ARAN SNL LN NLaLLNA LN NA EN NL ONA NO
Strana 2 ZED AAN SNA

dostatke u svojem organizmu, a toga
nije htio da kaže, da mu se ne bi o-
nemogućio njegov program dušobriž-
ničko - dekanske službe. Kao dekan
stekao je na području stonjskog de-
kanata velike zasluge. Sa svećenicima
je bio u pravom bratskom kontaktu.
Njegova kuća bila je ujedno njihova,
kadgod su se našli u Stonu. Zato su
mu prigodom smrti izdali osmrtnicu i
priredili zaoušnice u crkvi matici u
Stonu utdrak 8 ov. mjeseca. Da bi se
dušobrižnički rad mogao što uspješnije
voditi za spas neumrlih duša organi-
zovao je, po primieru konavoskog o-
bičaja, da se nekoliko puta na godinu
obavljaju ispovijedi i pričesti u poje-
dinim župama, tako da ostali župnici
dogju i pruže pomoć, kako bi se ci-
jela župa mogla za dan dva obrediti.
Kod svih ispovijesti pok. don Ljubo
bio je prvi. — Bio je agilan sa puno
dobrih ideja i macrta. Nijesu to bile
kozna kako velike zamisli, ali su bile
takove, da su apsolutno promicale du-
hovno dobro naroda i bile u skladu
sa interesima crkve. Ako je preuzv.
biskup našao shodnim, da se učine u
kojoj župi dekanata misije, to se odmah
do u tančine izvršuje; uvijek je na
čelu obljubljeni dekam, koji je rado
doprinosio i materijalne žrtve za tako
uzvišene svrhe. Osobita odlika njegova
dušobrižničkog karaktera bila je ispo-
vijedanje i pohagjanje bolesnika. To
se je na osobiti način pokazalo dok
je bio u Velojluci, a nastavio je i u
Stonu. Veći dio dana žrtvovao bi po-
hagjanju bolesnika u prostranoj župi
rodne mu varoši, Vidljiva i trajna uspo-
mena, što ju je ostavio Velojluci pored
ostalih su i lijepa zvona, što su nje-
govim zauzimanjem nabavljena. Jedno
od zvona darovao je on sam. Knjiga
mu je bila vjerni drug. Njegova bi-
blioteka imade najnovija djela iz pa-
storalne i drugih struka teologije. Do-
maću katoličku štampu stalno je po-
dupirao. Pretplaćen je bio na katolički
dnevnik te na ,Narodnu Svijest“, za-
tim ma ostale kat. revije i glasnike.
Riječ u jednu bio je uzoran svećenik
i savremeni dušobrižnik. Zato neka ga
Gospodin, kojemu je tako vjerno slu-
žio nagradi na onome svijetu vječnim
mirom i nepomućenom radosti. Euge
serve bone et fideiis!

Pregled oniskih. dogodio.

Megjunarodni položaj. Izmegju
Italije i Abesinije počele su ratne ope-
racije. Talijanski avijoni i teška artilje-
rija bombarduju abesinske gradove;
mrtvi padaju s jedne i s druge strane.
Abesinski je car uputio telegram Druš-
tvu Naroda da se zaštiti njegovu dr-
žavu, koja je član ženevske institucije,
a Italija je opet poslala depešu, u ko-
joj javlja, da je Abesinija izazvala su-
kobe tim što je proglasila opću mobi-
lizaciju. Da je ona — ltalija — pri-
morana braniti svoje interese, koji su
u Eritreji najozbiljnije ugroženi. I tako
se vodi rat, a da ga ni jedna ni druga
strana nije formalno navijestila. Valjda
je to zato, da se izbjegne udaru od-
redaba ugovora o napadaču. — Ipak
je zanimivo, kako če se stvari dalje
razvijati. Javnost kao takova stoji pod
nekom zlokobnom slutnjom o moguć-
nosti opće konilagracije, a drugi opet
nijesu takovi pesimiste. Jer izgleda da
nategnutost izmegju Eugleske i Italije
nije tako velika, kako se misli i kako
izgleda. Dapače opravdano je držati,
da zbog abesinsko-talijanskog spora
neće doći do sukoba izmegju Italije i
Engleske pak prema tome ni do opće
konflagracije. Na to nas upućuje jedno
pismo Sir Samuel-a Hoare-a francus-

 

kom ambasaderu Corbinu. U pismu
veli, da će Eugleska nastupiti zajedno
sa Društvom Naroda proti svakom ko-
raku »neizazvanog napada«. U ovom
izrazu je ključ za prosugjivanje polo-
žaja. Italija megjutim dokazuje, da je
Abesinija izazvala napadaj od njezine
strane i baš ona u tome i vidi moguć-
nost sporazuma sa Eugleskom, a po
tome i sa Ligom Naroda. Tu treba
tražiti razlog, zašto Italija vodi borbe
s Abesinijom a ipak ne istupa iz Druš-
tva Naroda. S druge strane Mussolini
je izjavio, da će Italija učiniti sve mo-
guće, da se cijelo ovo pitanje lokali-
zuje samo na Afriku. U Francuskoj su
svi patrioti protiv rata, odnosno pri-
mjenjivanja sankcija proti Italiji.
Prevrat u Bugarskoj. Uuoči dana
3. o. mj., kada se imala u Sofiji i po
čitavoj Bugarskoj svečano proslaviti
obljetnica stupanja na prijestolje Kralja
Borisa, proglašeno je u cijeloj Bugar-
skoj opsadno stanje, uvedeni prijeki
sudovi, te pohapšeno mnoštvo »Zve-
nara«, protogerovaca i pristaša emi-
grantskih zemljoradnika. Prema služ-
benim prikazima, vlada je otkrila urotu,
koja je išla za tim, da se ubije Kralja,
Kraljicu, veći broj ministara, veliki broj
javnih radnika i 40 najistaknutijih ofi-
cira te da preuzmu vlast u svoje ruke.
Na čelu te urote bio je poznati rezer-
vni pukovnik Damjan Velčev, koji je
organizovao 9. Juna 1923. kad je sru-
šen Stambolijski, te 19. maja 1934.
kad je srušena Mušanovljeva vlada te
uvedena diktatura Kimona Georgijeva.

Kratke vijesti. Na 17. pr. mj.
prispio je u Njujork ljubljanski biskup,
Mons dr. Gregor Rožman. Slovenci su
ga najsvečanije dočekali i oduševljeno
pozdravili — Na euh. kongresu za
Sjeveroameričke federativne države u
Clevelandu od 23 26 sept. sudjelovalo
je preko - pola milijona vjernika. —
Bivši auditor beogradske Nuncijature,
mons. Pacini, imenovan je kućnim pre-
latom Ni. Sv. Pape Pija XI. — Svršene
su pripreme da se osnuje katoličko
sveučilište u Salzburgu. — Vogje špa-
njolskih komunista prebjegli su u Ru-
siju, gdje su ih svečano dočekali. —
Mussolini je pozvao talijanskoga ge-
nerala Nobile-a da se vrati iz Rusije u
Italiju. — U engleskom Belfastu nastav-
ljaju se krvave borbe izmegju prote-
stanata i katolika. — Kitajski Turke-
stan pripojio se je sovjetskoj Rusiji.
Japan s time nije zadovoljan. — Italija
duguje Abesiniji 800 milijona leva za
petrolej. — U francuskoj ima 200.000
organizovane katoličke omladine. —
Prigodom zadnjeg hodočašća iz Liver-
pola u Lurd čudesno je ozdravila en-
gleskinja A, Monaghan. — U Maria-
celu u Austriji održan je kongres kat.
djevoj. društava.

za brodove i stabilni pogon

kod J. Jilek — Gruž

Povoljni uvjeti za plaćanje
(26)

 

NARODNA SVIJEST“

 

Koncerat Madrigalkora

Madrigalkor iz Magdeburga u Nje-
mačkoj ma koncertnoj turneji po Ju-
goslaviji priredio je dne 5 ov. mj. u
klaustru Male Braće koncerat i otpje-
vao 14 komada. Pjevački ansambl nije
bio velik, pjevalo je tek 25 pjevača i
pjevačica, sa dirigentom Martinom
Jansen.

Gdjegod je nastupao bilo u Nje-
mačkoj ili kod nas našao je svagdje
najljepše priznanje i kritiku. Njegov
koncerat u mašem gradu bila je za
nas jedna mala škola razvitka vokalne
glazbe od renesanse do danas i primjer
u kojem pravcu treba da se razvijaju
pjevački zborovi. Na programu je bilo
nekoliko tačaka religijozne muzike :
Bachova dva korala iz Muke G, N. I.
po Mateju, zatim Ave verum od trojice
auktora: O. Lassus, W. A. Mozart i F.
Liszta. Najefektniji je bio Lassus-ov sa
divnim prelijevanjem šest glasova.
Brucknerov Ave Maria mogao bi doći
i na reportoar našeg Crkv. Pjev. Zbora,
koji je već upoznao dubr. publiku sa
njegovim ,Christus factus est“ prošle
velike sedmice. Pored spomenutih bili
su zastupani još i ovi kompozitori :
Scharwenka, L. Lemlin sa gracijoznim
Kuckuck-om ; H. Wolf sa dvjema du-
hovnim napjevima; J. Haas sa Him-
nom svjetlosti (dvanaesteroglasno). O-
sobito se je dopao publici komad
,Der Kuckuk und der Jigersmann“
tako da ga je zbor morao opetovati.
Iz Schumann-ovih romanca i balada
otpjevali su madrigalisti veoma efektno
,lm Walde“. Kod Lassus-ovog ,Echo-
lied“ nastupila su dva kora, od kojih
je jedan proizvodio u sali bivše vo-
štarnice savršenu jeku onoga što je
drugizbor pred publikom pjevao. Zadnja
tačka bila je Mendelssoh-nov poznati
pozdrav domovini ,Nun ade, du mein
lieb Heimatland“*

Iznijeti ćemo samo par osebujnih
crta ovog majstorskog kora: Izmegju
najljepših crta svakako je njegova
instrumentalna dinamika. Poput orgulja
daje svoje registre počevši od sotto
voce koji naliči salicijonalu u orgu-
ljama mijenja se timbar glasa preko
flauta i zvonkih voce umana do pleno
u kojem se svi glasovi pretapaju u
jednu jaku i zvučnu harmoniju. Ovdje
svaki pjevač smatra se jednim regi-
sirom, i svaki za sebe treba da daje
puninu izražaja, a opet. da ne kvari
harmonije.

Magdeburški pjevači pjevajući u
koru pjevaju tako živo i s osjećajem
ko da bi pjevali a solo. Da se do
ovog stupnja dogje, trebalo je preva-
liti dugi put, od usavršavanja vokali-
zacije, akcenta, formacije dvaju glav-
nih registara — glave i prsa, sa svim
njihovim nijansama, do kontrapunktič-
nog razumijevanja glazbenih forma.
Put je kako rekoh dug, ali bi njime
morali da idu svi naši zborovi. Diri-
gent pak, koji je već desetu godinu
na čelu ovoga kora, daje da sama
kompozicija dogje do izražaja, a ne,
ko što se često dogagja, smješna i
proizvoljna dinamika efekta-forte, piano.
Tu su mu pred očima bile opet orgulje
sa njihovim impozantnim mirnim tje-
kom. Kod prvih. tačaka je nekoliko
šepala jedinstvenost u _ izgovaranju
konsonanta na kraju riječi. Biće da su
pjevači imali malo treme. Koncerat je
bio odlično posjećen i publika je na-
gradila pjevače i dirigenta burnim a-
plauzom i lijepim boketom cvijeća.

MEAN LN NA ALL NI Pt ADS NENA

 

Din. 2,000.000.--

 

 

Državna klasna lutrija -- Kraljevine Jugoslavije

daje Vam mogućnosti po novom planu da i Vi dobijete

Dinara 500.000.— 400.000.— 300.000.— 250.000.—

Kao i veliko mnoštvo zgoditaka po Dinara 200.000.—,
100.000.—, 80 000.—, 60.000.—, 50.000.—, 40.000.—,
30.000.—, 20.000.—, 10.000 —, it, d. — Zato odmah
za novo kolo kupite srećke u majsretnijoj prodavnici

JOVO TURNIĆ - Dubrovnik 1. ll, lraljice Marije

Kupujte srećke, jer sretan sučaj može Vas usrećiti za
Vaš cijeli život. Vačenje I. klase 9. i 10. oktobra 1935

Din. 1 ;000.000.==

 

 

 

 

Broj 40

Pisma iz naroda.

TRPANJ. Odlazak našeg župnika.
Već se dulje vremena govorilo po mje-
stu, da naš župnik preč. don Nedjelko
Subotić namjerava ostaviti našu župu
i nastaniti se u jednom većem kultur-
nom centru, odakle bi što intezivnije
radio za dobro vjere i naroda. Nijesmo
mnogo u to vjerovali, ali nenadana
obavjest njegova s oltara, da je ime-
novan profesorom sociologije i crkvene
umjetnosti na bogosloviji u Splitu, po-
tresla je našim srcem. lako smo se
radovali njegovom promaknuću, nije-
smo se mogli sprijateljiti s pomišlju,
da će nam otići iz naše sredine on,
koji je uvelike i u mnogočem veoma
zadužio naše mjesto. Njegovim nasto-
janjem crkva je obnovljena, dobavljena
su zvona, osnovano pjevačko društvo
sv. Cecilija (sam je uglazbio staroslo-
vensku ,istarsku“ misu) a mnogom
djetetu je omogućio da iza pučke oti-
gje na srednju školu. U svojoj oprosnoj
propovijedi na dirljiv se način odijelio
sa rogjenom grudom i mješćanima.

Patrioti Trpnja uoči njegovog od- _
laska priredili su mu oproštajnu večer,
na kojoj je sudjelovao čitavi patrioski
Trpanj. U veče uoči odlaska cijeli
Trpanj svrstao se je u povorku te
predvodjen muzikom i bakljadom oti-
šao do stana župnika i dopratio ga do
kuće uglednog rodoljuba Butirića Balda_*
u kojoj se održalo oproštajno veče.
Dvorana je imala svečani izgled, sva
okićena narodnim slikama i trobojka-
ma. Oproštajnoj večeri prisustvovali su
još preč. Don Niko Milić dekan Ore-
bića i mp. Don Ante Makljanić, Žup-
nik Donje Vrućice, Tu su se održali
mnogobrojni govori. izmedju kojih su
pobrali buran aplauz govor Don Nika
Milića iz Orebića i Dr. Frana Senko /
pravnika iz Trpnja, koji je istakao sve
sposobnosti i vrline, koje rese našeg
dičnog župnika, kao i mnoge pozitivne.
rezultate njegovog dvanaestogodišnjeg
rada u Trpnju na nacionalnom, vjer-
skom i kulturnom polju i koji je u“
najtežim časovima za vjeru i narod
znao se održati na najvećoj visini. Pro-
čitan je takogjer govor što ga je po-
slao preč. Don Ivo Fabris, kanonik i
župnik u Dubrovniku. Taj je govor.
ostavio najveći efekat na sve prisutne.
Govorili su još gg. Niko Mičić, drug
i prijatelj iz djetinjstva Don Nedjelka
Subotića, s kojim ga vezuju najintim-
nije uspomene, čestiti Don Aate Mak-
ljanić koji je recitirao jednu uspjelu
prigodnu pjesmu, Frano Glavina, Lujo
Jerić, Baldo Butirić, Krešimir Viličić,
Aate Jelavić, Mato Viličić, Tome Feri,
Ivan Franković i Gašpar Belin. Odjek
govora ovog posljednjeg najbolje se
može usporediti sa odjekom udaranja
bata po nakovanu. Pročitani su mno-
gobrojni brzojavi, kojima znanci i pri-
jatelji čestitaju Don Nedjelku na uspje-
hu i izvinjuju se da ne mogu da lično
prisustvuju. Medju tima treba istaknuti
one narodnog zastupnika za srez du-
brovački g. profi. Roka Mišetić i Mrvat-
skog Radiše iz Dubrovnika. Povodom
toga sakupljeno je oko 300 dinara u
korist Hrvatskog Radiše, U najboljem
raspoloženju, pjevanju patriotskih pje-
sama i klicanju zabavljalo se je do
kasno u noć, kada su svi prisutni po-
novno opratili župnika kroz mjesto do
stana. Sutra dan oko 7 s. j. pucanjem
mužara najavljeno je da se približuje
čas njegovog odlaska, te je čitavi
Trpanj dohrlio do obale da još jednom
pozdravi nezaboravnog župnika i da
mu zaželi sretan put i još sretniji bo:
ravak u novom boravištu. Jedna veća
grupa iz Trpnja, opratila ga je paro.
brodom sve do Graca, Ovo oproštajno
večer i spontanost svečanog ispraćaj!
najbolje je pokazala koliko je narod
cijenio i volio svog župnika, čiji odla:
zak za Trpanj znači jednu veliku pasivu