38: |

  

 

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

Br. 39.

DUBROVNIK, 2 Listopada 1935.

 

E Ga o ni E

Broj Čekovnog računa našeg lista

(a jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVII

Narodna Svi

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

 

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fi& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2.
Ru

Kopisi se ne povraćaju.

 

Nova je školska godina već po-
čela. Statistički podaci nam vele, da i
ove godine treba zabilježiti porast u-
pisanih gjaka u srednjim školama. Tako
je m. pr. broj gjaka u realnoj gimna-
ziji porastao ove godine do 822, do-
čim je prošle školske godine bilo svega
768 upisanih gjaka, Kod ovih činjenica
mnogi se zabrinuto pitaju; pa što će
nam ovoliki broj studenata i kuda će
sutra kad svrše? Da vidimo, što nam
je misliti o problemu školovanja naše
omladine.

Naše je mišljenje, da je opravdan
gornji upit samo u svojem drugom di-
jelu. Kod današnjih slabih socijalnih
prilika uopće, a ekonomskih napose,
sigurno je ozbiljan problem kako da
se plasira veliki broj onih koji svršava-
ju razne srednje i više škole, Nezdrave
i abnormalne prilike u svijetu i kod
nas čine, da se od velikog procenta

 

  
  
  
  
  
    
  
   
  
 
   
 
  

 
 
 
   
 
    
  
   
   
   
   
    
 
 

svršenih studenata stvara proletarijat
inteligencije, koji nešto uslijed nastra-
Bihtideja Senie a
nešto od pomanjkanja uposlenosti, svr-

mata. Zato bi trebalo revidirati način
(\ogjenja gospodarske politike, koja je
kriva, da svršena inteligencija ne mo-
že doći do položaja u društvu, za koje
su pojedinci usposobljeni.

I onaj, prvi dio upita ,što će nam
ovoliki broj studenata“ opravdan je u
nekom smislu, a u drugom je opet neo-
snovan. Pogrešno je naime mišljenje,
da se školovanje ima vršiti samo u
vezi sutrašnjeg namještenja onoga, koji
uči. Školovanju je prva svrha stvaranje
inteligencije, koja je u svakom narodu

silnosilac i pionir kulture. Zato prosvje-

ćivanje naroda traži, da bude i inteli-

|gencije. I čim veći je broj inteligencije
lu jednoj državi ili narodu tim veća je

li kultura i civilizacija odnosne države
li naroda. Stoga je u interesu napret-
ka kulture i civilizacije, da se što više
ljudi školuje.

I Tako je, ako se ispune uvjeti, od

ojih zavisi napredak prave kulture i

tvilizacije. Jer znamo, da pravu kul-
uru i civilizaciju ne promiču ljudi sa

 

jna kakvom izobrazbom. Štaviše mo-

emo reći, da se današnje sticanje kul-
lire kod inteligencije osniva na sasvim
ivom temelju. Dapače kod stvaranja

INlnteligencije sudjeluju elementi, koji i-

(aju sasvim protivne rezultate: umje-
[lo prave kulture šire najelementarnije
laltažnjaštvo. Da ovo malo objasnimo !
|| Kultura te izobrazba, što je imaju
timiti mladi ljudi nije kultura jedne

 
 

irtve njive ili nerazumne životinje.

škola na svojim klupama imade ra-
iimna bića, a nastavnici imadu pred
obom one koji u stvorenom svijetu
|fose oznaku čovjek“. Čovjek, što ga

tijalnog, takogjer svoj spiritualni, du-
Ovni dio. Taj duhovni dio zapravo i
iti, da se onaj, koji pohagja školu
live čovjek. Svrha škole nije u prvom
|fdu ta, da izobražuje samo materijal-
Fl08 čovjeka, koji u tom svojem dijelu

šavaju u redove najekstremnijih eleme- -

ola ima da izobrazi ima pored ma-

Problem školovanja

imade mnogošta zajedničkog sa živo-
tinjama, koje baš zato što su nerazum-
ua bića ne idu i ne treba da idu u školu.
Razlog koji opravdava i zahtijeva čo-
vjekovu izobrazbu jest onaj njegov du-
hovni dio, Duševni dio čovjeka sa ra-
zumom i slobodnom voljom treba da
bude predmet, kojim se škola ima
da u prvom redu bavi, A kako je po
razumu i svojoj slobodnoj volji čov-
jek slika Boga, koji je savršen u ra-
zumu i najslobodniji u volji, to je nuž-
no potrebno, da kultura koju se pruža
mladim ljudima u školi, bude bazirana
na načelima, koja su sposobna da o-
bogate čovjeka intelektualno i odgoje
moralno, kako bi njegov život mogao
biti u što boljem skladu sa Bogom od
kojega je čovjek proistekao i kojemu
će nakon ovozemnog života poći,

A je li u stvari tako? Žalibože
moramo ustanoviti, da se u većini slu-
čajeva dogagja obratno. Kod stvaranja
naukovnih osnova, zatim i ma osobiti
način kod sastavljanja školskih učbe-
nika zaboravlja se na pravi poziv i za-
daću škole. A pojedini nastavnici zna-
du davati svojim gjacima takove ideje
i načela, da nije nikakovo čudo, ako
se tako poučavani dječaci ili mladići,
nagju sutradan na strani onih, koji za-
bacuju svaki auktoritet Božji, državni
i obiteljski,

Kultura i civilizacija, ako će da
bude prava, treba da vodi računa o
Bogu i pozitivnoj religiji. Ne čini li to-
ga onda nije više prava, nego lažna
kultura; nije to napredak nego zapravo
natražnjaštvo i divljaštvo. Jer htjeti od-
gajati čovjeka, a ujedno zaboravljati
na njegovu svrhu i poziv, te na duž-
nosti, koje on imade u prvom redu
prema Bogu, zatim prema samom sebi
i bližnjemu radi Boga, znači odgajati
u čovjeku nekog pustopašnog kumira,
koji, kad u sebi slobodno razvije sklo-
nosti i nagone ne priznaje nikakovih

načela niti odgovornosti za svoja djela,
A onda? Dolazi ono što nužno slijedi,

Ovi momenti opravdavaju onaj u-
pit zabrinutosti: Što će nam ovoliki
broj studenata. Ali nije to ipak način,
kako se ima riješiti ovaj važni problem.
Jer inteligencije nam treba i što više
je bude tim će biti bolje. Samo valja
tražiti, da se u školama daje gjacima
prava kultura i civilizacija. Treba da
se revidiraju naukovni planovi, a oso-
bito školski učbenici, od kojih osobito
oni iz prirodnih znanosti, etnologije i
historije vrve nastranim idejama i po-
gubnim načelima, koja su u očitoj o-
preci sa zdravim razumom i pozitiv-
nom religijom.

Škola i nastavnici treba da vode
računa o čovjeku i njegovim višim, du-
hovnim nadnaravnim potrebama, Zato
treba da se najskropuloznije vrše pro-
pisi o vjerskim dužnostima djaka, a ne
da se u nedjeljne i svetačne dane, kad
bi gjaci morali biti kod službe božje,
pritegjuju izleti ma koje se pozivlje i
gjake.

Roditelji, kao naravni vlasnici svo-
je djece treba da budno paze na to,
kakovu izobrazbu primaju njihova dje-
ca, odnosno ma koji se način odgaja
mladež, Oni to mogu i moraju činiti,
jer po prirodnom pravu škola preuzim-
lje izobrazbu i odgoj djece u ime ro-
ditelja. Zajednica Doma i škole daje
im mogućnost, da dignu glas složno i
energično protiv svega, što im se u
odećii gjaka ne čini na mjestu.

Ako bi pitanje školovanja bilo u-
dešeno u svijetlu ovih misli onda se
ne bi trebalo bojati dati dječaka ili dje-
vojčicu u školu. Kulturni napredak na-
roda i države traži što više inteligen-
cije, samo nije nužno da sva inteli-
gencija bude namještena u državnoj
službi. Kad bi ekonomske prilike bile
zdravije nego što su, onda ne bi ni-
malo smetalo, ako bi jedan apsolvirani
student srednje ili visoke škole tražio
svoje zaposlenje u poljodjelstvu ili ko-
joj praktičnoj obrtničkoj struci, Dakako,
da bi o tome imale voditi račuma i
škole, čiji bi nastavni programi morali
biti u tom smislu i sastavljeni.

Što je veći broj solidno izobraže-
ne inteligencije tim napredniji je i na-
rod. Samo treba da je školska izobrazba
i odgoj baziran na solidnim temeljima
pozitivno-religijozne kršćansko-katolič-
ke kulture,

Razum NE E RIRzIRIRRINA NR RIS ERIZIJNRJSRA
l

Najnoviji i najbolji

Štofovi zaodijelaikapute
= OOBOćNOORIRJRR. SRJ ERNJI

iz prvorazrednih engleskih i ćeskih tvoraica.
Cijene vrlo solidne počam od _D. 90.- na više.

Originalni engleski waterprooštofovi

kao i gotovi trenchcoati fazone ,DERBY“.

zatrenchcoate

Kišne Kabanice za dame i gospodu

cijene od Din. 260.— na -više,

Osobito

skrećemo pažnju cij. damama na ogroman
izbor boja, kvaliteta i majnovijih modela.
Pelerine za djecu muške i ženske u svim

bojama sa kapuljaćom.

Kupujete najpovoljnije za gotovo i na otplatu

kod TRGOVAČKE KUĆE

,REKORD“ runa Dubrovnik

Ulica KRALJICE MARIJE

Tražite posjet naših zastupnika.

I Ulica KRALJICE MARIJE

 

franjevački kongres u Zare

Megju tolikim kongresima i sa-
stancima, što su se održali ovog ljeta
kod nas u Zagrebu, Ljubljani, Beogra-
du, Sarajevu i Dubrovniku, jedno važ-
no mjesto zauzimlje i kongres franjev,
slavenskih profesora u Zagrebu. Kon-
gres je trajao od 22.99 rujna, punih
pet dana. Uz mnoge naše franjevce na
kongresu bili zastupani iranjevci iz Če-
ške i Poljske, a bilo je delegata iz
Francuske, Italije, Njemačke, Nizozem-
ske, Madžarske i Albanije. Svojim pri-
sustvom kongres su počastili nadbis-
kupi zagrebački i beogradski, te biskupi
banjalučki i križevački pak veliki broj
inteligence iz Zagreba. Počasno pred-
sjedništvo kongresa vodio je vrhovni
starješina iranjev. Reda O. Leonard
Bello, koji je prije obašao sve veće
naše franjev. samostane, i koji je naj-
većim oduševljenjem bio svuda susre-
tan. Vanjski je povod ovome kongresu
dala 700.-obljetnica dolaska franjevaca
u naše krajeve, Inače možemo kazati,
da su franjevci već i prije bili k nama
došli, možda i za života sv, Franje.
Prvi cilj samoga kongresa bio je, da
naš naukovni svijet upozna sa filo-
zofijom ,iranjevačke škole“ odnosno
sa naukom lvana Duns-Skota (1266-
1308.) koji je utemeljitelj i glavni pred-
stavnik iranjev. škole. Obzirom na Duns
Skotovu filozofiju primljene su poseb-
ne resolucije, da bi čim prije došlo do
kritičkog izvigjanja svih Skotovih djela,
pa da time i prestanu razne prerasude,
koje postoje proti njegovoj filozofiji a
koje su tokom vremena u žučljivoj borbi
nastajale. Red je da se ovoga sve-
toga i najoštroumnijega skolastika po-
digne na čast oltara, Drugi je cilj kon-
gresa bio da se prosudi da li su da-
našnje naše iranjev. filozofije i teolo-
gije na svojoj visini, odnosno ako ni-
jesu, kako ih usavršiti da odgovaraju
propisima sv. Stolice i potrebama vre-
mena. Na ovom kongresu osnovano
je i društvo iranjev. slavenskih profe-
sora sa ciljem promicanja filozofskih,
teoloških i klasičnih znanosti prema
crkvenim uputama i tradicijama Reda.
— Sjednice kongresa držane su u pri-

. jašnjoj Hrvatskoj Sabornici a zaključno

svečano zborovanje u dvorani Hrvat-
skoga Sokola. Kongres su preko svo-
jih zastupnika pozdravili za grad Za-
greb i sve naučne institucije u Zagrebu.

 

Kad se mogu pregledati zna-
menitosti našeg grada. Kraljev Dvor
svaki dan od 10—11 sati. — Močnik
(relikvijar) Srijedu i Subotu od 11—12
uz ulazninu 10 Din. — Dubrovački
muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica
3 Din. — Pokod gradskih zidina u
svako doba dana, osim od 12—2 sata
po podne. Ulaznica za odrasle D. 4.,
a za djecu i učenike Din, 2. Biblioteka
O. O. Franjevaca i Dominikanaca sa
dozvolom starješine samostana. —
Biskupska Pinakoteka svakog dana
osim Nedjelje i blagdana od 10—12
pr. p. — Vožnja lagjom do Lokruma
od 10 Din. unaptijed po pogodbi.
Špilja Karle Kordić i Gružu svaki dan
prije i posl. podne.