POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
| Br. 38.
DUBROVNIK, 25 Rujna 1935.
Broj Čekovnog računa naseg lista
a jest 4153 Podružnice Sarajevo,
Narodna S
God. XVII
vijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.
Mons. don Frano Bulić, kojemu
je na 15 o. mj. otkriven na najsveča-
niji način spomenik u bijelom našem
Zagrebu, pretstavlja divan primjer,
kako se duboka religijozna, svećenička
duša može lijepo da snagje i na strogo
znanstvenom polju. Tako ovaj naš
hrvatski velikan može da i nakon svoje
smrti, u svom spomeniku bude trajni
branič suglasnosti vjere i prave zna-
nosti.
Ovo je na veoma zgodan uvjer-
liv način istaknuo i zagrebački nad-
biskup u svom govoru, što :ga je mje-
sto njega čitao .hvarski biskup, Mons.
Miho Pušić, Radi važnosti samoga go-
vora i aktuelnostti dubokih ideja do-
nosimo ga u cjelini :
Danas čitavi naš hrvatski narod
posebnim načinom slavi svog velikog
sina svima nezaboravnog Don Franu.
Dično društvo ,Hrvatska Žena“ došla
je na veoma zgodnu namisao, da se
u našem bijelom Zagrebu, u našem
kulturnom i narodnom središtu, podigne
dostojan spomenik ljubljenom našem
velikanu, izdjelan od ruke uglednog i
priznatog umjetnika, i njezina je sretna
zamisao živo odjeknula u svim kraje-
tima hrvatskog naroda tako, da je kroz
kratko vrijeme iza same jedne godine
iza njegove smrti omogućeno ovo ve-
liko današnje upravo narodno slavlje
|na čast neprežaljenog našeg Du Frane.
I doista posve je opravdana ova da-
našnja velika svečanost. Mi danas sla-
vimo uzornog svečenika naše sv. ka-
oličke Crkve, koji je visoko svijetlio
vojim izglednim besprikornim sveće-
[ičkim životom, slavimo slavnog uče-
(taka arheologa, koji je u čitavom svi-
|etu prodičio naše hrvatsko ime i još
|ednom pružio jasan dokaz svima, ka-
licima i nekatolicima, kako se u ka-
ličkom svećenstvu može u divnom
skladu lijepo složiti nepokolebiva vjera
|jstroga znanost, kako katolička Crkva
(te priječi svoje učene sinove, svjetov-
jake i svećenike, da se slobodno bave
|anstvenom kritikom, kako jednakim
tačinom kao i njihovi nekatolički znan-
veni drugovi mogu oni u svojim istra-
[ivanjima rabiti znanstvene metode;
(ni slavimo danas nesebičnog odlučnog
|ivatskog rodoljuba, koji je svim srcem
ubio svoj hrvatski narod, koji je že-
lo i u koliko je mogao vazda je ra-
(io, da bi njegov mili narod uživao
oja prava u našoj današnjoj državi,
la bi uživao punu jednakost, zakoni-
jlost i ravnopravnost, kako se on to
sto izražavao i u tome je gledao
ću i blagostanje svoje mile domo-
[tne te i same države, jer su zado-
fioljni narodi najbolji oslon i jakost
liikog državnog organizma. On je u
fi svrhu često uzdizao svoje tople
molitve Svevišnjemu, kako se to moglo
a njegove smrti konstatirati u nje-
|
HRVATSKI VELIKAN
govoj misnoj bilježnici, da je za tu
važnu namjeru i u zadnje vrijeme svo-
ga života čitao sv. mise. Mi slavimo
danas čovjeka čelik značaja, kakvima
svijet u današnje materijalističko doba
nažalost ne obiluje, te je požrtvovno i
bez svakog obzira borio se vazda za
istinu i pravdu držeći se one poznate:
irangar non ile ctar, radije neka me
slome i unište nego da prignem šiju
pod nepravdom i lažju. Proslavi ova-
kovog našeg narodnog velikana, uzor
svećenika, proslavljenog učenjaka, ne-
sebičnog rodoljuba, čelik značaja rado
se pridružuje danas i naša katolička
Crkva. Katolička je Crkva vazda teča-
jem čitave hrvatske povijesti pokazala,
da je narodna crkva, jer prema Božjoj
zapovijedi i primjeru oma ljubi svoj
aarod, osjeća za svoj narod i nesebično
radi za svoj narod. Njezina intermaci-
onalnost, koju mnogi ne shvaćaju, jer
ne proučavaju vjerske stvari na izvo-
ru, a koja se sastoji u tome, da iz
svoje ljubavi ne isključuje nijednog
čovjeka i nijedan narod, i svakomu
želi samo dobra, njezina internacional-
nost, kažem, ne priječi joj, da posebnu
ljubav praeferentiae nosi prema svojim
najbližim i u taj najbliži krug spada i
naš narod, iz kojega smo nikli, u ko-
me živimo i djelujemo. Stoga veseljem
gledamo današnju slogu Crkve i na-
roda i sigurno se nadamo, da ne će
nikakve spletke potajnih sila, koje hoće
vazda da u mutnome love, pomatiti
ovaj naravni lijepi sklad, i to će biti
jednako dobro i sreća vjere i naroda.
Katolička je Crkva, kako nas povijest
uči, uvela hrvatski narod u kolo civi-
lizovanih naroda, katolička je vjera te-
čajem stoljetnih patnja uzdržala nje-
govu narodnu individualnost, pa će
katolička vjera biti sada i u budućno-
sti njegov štit i spas. To je bilo ne-
pokolebivo uvjerenje našeg neprežalje-
nog velikog pokojnika, to ima da bude
sve više uvjerenje sviju nas. To neka
bude i zavjetna misao sviju danas pri-
godom ovog velikog dana, priregjenog
na čast našeg nezabosavnog Dn Fra-
ne. On će se u tome najviše veseliti
na drugome svijetu. I sada dok uprav-
ljamo naše kršćanske molitve za upo-
koj njegove plemenite duše, da bi pre-
dobri Gospodin izbrisao i najmanje
tragove neizbježive našoj ljudskoj sla-
bosti neka bude trajni vječni spomen
neprežaljenom Don Frani ne samo u
krasno isklesanom kamenu nego još
više u zahvalnim srcima sviju nas.
Slava našem velikanu i uglednom
svećeniku, učenjaku, uzor rodoljubu i
čelik značaju Dn Frani Buliću |
Pomozite Dobrotvorni odbor
»Milosrgje'*
SVODA
AtIMITAČAISA
Znanstveno utvrdjen,
Jedna teška uredba
(Povodom sniženja činovnič. plata)
Najnovija uredba kr, vlade, kojom
se snizuju plate državnim činovnicima,
izazvala je kritiku i ogorčenje od strane
pogogjenog činovničkog a i ostalog
gragjanstva. Ovo je naime već treći
put, da se snizuju te i onako nevoljne
plate državnih i samoupravnih činov-
nika.
Uredba o daljnjem sniženju plata
takova je, da se nikako ne može do-
vesti u sklad sa načelom socijalne
pravđe, jer dok je u prvom redu po-
gogjen niži činovnički kadar, dotle su
skoro poštegjeni oni, na koje država
mjesečno mnogo više troši. To su či-
novnici najvećeg ranga i oni, koji ni-
jesu ubrojeni megju činovnike, a mje-
sečna im beriva daleko nadmašuju i
najviše činovničke plate,
Kod saniranja državnih financija,
koje su — valja priznati teške — treba
najprije upotrebiti sva druga sretstva,
a tek na posljednjem mjestu one jadne
činovničke prinadležnosti, kad su one
već i onako dva puta bile osjetljivo
klaštrene. Toga je uvjerenja bio i sam
pretsjednik vlade, g. dr. Stojadinović,
kad je ono pred oko 2 mjeseca, naj-
kategoričnije demontovao novinske vi-
jesti o predstojećem sniženju činov-
ničkih plata. On je tom prilikom
istaknuo, da su činovničke plate tako
niske, da se od njih nema više što da
oduzimlje.
I »Slovenec« (br. 217), glasilo g. dr.
A. Korošeca kritikuje uredbu i savjetuje
kr. vladi, da je povuče. Evo što on
izmegju ostalog piše: Najgora je po-
greška ove uredbe, da najteže pogagja
one, koji su najslabije plaćeni, t.j. či-
novnike najniže kategorije i da najviše
diže onima, koji imaju obitelj. Cim
više ima netko djece, tim više mu se
razmjerno diže. Ovakova je uredba u
teškoj opreci sa socijalnom pravdom...
Država treba da najviše podupire obi-
telji i mora im osigurati netaknut mi-
nimum eksistencije, a ova uredba diže
taj minimum uprav najnižim služite-
ljima i najbrojnijim obiteljima.
Auktor uredbe opravdava sniženje
plata padanjem cijena životnih namir-
nica. Ali to ne vrijedi. Cijene su se-
ljačkim produktima uistinu pale, i to je
najveća nesreća, što je zadesila se-
ljačko stanovništvo, ali od toga državni
činovnik nije ništa aprofitirao, jer zna-
mo, da razlika izmegju cijene, što je
dobije seljak i one, što je plaća kon-
sument, ide kod nas u džep posred-
nika i preprodavaoca. Osim toga ovako
veliko sniženje plata imalo bi ići us-
poredno sa sniženjem i drugih izda-
taka, megju koje ide u prvom redu
stanarina, a onda i svi proizvodi in-
dustrije.
Naš je seljak interesiran na tome
da se podignu cijene njegovih proiz-
voda, jer inače mora da potpuno strada.
ZVON Homen
RAKA POTJS PAU ZRJANIMIRVANLA VASE
KALODONT
PROTIV ZUBNOG KAMENCA
Sniženje činovničkih plata onemogu-
ćuje svako dizanje cijena poljodjelskih
proizvoda, jer je danas činovnik naj-
veći i najbolji konsument seljačkih
proizvoda.
Ova će uredba pogoditi i našu
kulturu, je skoro nijedan činovnik niže
i srednje kategorije neće moći da na-
bavi nijedne knjige ili revije, jer će to
postati za njega luksus.
»Slovenec« daje nadalje ove sa-
vjete kr. vladi: Neka državna vlast
smogne onih 400 milijona Dinara na
drugi način. Dobici i zaslužbe velikog
kapitala, domaćeg i stranog, kod nas
su još uvijek toliki, da bi veoma lako
taj kapital mogao da preuzme na sebe
znatni dio za pokriće srestava, što ih
država nužno treba. Treba izvesti re-
forme upravnog života i djelovanja,
gdje se radi sa kapitalima, tako da ne
bude isključena samo otvorena, nego
i tajna korupcija i bacanje državnog
novca i narodnog bogatstva. Napomi-
njemo nabavke i davanje radnja, gdje
su se bacile miljarde, a ne milijoni ili
pak, ako nm. pr. negdje dobiju za grad-
nju vodovoda 146 milijona dinara, a
moglo bi se tolikim novcem elektrifi-
kovati željeznice jedne cijele banovine!
Takogjer bi trebalo, nastavlja »Slove-
nec«, revidirati penzije i plate najviših
funkcionera, narodnih zastupnika i onih,
koji imaju toliko imanja i drugih do-
hodaka, da im je državna plata i pen-
zija suvišna, barem u ovim teškim vre-
menima. Na taj bi se način dobili ne
milijoni nego miljarde i ne bi trebalo
da državni činovnik traži sebi drugih
prihoda na bilo koji način.
Na koncu zaključuje »Šlovenec«
da se neka ovu uredbu smatra pogreš-
nom a budžet dovede u ravnotežu na
drugi način. To traže najelementarniji
principi socijalne pravde.
onomenik: 100-godičnjice
dolaska Tranjevaca u Dubrovnik.
Ove se godine navršuje sedamsto
godišnjica podizanja prvog samostana
Male Braće u gradu sv. Vlaha. Ne že-
limo da nas mimoidje ova jubilarna
godišnjica, a da ne postavimo u njezin
spomen neki-vidljivi i trajni znak u
našem gradu.
Ne bi li se bunile sjene otaca na-
ših što no pod Mihajlom, na Boninovu
i Dančama snivaju san? Zar bi pod-
nijeli tu nemarnost mirno duh O. Slade,
Stulli-ja, Markovića, Čulića, Zamanje,
Tamparice i čitave plejade franjevaca,
koji su veličinom svog duha, aktivno-
šću i svetošću života zadužili republiku
sv. Vlaha, koja se svojom naklonošću,
zauzimanjem, darežljivošću i ljubavlju
uvijek oduživala četi asiških siromaha?
Hoćemo dakle da zahvalimo Bogu
na svim blagodatima udijeljenim kroz
ovih sedam vjekova i, da u to ime po-
stavimo u njegovom hramu spomenik -