnosti ;
a to su jutarnja i večernja molitva,
redovito slušanje sv. Mise nedjeljom i
blagdanom, te prisustvovanje popo-
dnevnim pobožnostima, a napose revno

ZD: ERE ZD