ARAN SNL LN NLaLLNA LN NA EN NL ONA NO Strana 2 ZED AAN SNA dostatke u svojem organizmu, a toga nije htio da kaže, da mu se ne bi o- nemogućio njegov program dušobriž- ničko - dekanske službe. Kao dekan stekao je na području stonjskog de- kanata velike zasluge. Sa svećenicima je bio u pravom bratskom kontaktu. Njegova kuća bila je ujedno njihova, kadgod su se našli u Stonu. Zato su mu prigodom smrti izdali osmrtnicu i priredili zaoušnice u crkvi matici u Stonu utdrak 8 ov. mjeseca. Da bi se dušobrižnički rad mogao što uspješnije voditi za spas neumrlih duša organi- zovao je, po primieru konavoskog o- bičaja, da se nekoliko puta na godinu obavljaju ispovijedi i pričesti u poje- dinim župama, tako da ostali župnici dogju i pruže pomoć, kako bi se ci- jela župa mogla za dan dva obrediti. Kod svih ispovijesti pok. don Ljubo bio je prvi. — Bio je agilan sa puno dobrih ideja i macrta. Nijesu to bile kozna kako velike zamisli, ali su bile takove, da su apsolutno promicale du- hovno dobro naroda i bile u skladu sa interesima crkve. Ako je preuzv. biskup našao shodnim, da se učine u kojoj župi dekanata misije, to se odmah do u tančine izvršuje; uvijek je na čelu obljubljeni dekam, koji je rado doprinosio i materijalne žrtve za tako uzvišene svrhe. Osobita odlika njegova dušobrižničkog karaktera bila je ispo- vijedanje i pohagjanje bolesnika. To se je na osobiti način pokazalo dok je bio u Velojluci, a nastavio je i u Stonu. Veći dio dana žrtvovao bi po- hagjanju bolesnika u prostranoj župi rodne mu varoši, Vidljiva i trajna uspo- mena, što ju je ostavio Velojluci pored ostalih su i lijepa zvona, što su nje- govim zauzimanjem nabavljena. Jedno od zvona darovao je on sam. Knjiga mu je bila vjerni drug. Njegova bi- blioteka imade najnovija djela iz pa- storalne i drugih struka teologije. Do- maću katoličku štampu stalno je po- dupirao. Pretplaćen je bio na katolički dnevnik te na ,Narodnu Svijest“, za- tim ma ostale kat. revije i glasnike. Riječ u jednu bio je uzoran svećenik i savremeni dušobrižnik. Zato neka ga Gospodin, kojemu je tako vjerno slu- žio nagradi na onome svijetu vječnim mirom i nepomućenom radosti. Euge serve bone et fideiis! Pregled oniskih. dogodio. Megjunarodni položaj. Izmegju Italije i Abesinije počele su ratne ope- racije. Talijanski avijoni i teška artilje- rija bombarduju abesinske gradove; mrtvi padaju s jedne i s druge strane. Abesinski je car uputio telegram Druš- tvu Naroda da se zaštiti njegovu dr- žavu, koja je član ženevske institucije, a Italija je opet poslala depešu, u ko- joj javlja, da je Abesinija izazvala su- kobe tim što je proglasila opću mobi- lizaciju. Da je ona — ltalija — pri- morana braniti svoje interese, koji su u Eritreji najozbiljnije ugroženi. I tako se vodi rat, a da ga ni jedna ni druga strana nije formalno navijestila. Valjda je to zato, da se izbjegne udaru od- redaba ugovora o napadaču. — Ipak je zanimivo, kako če se stvari dalje razvijati. Javnost kao takova stoji pod nekom zlokobnom slutnjom o moguć- nosti opće konilagracije, a drugi opet nijesu takovi pesimiste. Jer izgleda da nategnutost izmegju Eugleske i Italije nije tako velika, kako se misli i kako izgleda. Dapače opravdano je držati, da zbog abesinsko-talijanskog spora neće doći do sukoba izmegju Italije i Engleske pak prema tome ni do opće konflagracije. Na to nas upućuje jedno pismo Sir Samuel-a Hoare-a francus- kom ambasaderu Corbinu. U pismu veli, da će Eugleska nastupiti zajedno sa Društvom Naroda proti svakom ko- raku »neizazvanog napada«. U ovom izrazu je ključ za prosugjivanje polo- žaja. Italija megjutim dokazuje, da je Abesinija izazvala napadaj od njezine strane i baš ona u tome i vidi moguć- nost sporazuma sa Eugleskom, a po tome i sa Ligom Naroda. Tu treba tražiti razlog, zašto Italija vodi borbe s Abesinijom a ipak ne istupa iz Druš- tva Naroda. S druge strane Mussolini je izjavio, da će Italija učiniti sve mo- guće, da se cijelo ovo pitanje lokali- zuje samo na Afriku. U Francuskoj su svi patrioti protiv rata, odnosno pri- mjenjivanja sankcija proti Italiji. Prevrat u Bugarskoj. Uuoči dana 3. o. mj., kada se imala u Sofiji i po čitavoj Bugarskoj svečano proslaviti obljetnica stupanja na prijestolje Kralja Borisa, proglašeno je u cijeloj Bugar- skoj opsadno stanje, uvedeni prijeki sudovi, te pohapšeno mnoštvo »Zve- nara«, protogerovaca i pristaša emi- grantskih zemljoradnika. Prema služ- benim prikazima, vlada je otkrila urotu, koja je išla za tim, da se ubije Kralja, Kraljicu, veći broj ministara, veliki broj javnih radnika i 40 najistaknutijih ofi- cira te da preuzmu vlast u svoje ruke. Na čelu te urote bio je poznati rezer- vni pukovnik Damjan Velčev, koji je organizovao 9. Juna 1923. kad je sru- šen Stambolijski, te 19. maja 1934. kad je srušena Mušanovljeva vlada te uvedena diktatura Kimona Georgijeva. Kratke vijesti. Na 17. pr. mj. prispio je u Njujork ljubljanski biskup, Mons dr. Gregor Rožman. Slovenci su ga najsvečanije dočekali i oduševljeno pozdravili — Na euh. kongresu za Sjeveroameričke federativne države u Clevelandu od 23 26 sept. sudjelovalo je preko - pola milijona vjernika. — Bivši auditor beogradske Nuncijature, mons. Pacini, imenovan je kućnim pre- latom Ni. Sv. Pape Pija XI. — Svršene su pripreme da se osnuje katoličko sveučilište u Salzburgu. — Vogje špa- njolskih komunista prebjegli su u Ru- siju, gdje su ih svečano dočekali. — Mussolini je pozvao talijanskoga ge- nerala Nobile-a da se vrati iz Rusije u Italiju. — U engleskom Belfastu nastav- ljaju se krvave borbe izmegju prote- stanata i katolika. — Kitajski Turke- stan pripojio se je sovjetskoj Rusiji. Japan s time nije zadovoljan. — Italija duguje Abesiniji 800 milijona leva za petrolej. — U francuskoj ima 200.000 organizovane katoličke omladine. — Prigodom zadnjeg hodočašća iz Liver- pola u Lurd čudesno je ozdravila en- gleskinja A, Monaghan. — U Maria- celu u Austriji održan je kongres kat. djevoj. društava. za brodove i stabilni pogon kod J. Jilek — Gruž Povoljni uvjeti za plaćanje (26) NARODNA SVIJEST“ Koncerat Madrigalkora Madrigalkor iz Magdeburga u Nje- mačkoj ma koncertnoj turneji po Ju- goslaviji priredio je dne 5 ov. mj. u klaustru Male Braće koncerat i otpje- vao 14 komada. Pjevački ansambl nije bio velik, pjevalo je tek 25 pjevača i pjevačica, sa dirigentom Martinom Jansen. Gdjegod je nastupao bilo u Nje- mačkoj ili kod nas našao je svagdje najljepše priznanje i kritiku. Njegov koncerat u mašem gradu bila je za nas jedna mala škola razvitka vokalne glazbe od renesanse do danas i primjer u kojem pravcu treba da se razvijaju pjevački zborovi. Na programu je bilo nekoliko tačaka religijozne muzike : Bachova dva korala iz Muke G, N. I. po Mateju, zatim Ave verum od trojice auktora: O. Lassus, W. A. Mozart i F. Liszta. Najefektniji je bio Lassus-ov sa divnim prelijevanjem šest glasova. Brucknerov Ave Maria mogao bi doći i na reportoar našeg Crkv. Pjev. Zbora, koji je već upoznao dubr. publiku sa njegovim ,Christus factus est“ prošle velike sedmice. Pored spomenutih bili su zastupani još i ovi kompozitori : Scharwenka, L. Lemlin sa gracijoznim Kuckuck-om ; H. Wolf sa dvjema du- hovnim napjevima; J. Haas sa Him- nom svjetlosti (dvanaesteroglasno). O- sobito se je dopao publici komad ,Der Kuckuk und der Jigersmann“ tako da ga je zbor morao opetovati. Iz Schumann-ovih romanca i balada otpjevali su madrigalisti veoma efektno ,lm Walde“. Kod Lassus-ovog ,Echo- lied“ nastupila su dva kora, od kojih je jedan proizvodio u sali bivše vo- štarnice savršenu jeku onoga što je drugizbor pred publikom pjevao. Zadnja tačka bila je Mendelssoh-nov poznati pozdrav domovini ,Nun ade, du mein lieb Heimatland“* Iznijeti ćemo samo par osebujnih crta ovog majstorskog kora: Izmegju najljepših crta svakako je njegova instrumentalna dinamika. Poput orgulja daje svoje registre počevši od sotto voce koji naliči salicijonalu u orgu- ljama mijenja se timbar glasa preko flauta i zvonkih voce umana do pleno u kojem se svi glasovi pretapaju u jednu jaku i zvučnu harmoniju. Ovdje svaki pjevač smatra se jednim regi- sirom, i svaki za sebe treba da daje puninu izražaja, a opet. da ne kvari harmonije. Magdeburški pjevači pjevajući u koru pjevaju tako živo i s osjećajem ko da bi pjevali a solo. Da se do ovog stupnja dogje, trebalo je preva- liti dugi put, od usavršavanja vokali- zacije, akcenta, formacije dvaju glav- nih registara — glave i prsa, sa svim njihovim nijansama, do kontrapunktič- nog razumijevanja glazbenih forma. Put je kako rekoh dug, ali bi njime morali da idu svi naši zborovi. Diri- gent pak, koji je već desetu godinu na čelu ovoga kora, daje da sama kompozicija dogje do izražaja, a ne, ko što se često dogagja, smješna i proizvoljna dinamika efekta-forte, piano. Tu su mu pred očima bile opet orgulje sa njihovim impozantnim mirnim tje- kom. Kod prvih. tačaka je nekoliko šepala jedinstvenost u _ izgovaranju konsonanta na kraju riječi. Biće da su pjevači imali malo treme. Koncerat je bio odlično posjećen i publika je na- gradila pjevače i dirigenta burnim a- plauzom i lijepim boketom cvijeća. MEAN LN NA ALL NI Pt ADS NENA Din. 2,000.000.-- Državna klasna lutrija -- Kraljevine Jugoslavije daje Vam mogućnosti po novom planu da i Vi dobijete Dinara 500.000.— 400.000.— 300.000.— 250.000.— Kao i veliko mnoštvo zgoditaka po Dinara 200.000.—, 100.000.—, 80 000.—, 60.000.—, 50.000.—, 40.000.—, 30.000.—, 20.000.—, 10.000 —, it, d. — Zato odmah za novo kolo kupite srećke u majsretnijoj prodavnici JOVO TURNIĆ - Dubrovnik 1. ll, lraljice Marije Kupujte srećke, jer sretan sučaj može Vas usrećiti za Vaš cijeli život. Vačenje I. klase 9. i 10. oktobra 1935 Din. 1 ;000.000.== Broj 40 Pisma iz naroda. TRPANJ. Odlazak našeg župnika. Već se dulje vremena govorilo po mje- stu, da naš župnik preč. don Nedjelko Subotić namjerava ostaviti našu župu i nastaniti se u jednom većem kultur- nom centru, odakle bi što intezivnije radio za dobro vjere i naroda. Nijesmo mnogo u to vjerovali, ali nenadana obavjest njegova s oltara, da je ime- novan profesorom sociologije i crkvene umjetnosti na bogosloviji u Splitu, po- tresla je našim srcem. lako smo se radovali njegovom promaknuću, nije- smo se mogli sprijateljiti s pomišlju, da će nam otići iz naše sredine on, koji je uvelike i u mnogočem veoma zadužio naše mjesto. Njegovim nasto- janjem crkva je obnovljena, dobavljena su zvona, osnovano pjevačko društvo sv. Cecilija (sam je uglazbio staroslo- vensku ,istarsku“ misu) a mnogom djetetu je omogućio da iza pučke oti- gje na srednju školu. U svojoj oprosnoj propovijedi na dirljiv se način odijelio sa rogjenom grudom i mješćanima. Patrioti Trpnja uoči njegovog od- _ laska priredili su mu oproštajnu večer, na kojoj je sudjelovao čitavi patrioski Trpanj. U veče uoči odlaska cijeli Trpanj svrstao se je u povorku te predvodjen muzikom i bakljadom oti- šao do stana župnika i dopratio ga do kuće uglednog rodoljuba Butirića Balda_* u kojoj se održalo oproštajno veče. Dvorana je imala svečani izgled, sva okićena narodnim slikama i trobojka- ma. Oproštajnoj večeri prisustvovali su još preč. Don Niko Milić dekan Ore- bića i mp. Don Ante Makljanić, Žup- nik Donje Vrućice, Tu su se održali mnogobrojni govori. izmedju kojih su pobrali buran aplauz govor Don Nika Milića iz Orebića i Dr. Frana Senko / pravnika iz Trpnja, koji je istakao sve sposobnosti i vrline, koje rese našeg dičnog župnika, kao i mnoge pozitivne. rezultate njegovog dvanaestogodišnjeg rada u Trpnju na nacionalnom, vjer- skom i kulturnom polju i koji je u“ najtežim časovima za vjeru i narod znao se održati na najvećoj visini. Pro- čitan je takogjer govor što ga je po- slao preč. Don Ivo Fabris, kanonik i župnik u Dubrovniku. Taj je govor. ostavio najveći efekat na sve prisutne. Govorili su još gg. Niko Mičić, drug i prijatelj iz djetinjstva Don Nedjelka Subotića, s kojim ga vezuju najintim- nije uspomene, čestiti Don Aate Mak- ljanić koji je recitirao jednu uspjelu prigodnu pjesmu, Frano Glavina, Lujo Jerić, Baldo Butirić, Krešimir Viličić, Aate Jelavić, Mato Viličić, Tome Feri, Ivan Franković i Gašpar Belin. Odjek govora ovog posljednjeg najbolje se može usporediti sa odjekom udaranja bata po nakovanu. Pročitani su mno- gobrojni brzojavi, kojima znanci i pri- jatelji čestitaju Don Nedjelku na uspje- hu i izvinjuju se da ne mogu da lično prisustvuju. Medju tima treba istaknuti one narodnog zastupnika za srez du- brovački g. profi. Roka Mišetić i Mrvat- skog Radiše iz Dubrovnika. Povodom toga sakupljeno je oko 300 dinara u korist Hrvatskog Radiše, U najboljem raspoloženju, pjevanju patriotskih pje- sama i klicanju zabavljalo se je do kasno u noć, kada su svi prisutni po- novno opratili župnika kroz mjesto do stana. Sutra dan oko 7 s. j. pucanjem mužara najavljeno je da se približuje čas njegovog odlaska, te je čitavi Trpanj dohrlio do obale da još jednom pozdravi nezaboravnog župnika i da mu zaželi sretan put i još sretniji bo: ravak u novom boravištu. Jedna veća grupa iz Trpnja, opratila ga je paro. brodom sve do Graca, Ovo oproštajno večer i spontanost svečanog ispraćaj! najbolje je pokazala koliko je narod cijenio i volio svog župnika, čiji odla: zak za Trpanj znači jednu veliku pasivu