i Q- 1o ti- li- je 1a 1a g a, ef a- t- 1 | Br. 42. POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU DUBROVNIK, 23 Listopada 1935. aii“ Narodna Svi Cijena je listu 5 Din, mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare, | Izlazi Kraljev neprijatelj (Po Midera prigodom blagdana Krista Kralja) U Rimu je duhovni zdravstveni in- stitut, čija je zadaća, da kaže bakcile uzročnike bolesti u svijetu ideja i čina. Dne 11. XII 1925. ustanovio je vogja tog instituta, koji je odgovoran za du- hovno zdravlje svega svijeta, u okruž- nici pastirima i narodu: Kuga je buk- nula! Raširila se je kao svjetska epi- demija! Zove se lajicizam! Lajicizam je kuga, smrtonosna bo- lest. Nesmijemo se dati prevariti od iarizejski lukavog značaja bolesti, La- jicizam obično ne upotrebljuje orugja što muči, ognja i mača kao Neron i Dioklecijan. Ima druge metode, mnogo pogibelinije. Lajicizam nam oduzimlje kisik! Siše nam zrak! Priječi nam, da možemo disati izvan sakristije, katoli- čki živjeti. Djeluje poput tuberkuloze koja čovjeka zaduši. Lajicizam je smr- tonosna bolest. Lajicizam je pogibeljna bolest! Po- gibelj je tim veća, jer se, po sudu sv, Oca, nalazi ,već dugo u žilama drža- ža“, u krvi modernog društva. Lajici- zam spada bistvu moderne države; nje- zina je duša, njezino životno načelo, otac i izvor. Ustavne se odredbe i za- koni pojedinih država mijenjaju. Samo jedna se misao od 1789. god. do da- nas nije izmijenila, i ako ne nastupa avuda jednako radikalno: Država kao država, društvo kao društvo, vlada kao vlada ne može i ne smije biti kato- lička. Zahtijevajte od moderne države što hoćete, ali od lajicizma neće od- stupiti, Lajicizam je kuga! Epidemija ljud- skog društva. Sv. Otac nazivlje lajici- zam kugom današnjeg vremena. On nema granica. Jednako je francuska kao njemačka, talijanska kao švicarska bo- lest. Tko govori: kod nas nema laji- tizma, ili nezna što govori, ili pak laže i nema u njemu istine. Kugu lajicizma ne nalazimo samo drugdje, nego i kod nas. I mi smo bolesni i nama je sv. Otac u prvom 1edu dao diagnozu. Ova kuga se je kao prava epidemija raširila po svim područjima javnog života. Gospoduje u zastupstvima i parlamentima. Kuga se je spustila u sudnice. Zauzela je škole, Širi se u literaturi i kulturi. To- liko je raširena, da je lakše ustanoviti, ||gdje je, nego gdje je mema. Prava svjetska bolest! __ Lajicizam je kuga! I zato neprija- telj kršćanstva i naroda! Ima neprija- telja, koje moramo ljubiti, Tako hoće jbožja zapovijed. A ima neprijatelja, koje moramo mrziti. Tako hoće Krist, To meprijateljstvo samo je suprotna || stana ljubavi. Bog je ljubav i svetost, Žito mrzi sve zlo, krivo, protibožje, (tolonsko u stvorenom svijetu, Tko lju- \|bi Boga, mora da mrzi što Bog mrzi, Tko ljubi čovjeka, mora da ruši sve šlo čovjeku škodi, laži i zlo u svim oblicima i stupnjevima. _, Gambetta, francuski predsjednik lađe i veliki framason rekao je; Le ||eičricalisme, voila | ennemi! Klerikali- |2im, to je neprijatelj! A mi: znamo : lajicizam je neprijstelj, protivan Bogu, Kristu, Crkvi, sotona stoljeća. Tko o- vu kugu ljubi, mrzi Boga, Krista, Cr- kvu. Tko kugi oprašta iz lijenosti, bo- jažljivosti ili koristi krivac je opusto- šenja što ga ona prouzrokuje. Stoga vrijedi za nas samo jedno: stisnuta o- brana i odlučan broj proti kugi stoljeća. Liječnik, koji je učinio diagnozu zla, dao nam je takogjer lijek, Pijo XI veli: ,Ako odregjujemo, da sav kato- lički svijet daje čast Kristu-Kralju, tim hoćemo zadovoljiti potrebama našeg vremena, suprostaviti lijek kugi, koja danas razjeda ljudski rod“. Armada stoji proti armadi, zastava proti zastavi, spas proti propasti. Čo- vjek treba da bira. Služiti ovdje ili ta- mo. U tom smjeru ide orijaški boj du- hova, u čije predvečerje smo došli kako kažu svi znaci, Budućnost će biti ili lajicizma ili kraljevstva Kristova. Vje- rujemo, da ide kuga, koja je opusto- šila sav svijet, prema svojem koncu. Štogod donese sutrašnji dam, preko- sutrašnji je Kristov, dan Krista Kralja, vo, Kristovo Kraljevstvo se širi Donosimo u kratkim crtama neke utješljive pojave, koje idu za tim, da se pospješi širenje kraljevstva Kristova u pojedinim zemljama. Češka. Na sokolskom kongresu u Taboru dotaknuo se je dr. Beneš u svojem govoru takogjer odnošaja iz- megju Crkve i države. Naglasio je, da zaslužuje Crkva slobodu i najveće po- štovanje. U državi moraju biti prilike takove, da se dade caru, što je carevo, Bogu što je božje, državi što pripada državi i Crkvi što je njezino. — Sv. Stolica je imenovala nuncijem u Pragu, dosadašnjeg savjetnika nuncijature mons, Ks. Rittera. — Prigodom 1050 god. smiti sv, Metoda izdala je češka vlada jubilejne marke sv. Ćirila i Metoda. svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Amerika. Za megjunarodnu izlož- bu katoličke štampe, što će biti dojduće godine u Rimu dali su američki katolici 75.000 dolara, — U Bilbao je ustanov- ljena posebna škola za katekizam. Ne- ka je gospogja dala u tu svrhu 800.000 Din. Škola ima 20 razreda, kino-dvo- ranu, kazalište, muzeje i razne zbirke. — Danas ima u Udruženim državama Amerike 659 katoličkih bolnica, Poljska. Po zadnjoj statistici ima 19,548.856 katolika lat. obreda, 3,603.284 grko-ist. = obreda, 5200 armenskog, 18.000 ist.-bizanskog obreda. Svih bis- kupija ima 21 sa 7054 župa. Svećenika je svih obreda 11.469, redovnika 6040 u 1474 samostana. Poljska ima 250 misijonara i 200 misijonarskih sestara. — Katolička omladinska organizacija ima 350.000 članova, koji su organi- zovani u 807 kat, društava. Od toga je 60% seljačke omladine. Organizacija ima 309 društvenih knjižnica sa preko 40 hiljada knjiga. Engleska. Prema odredbi engles- koga kardinala. primasa odsada unapri- jed neće se kod svečanih prigoda naz- dravljati Sv. Ocu Papi kao dosada. U- mjesto zdravice moliće se kratka mo- litva za Papu. Onaj koji nazdravlja govori: ,Molimo za papu našega Pija“, a okolo stojeći odgovaraju: Gospodin ga sačuvao i poživio i blaženim ga u- činio na zemlji i ne predao ga u ruke rijegovih neprijatelja“. Švicarska. Početkom Junija usta- novljen je u Ženevi megjunarodni za- vod ze protuboljševističke i protuko- munističke radnike. Tu će se sistema- tično proučavati pitanje, kako da se pojedine države otresu i obrane od marksističnih, odnosno boljševističkih upliva. Belgija. Zadnje nedjelje augusta vršila se je u Bruselju proslava 10-god. opstanka organizacije mladih katolič- kih radnika (J. O. C.) Organizaciju je 30. Julija 1924 ustanovio kanonik Car- dijn. Danas su ,žosisti“ sila, s kojom treba da računaju i meprijatelji. To je izrazito apostolska organizacija, koja širi kršćanske socijalne ideje megju radnicima, takogjer megju otvorenim komunistima. Prispio nam je upravo: VELIKI IZBOR originalnih engleskih i českih štofova za dame i gospodu. Cijene počam od Dinara 70.— Potpunoma moderni deseni, a cijene kao nikada dosada. VELIKI IZBOR kišnih kabanica za dame i gospodu fazone ,PARIS“, ,BERLIN“, ,NEAPEL*“ i ,GENF“. Specijalne muške crne lak ka- banice. Raznobojne dječje pelerine. Trenchcoati poznate fazone ,DERBY“ »orig. waterpoof“ CIJENE PONOVNO SNIŽENE I! Dajemo na dugomiesečnu otplatu. TRGOVAČKA KUĆA Tražile posiel naših zaslupnika ! ,REKORD“ mina Dubrovnik Ulica KRALJICE MARIJE Ulica KRALJICE MARIJE Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVII jest Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. ZUBI kdmonac škodi! e Zubni kamenac otstranjuje PROTIV ZUBNOG KAMENCA =a =ER LJ LI ZID DK Indija. U Allahabadu je izišao prvi broj novoga katoličkog tjednika »Društveni red“ (The Soc. order). Svrha mu je, da zainteresuje izobražene in- dijske krugove za katoličke socijalne nauke, Island je u velikoj većini prote- stantski otok, a ipak tamo vlada velika vjerska snošljivost. Katolička crkva u- živa najveću slobodu. Nedavno je Kat, Crkva dobila dozvolu, da smije u svrhu vjerske propagande. upotrebljavati dr- žavnu radio-stanicu. Sirija. Za vrijeme ferija održan je u Bejrutu kongres katol. omladine. Pri- sustvovalo je preko 1000 mladih bo- raca, Bavili su se pitanjem morala u štampi, kazalištu i kinu te o vjerskom uzgoju djece. i Katolička akademska omladina u svijetu živo se interesuje i radi na širenju Kraljevstva Kristova u pojedi- nim zemljama. U Španjolskoj su dali inicijativu da se ustanovi kat, universa, Rad oko toga već je započeo. — Ka- tolički akademičari u Londonu počeli su izdavati reviju ,The Therminal“, — U Parizu je ustanovljeno internacijo- nalno žarište katoličkih akademičara. Posebnu pažnju posvećuju kitajskim i japanskim akademičarima. — U Austriji je držala kat. akademska sveza kon- gres u Salzburgu. — Katolički akade- mičari iz Rima posjetili su 31. Maja sv. Oca Papu, koji im je preporučio i naglasio veliku potrebu znanstvenog studija vjerskih pitanja od strane lajika te živo socijalno sudjelovanje. — Sku- pina ruskih katol. akademičara u Lou- vainu u Belgiji dala je pobudu da se ustanovi posebno društvo. U Belgiji akademičari oduševljeno studiraju i šire kršćanski način riješenja socijalnog pi- tanja posebnim obzirom na korpora- cije. — Slovenska akad. omladina raz- vija svoju djelatnost u n»Akademskoj Zvezi“ u Ljubljani, a naša hrvatska u domagojskoj i križarskoj , organizaciji, kojima je središte u Zagrebu, Osobitu aktivnost razvija križarska otganizacija, koja u svojim redovima: ittišde preko 20.000 organizovanh omladinaca, stu- denata i seljaka. Neka Bog blagoslovi rad svih koji. pispjetnju šitenje kia ljevstva Kristova: aš por