38: | POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 39. DUBROVNIK, 2 Listopada 1935. E Ga o ni E Broj Čekovnog računa našeg lista (a jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVII Narodna Svi Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fi& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2. Ru Kopisi se ne povraćaju. Nova je školska godina već po- čela. Statistički podaci nam vele, da i ove godine treba zabilježiti porast u- pisanih gjaka u srednjim školama. Tako je m. pr. broj gjaka u realnoj gimna- ziji porastao ove godine do 822, do- čim je prošle školske godine bilo svega 768 upisanih gjaka, Kod ovih činjenica mnogi se zabrinuto pitaju; pa što će nam ovoliki broj studenata i kuda će sutra kad svrše? Da vidimo, što nam je misliti o problemu školovanja naše omladine. Naše je mišljenje, da je opravdan gornji upit samo u svojem drugom di- jelu. Kod današnjih slabih socijalnih prilika uopće, a ekonomskih napose, sigurno je ozbiljan problem kako da se plasira veliki broj onih koji svršava- ju razne srednje i više škole, Nezdrave i abnormalne prilike u svijetu i kod nas čine, da se od velikog procenta svršenih studenata stvara proletarijat inteligencije, koji nešto uslijed nastra- Bihtideja Senie a nešto od pomanjkanja uposlenosti, svr- mata. Zato bi trebalo revidirati način (\ogjenja gospodarske politike, koja je kriva, da svršena inteligencija ne mo- že doći do položaja u društvu, za koje su pojedinci usposobljeni. I onaj, prvi dio upita ,što će nam ovoliki broj studenata“ opravdan je u nekom smislu, a u drugom je opet neo- snovan. Pogrešno je naime mišljenje, da se školovanje ima vršiti samo u vezi sutrašnjeg namještenja onoga, koji uči. Školovanju je prva svrha stvaranje inteligencije, koja je u svakom narodu silnosilac i pionir kulture. Zato prosvje- ćivanje naroda traži, da bude i inteli- |gencije. I čim veći je broj inteligencije lu jednoj državi ili narodu tim veća je li kultura i civilizacija odnosne države li naroda. Stoga je u interesu napret- ka kulture i civilizacije, da se što više ljudi školuje. I Tako je, ako se ispune uvjeti, od ojih zavisi napredak prave kulture i tvilizacije. Jer znamo, da pravu kul- uru i civilizaciju ne promiču ljudi sa jna kakvom izobrazbom. Štaviše mo- emo reći, da se današnje sticanje kul- lire kod inteligencije osniva na sasvim ivom temelju. Dapače kod stvaranja INlnteligencije sudjeluju elementi, koji i- (aju sasvim protivne rezultate: umje- [lo prave kulture šire najelementarnije laltažnjaštvo. Da ovo malo objasnimo ! || Kultura te izobrazba, što je imaju timiti mladi ljudi nije kultura jedne irtve njive ili nerazumne životinje. škola na svojim klupama imade ra- iimna bića, a nastavnici imadu pred obom one koji u stvorenom svijetu |fose oznaku čovjek“. Čovjek, što ga tijalnog, takogjer svoj spiritualni, du- Ovni dio. Taj duhovni dio zapravo i iti, da se onaj, koji pohagja školu live čovjek. Svrha škole nije u prvom |fdu ta, da izobražuje samo materijal- Fl08 čovjeka, koji u tom svojem dijelu šavaju u redove najekstremnijih eleme- - ola ima da izobrazi ima pored ma- Problem školovanja imade mnogošta zajedničkog sa živo- tinjama, koje baš zato što su nerazum- ua bića ne idu i ne treba da idu u školu. Razlog koji opravdava i zahtijeva čo- vjekovu izobrazbu jest onaj njegov du- hovni dio, Duševni dio čovjeka sa ra- zumom i slobodnom voljom treba da bude predmet, kojim se škola ima da u prvom redu bavi, A kako je po razumu i svojoj slobodnoj volji čov- jek slika Boga, koji je savršen u ra- zumu i najslobodniji u volji, to je nuž- no potrebno, da kultura koju se pruža mladim ljudima u školi, bude bazirana na načelima, koja su sposobna da o- bogate čovjeka intelektualno i odgoje moralno, kako bi njegov život mogao biti u što boljem skladu sa Bogom od kojega je čovjek proistekao i kojemu će nakon ovozemnog života poći, A je li u stvari tako? Žalibože moramo ustanoviti, da se u većini slu- čajeva dogagja obratno. Kod stvaranja naukovnih osnova, zatim i ma osobiti način kod sastavljanja školskih učbe- nika zaboravlja se na pravi poziv i za- daću škole. A pojedini nastavnici zna- du davati svojim gjacima takove ideje i načela, da nije nikakovo čudo, ako se tako poučavani dječaci ili mladići, nagju sutradan na strani onih, koji za- bacuju svaki auktoritet Božji, državni i obiteljski, Kultura i civilizacija, ako će da bude prava, treba da vodi računa o Bogu i pozitivnoj religiji. Ne čini li to- ga onda nije više prava, nego lažna kultura; nije to napredak nego zapravo natražnjaštvo i divljaštvo. Jer htjeti od- gajati čovjeka, a ujedno zaboravljati na njegovu svrhu i poziv, te na duž- nosti, koje on imade u prvom redu prema Bogu, zatim prema samom sebi i bližnjemu radi Boga, znači odgajati u čovjeku nekog pustopašnog kumira, koji, kad u sebi slobodno razvije sklo- nosti i nagone ne priznaje nikakovih načela niti odgovornosti za svoja djela, A onda? Dolazi ono što nužno slijedi, Ovi momenti opravdavaju onaj u- pit zabrinutosti: Što će nam ovoliki broj studenata. Ali nije to ipak način, kako se ima riješiti ovaj važni problem. Jer inteligencije nam treba i što više je bude tim će biti bolje. Samo valja tražiti, da se u školama daje gjacima prava kultura i civilizacija. Treba da se revidiraju naukovni planovi, a oso- bito školski učbenici, od kojih osobito oni iz prirodnih znanosti, etnologije i historije vrve nastranim idejama i po- gubnim načelima, koja su u očitoj o- preci sa zdravim razumom i pozitiv- nom religijom. Škola i nastavnici treba da vode računa o čovjeku i njegovim višim, du- hovnim nadnaravnim potrebama, Zato treba da se najskropuloznije vrše pro- pisi o vjerskim dužnostima djaka, a ne da se u nedjeljne i svetačne dane, kad bi gjaci morali biti kod službe božje, pritegjuju izleti ma koje se pozivlje i gjake. Roditelji, kao naravni vlasnici svo- je djece treba da budno paze na to, kakovu izobrazbu primaju njihova dje- ca, odnosno ma koji se način odgaja mladež, Oni to mogu i moraju činiti, jer po prirodnom pravu škola preuzim- lje izobrazbu i odgoj djece u ime ro- ditelja. Zajednica Doma i škole daje im mogućnost, da dignu glas složno i energično protiv svega, što im se u odećii gjaka ne čini na mjestu. Ako bi pitanje školovanja bilo u- dešeno u svijetlu ovih misli onda se ne bi trebalo bojati dati dječaka ili dje- vojčicu u školu. Kulturni napredak na- roda i države traži što više inteligen- cije, samo nije nužno da sva inteli- gencija bude namještena u državnoj službi. Kad bi ekonomske prilike bile zdravije nego što su, onda ne bi ni- malo smetalo, ako bi jedan apsolvirani student srednje ili visoke škole tražio svoje zaposlenje u poljodjelstvu ili ko- joj praktičnoj obrtničkoj struci, Dakako, da bi o tome imale voditi račuma i škole, čiji bi nastavni programi morali biti u tom smislu i sastavljeni. Što je veći broj solidno izobraže- ne inteligencije tim napredniji je i na- rod. Samo treba da je školska izobrazba i odgoj baziran na solidnim temeljima pozitivno-religijozne kršćansko-katolič- ke kulture, Razum NE E RIRzIRIRRINA NR RIS ERIZIJNRJSRA l Najnoviji i najbolji Štofovi zaodijelaikapute = OOBOćNOORIRJRR. SRJ ERNJI iz prvorazrednih engleskih i ćeskih tvoraica. Cijene vrlo solidne počam od _D. 90.- na više. Originalni engleski waterprooštofovi kao i gotovi trenchcoati fazone ,DERBY“. zatrenchcoate Kišne Kabanice za dame i gospodu cijene od Din. 260.— na -više, Osobito skrećemo pažnju cij. damama na ogroman izbor boja, kvaliteta i majnovijih modela. Pelerine za djecu muške i ženske u svim bojama sa kapuljaćom. Kupujete najpovoljnije za gotovo i na otplatu kod TRGOVAČKE KUĆE ,REKORD“ runa Dubrovnik Ulica KRALJICE MARIJE Tražite posjet naših zastupnika. I Ulica KRALJICE MARIJE franjevački kongres u Zare Megju tolikim kongresima i sa- stancima, što su se održali ovog ljeta kod nas u Zagrebu, Ljubljani, Beogra- du, Sarajevu i Dubrovniku, jedno važ- no mjesto zauzimlje i kongres franjev, slavenskih profesora u Zagrebu. Kon- gres je trajao od 22.99 rujna, punih pet dana. Uz mnoge naše franjevce na kongresu bili zastupani iranjevci iz Če- ške i Poljske, a bilo je delegata iz Francuske, Italije, Njemačke, Nizozem- ske, Madžarske i Albanije. Svojim pri- sustvom kongres su počastili nadbis- kupi zagrebački i beogradski, te biskupi banjalučki i križevački pak veliki broj inteligence iz Zagreba. Počasno pred- sjedništvo kongresa vodio je vrhovni starješina iranjev. Reda O. Leonard Bello, koji je prije obašao sve veće naše franjev. samostane, i koji je naj- većim oduševljenjem bio svuda susre- tan. Vanjski je povod ovome kongresu dala 700.-obljetnica dolaska franjevaca u naše krajeve, Inače možemo kazati, da su franjevci već i prije bili k nama došli, možda i za života sv, Franje. Prvi cilj samoga kongresa bio je, da naš naukovni svijet upozna sa filo- zofijom ,iranjevačke škole“ odnosno sa naukom lvana Duns-Skota (1266- 1308.) koji je utemeljitelj i glavni pred- stavnik iranjev. škole. Obzirom na Duns Skotovu filozofiju primljene su poseb- ne resolucije, da bi čim prije došlo do kritičkog izvigjanja svih Skotovih djela, pa da time i prestanu razne prerasude, koje postoje proti njegovoj filozofiji a koje su tokom vremena u žučljivoj borbi nastajale. Red je da se ovoga sve- toga i najoštroumnijega skolastika po- digne na čast oltara, Drugi je cilj kon- gresa bio da se prosudi da li su da- našnje naše iranjev. filozofije i teolo- gije na svojoj visini, odnosno ako ni- jesu, kako ih usavršiti da odgovaraju propisima sv. Stolice i potrebama vre- mena. Na ovom kongresu osnovano je i društvo iranjev. slavenskih profe- sora sa ciljem promicanja filozofskih, teoloških i klasičnih znanosti prema crkvenim uputama i tradicijama Reda. — Sjednice kongresa držane su u pri- . jašnjoj Hrvatskoj Sabornici a zaključno svečano zborovanje u dvorani Hrvat- skoga Sokola. Kongres su preko svo- jih zastupnika pozdravili za grad Za- greb i sve naučne institucije u Zagrebu. Kad se mogu pregledati zna- menitosti našeg grada. Kraljev Dvor svaki dan od 10—11 sati. — Močnik (relikvijar) Srijedu i Subotu od 11—12 uz ulazninu 10 Din. — Dubrovački muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica 3 Din. — Pokod gradskih zidina u svako doba dana, osim od 12—2 sata po podne. Ulaznica za odrasle D. 4., a za djecu i učenike Din, 2. Biblioteka O. O. Franjevaca i Dominikanaca sa dozvolom starješine samostana. — Biskupska Pinakoteka svakog dana osim Nedjelje i blagdana od 10—12 pr. p. — Vožnja lagjom do Lokruma od 10 Din. unaptijed po pogodbi. Špilja Karle Kordić i Gružu svaki dan prije i posl. podne.