f

i x ALLANA LN Nona at LN NS A LN
Strana 2

m NAN ANEL ANNAN LINES TODA »

Dubrovačka preparandija

Dne 3 januara 1876 otvorena je
ženska preparaudija u Dubrovniku pod
privremenom upravom Splićanina Lov-
ra Borčića, do imenovanja stalnog rav-
natelja Vinka Buzolića, koje je uslije-
dilo 18 juna 1877. Do školske godine
1879—80 poučavanje je bilo utrakvi-
stično, tj. za neke predmete na hrvat-
skom jeziku, a za neke na talijanskom.
Školske godine 1880—81 hrvatski je-
zik postao je nastavnim jezikom za
sve predmete.

Dne 3 januara 1936 navršuje se,
dakle 60 godina što u Dubrovniku
postoji ovaj važni zavod koji je do
sloma Austro - ugarske monarhije bio
ženski zavod, a poslije sloma postao
mješovit, kao što se i muška prepa-
randija u Arbanasima, pošto je bila
prenesena u Šibenik, pretvorila u mje-
šovitu. Možda u tom koraku školskih
vlasti leži i glavni razlog, što se da-
nas misli na ukidanje dubrovačke pre-
parandije i bilo je u svakom pogledu
bolje da se sačuvao karakter jedne i
druge preparandije, i da je u Šibeniku
ostala muška a u Dubrovniku ženska;
možda danas ne bi bilo postavljeno
pitanje, o ukidanju dubrovačke pre-
parandije.

Megjutim tradicija i obzir prema
prošlosti koji imaju svoje jake razloge,
nameću svakomu da ozbiljno promisli
da li je uputno i pravedno da se Du-
brovniku, toj slavnoj Ateni naše pro-
šlosti tom nekadašnjem središtu naše
knjige, nekadašnjoj slobodnoj drža-
vi, koja je znala neobičnom diplomat-
skom vještinom da sve do Napoleona
sačuva svoju slobodu i svoj suvereni-
tet, oduzimlje taj zavod koji je ne-
kako vezan i sa narodnim pokretom u
Dalmaciji i sa radom nekadašnjik na-
rodnjaka, gdje su se isticala slavna
dubrovačka imena: Pucić, Gjorgjić,
Klaić, Budmani, Vodopić i drugi.

Istina, državni faktori pozvani su
da imaju pred sobom opće državne
interese, ali prava je politika znati naći
načina da se oni ne kose sa lokalnim
osjećajima, potrebama i priznatim za-
slugama. I kolikogod svakomu ležao
na srcu procvat lijepcg Hercegnovog,
ipak neopravdan je premještaj prepa-
randije iz Dubrovnika u Hercegnovi.
Mala i simpatična varošica koja se
razvija i napreduje, ne smije da se
drzne da oduzme ono na što Dubrov-
nik ima pravo i po svojoj prošlosti i
po zaslugama u narodnoj borbi u Dal-
maciji.

U Dubrovniku vodile su se više
puta oštre borbe izmegju Hrvata i Srba,
ali Dubrovnik bio je uvijek centrum
narodne svijesti i narodne slobode. I
Hrvati i Srbi u Dubrovniku, i Čingrija
i Supilo, i Fabris i Matijević i Puljezi,
znali su uvijek da su pretstavnici jed-
ne jake zajedničke narodne misli, koja
je vezana sa prošlošću slavne Repu-
blike. Oni sinovi naših prvih kajižev-
nika i prokušanih diplomata, bili su
uvijek širokogrudni, bili su prestavnici
visoke kulture, bili su uvijek na svom
mjestu i uvijek ispravni. lako aristo-
kratskih načela u najboljem smislu ri-
ječi, što je urogjeno svakom dubrov-
čaninu, prigrlili su sve demokratske i-
deje i sve tekovine demokracije znali
su da upotrebe u svom radu za ma-
rodno osvješćenje koje je počelo kod
nas u Dalmaciji u drugoj polovini proš-
log vijeka.

Kada je u Dalmatinskom saboru
grof Gjorgji u oštrom tonu prigovorio
dalmatinskim vlastodršcima što i za-
stupničke klupe nisu pokrivene zele-

* Ovaj značajni članak prenosimo iz
splitskog ,Novog Doba“ od 23 oktobra 1935

 
 
    
    

nom čohom kao one pretstavnika vlasti,
i tadašnji prestavnik vlade ponudio mu
tu zelenu čohu, on ju je sa indigna-
cijom odbio, ne samo kao dubrovački
vlastelin nego kao čovjek novih vre-
mena i novih vidika, jer da darova ne
prima, nego kao narodni pretstavnik
osjeća da izmegju njega i vlasti ne mo-
že i ne smije da bude razlike. I zaista,
Dubrovnik ima pravo i zaslužuje da u
narodnoj državi bude susretan s naj-
većom simpatijom i s najvećim priz-
nanjem.

Ne može se dozvoliti da njegov
kulturni položaj bude umanjen, a ni
ugrožen. Za Dubrovnik mi svi moramo
osjećati jednu osobitu naklonost, mo-
ramo u njemu vidjeti jedan jaki i ve-
liki simbol naše prošlosti, i sa pono-
som gledat na taj lijepi i slavni grad,
koji je na Jadranu bio uvijek stjego-
noša narodne svijesti i narodne slobode.

Dubrovnik ne smije da se pretvori
u jedno mjesto za razonodu raznih
stranih turista, već mora da ostaje i
dalje na svom visokom položaju što
ga je stekao tokom vijekova. A duž-
nosi je države da ga na tom položaju
uzdrži i da ništa ne učini što bi ga
unizilo. Ukidanje Dubrovačke prepa-
randije teško mora da dira ne samo
Dubrovnik nego i osjećaje nekadašnje
Dalmacije, koja ne želi da bude pret-
stavnica niti jedne posebne kulture niti
centrum jedne nove orijentacije i koja
skupa sa Dubrovnikom gleda sa veli-
kim ponosom na kulturni rad Zagreba
i Beograda, ali koja želi da se stare i
teško stečene tekovine sačuvaju i što
bolje usavršuju.

Iz Dubrovnika ovih će dana po-
sebna deputacija u Beogradu izaijeti
svoje želje.

Split prati sa simpatijom rad Du-
brovnika, a i danas misli i osjeća kao
Jerolim Kavanjin koji je u svoje doba
pjevao:

Liep i uzorit Dubrovniče,
uvik živio, uvik bio,

i gledalo tvu dobrotu
svejer sunce u životu.

Dušan Manger.

 

AL LA LN Ne LA LN NL LA

Staklo za prozore,
izloge i automobile

u svijem dimenzijama i izradama do-
bije se najjeftinije u STAKLANI

I LAZAR N. POPARA

DUBROVNIK ul. Marojice Kaboga 1

AL NL LN Non LA NN Na ALO

 

mno NARODNA SVIJEST“

 

Sa O 8

VAVA A NN INA LSE ADAL DLS NINE NON

njegovana koža

momoću NIVEA

Ma da tokom dana stalno imadete
posla sa toplom i hladnom vodom, ostati
će Vam koža mladenački svježa i njež-
na. Toje zbog sadržine Eucerita.
Njegujte stoga Vašu kožu sa NIVEA.

Pregled vanjskih. (dogodio.

Megjunarodni politički položaj.
Diplomatske akcije oko riješavanja
spora izmegju Italije i Eugleske, na-
stalog povodom rata u Abesiniji, uvi-
jek su u toku, Kako se iz činjenica
dade zaključiti stvar je došla po prilici'
u ovu fazu: Ekonomske sankcije, za-
ključene u Ženevi, primjenjuju se prema
Italiji. Države potpisnice ženevskog
zaključka, zabranile su izvoz oružja i
municije u Italiju. To je Italiju dovelo
do ozbiljnijeg proučavanja problema
rata u lst. Airici, koji je već sam po
sebi težak posao prvo radi slaba terena,
drugo zbog klimatskih neprilika, a treće
zbog udaljenosti od Italije. Sa eko-
nomske strane ovaj je pothvat dosada
stajao Italiju grdnih para, preko 2.300
milijona lira. Osim toga uvelike je
otešćano daljnje vogjenje rata s razlo-
ga, što je Eagleska ograničila vrijeme
bavljenja talijanskih brodova u svojim
lukama tako da se oni ne mogu pu-
tem dovoljno snabdjevati ugljenom ;
stoga se moraju opskrbiti kod kuće,
što ima za posljedicu, da moraju ogra-
ničiti ukrcaj ljudi i municije. Zato je
razumljivo, da je lakše prihvatio Mus-
solini direktne pregovore sa Londonom,
posredovanjem Lavala. Eagleska, po-
znavajući sasvim dobro situaciju Italije,

ne odbija direktne pregovore, ali ipak
najveću važnost polaže tome, da se

stvari riješavaju preko D. N,, dakle
kolektivno, saradnjom svih članica že-
nevske institucije. Italija bi voljela samo
direktni put. Posljedica je svega, da je
Italija već povukla iz Afrike jednu di-
viziju vojske i očekuje, da će isto uči-
niti Eagleska sa jednim dijelom mor-
naričkih jedinica. Snagom sporazuma
Laval je obećao francusku pomoć Eq-
gleskoj za slučaj kakove komplikacije
u Sredozemnom moru. U cilju, da još
bolje osigura Sredozemno more povela
je Eugleska ozbiljnu akciju, da se
sklopi trojni savez izmegju Španjolske,
Eugleske i Portugalske. Ovim bi sa-
vezom bilo provigjeno za kontrolu
Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.

Francuska. U Francuskoj postoje
velike razlike megju intelektualcima
obzirom na prosugjivanje sadašnjeg
političkog položaja. Nedavno su tri
skupine intelektualaca izdale svoje prve
proglase u vezi sa pitanjem opasnosti
rata zbog talijansko-abesinskog kon-
flikta. Grupa desničara, megju kojima
su članovi franc. akademije, franc. in-
stituta, Akademije Concourt i Mons.
Baudrillart, rektor Kat. instituta u Pa-
rizu, izjavila se je najodlučnije proti

sankcijama prema Italiji, Lievičari oštro
napadaju desničare i najodlučnije za-
govaraju Društvo Naroda. Katolički
pak intelektualci, izmegju kojih su Paul
Claudel, Francois Mauriac i Jacques
Maritain ne niječu potrebu ekspanzije
talijanskom narodu, ali su mišljenja,
da zbog te potrebe jednog naroda nije
nužno povući cijelu E/ropu u jedan
novi kaos.

Sovjetska Rasija. Prilikom 18. ob.
ljetnice boljševističke revolucije izdala
je Kominterna najnovija gesla, koja se
dijele u dvije skupine: jedne su devize
upravljene ,komunistima na vanjskim
frontama“, a druge ,proletarijatu so-
vjetske Rusije“. Gesla 1—20 bave se
inozemstvom i pozivlju crvene sarad.
nike na vanjskim frontama da ustraju
do kraja. Posebno se naglasuje potreb:
da se ,podjarmljenim kolonijalnim na
rodima donese slobodu“. Radnici i se.
ljaci zemaljske kugle ,treba da se o
kupe oko crvene zastave i navale ni
fašizam, koji je najviši neprijatelj cr.
venih težnja“. Kominterna šalje nadalje
pozdrave sumišljenicima u prvom redi
u Njemačkoj, Francuskoj, Eagleskoj
Kitaju i Abesiniji“. Gesla 20—60 na
mijenjena su ,sretnim sudrugovimi
koji živu pod sretnom zvijezdom bolj
ševizma“.

Kratke vijesti. Iz pariškog suda ne
stali su važni spisi, koji se odnose n
aferu Staviski. — Vickersovi zavodi |
Eagleskoj uposlili su 8000 radnika d;
izragjuju ratae potrebštine. — U Beči
su zabranjeni svi filmovi o Abesinij
— Od 12 milijona stanovnika Abesi
nije samo je 14 hiljada katolika. O:
tali su sa carem na čelu krivovjeri

monotizite, — U Grčkoj su nako
proglašenja monarhije uveli poaovn
izborno pravo. — Govori se, da 6

Čehoslovačka dobiti kardinala. — Pre
100 godina brojila je Engleska 160.00
katolika, a danas ih ima 3 milijon
— U Albaniji je došlo do promjer
vlade. — Pod Hitlerovim režimo
kroz 2 godine dana prestalo je da i
lazi oko 5000 časopisa. —  Svjetsl
organizacija ,Za kršćanstvo“ zamolil
je Švicarsku za posredovanje kod D.!
da se u Rasiji opet povrati vjersl
sloboda. — Kod zadnjih izbora u M
melu dobila je Hitlerova lista 24 ma!
data, a lista Litvanaca samo 5 mandat
— U Južnoj Kaliforniji izgorilo je d
sada 12.000 hektara šume u vrijedno:
od 300 milijona Dinara, — U Haifi
Amami uhapsile su britanske vlasti
bivša turska oficira u vezi sa zavjero
Kemal Ataturka. — Govori se, da'|
čehoslovačka vlada u najkraće vrijet
dati demisiju, jer agrarci žele izmij
niti svoje ministre. — Austrijskoj !
vojsci predane na 26 o. mj. stare cri
žute zastave bivše austro-ugarske \l
ske. — Vogja kitajske vojske Čan
Kaj.Šek izjavio je u pismu kršćanski
misijonarima u državi, da će jedi
katolička vjera moći da sjedini sav
tajski narod, da spasi kitajsku drža!
od propasti. a