f i x ALLANA LN Nona at LN NS A LN Strana 2 m NAN ANEL ANNAN LINES TODA » Dubrovačka preparandija Dne 3 januara 1876 otvorena je ženska preparaudija u Dubrovniku pod privremenom upravom Splićanina Lov- ra Borčića, do imenovanja stalnog rav- natelja Vinka Buzolića, koje je uslije- dilo 18 juna 1877. Do školske godine 1879—80 poučavanje je bilo utrakvi- stično, tj. za neke predmete na hrvat- skom jeziku, a za neke na talijanskom. Školske godine 1880—81 hrvatski je- zik postao je nastavnim jezikom za sve predmete. Dne 3 januara 1936 navršuje se, dakle 60 godina što u Dubrovniku postoji ovaj važni zavod koji je do sloma Austro - ugarske monarhije bio ženski zavod, a poslije sloma postao mješovit, kao što se i muška prepa- randija u Arbanasima, pošto je bila prenesena u Šibenik, pretvorila u mje- šovitu. Možda u tom koraku školskih vlasti leži i glavni razlog, što se da- nas misli na ukidanje dubrovačke pre- parandije i bilo je u svakom pogledu bolje da se sačuvao karakter jedne i druge preparandije, i da je u Šibeniku ostala muška a u Dubrovniku ženska; možda danas ne bi bilo postavljeno pitanje, o ukidanju dubrovačke pre- parandije. Megjutim tradicija i obzir prema prošlosti koji imaju svoje jake razloge, nameću svakomu da ozbiljno promisli da li je uputno i pravedno da se Du- brovniku, toj slavnoj Ateni naše pro- šlosti tom nekadašnjem središtu naše knjige, nekadašnjoj slobodnoj drža- vi, koja je znala neobičnom diplomat- skom vještinom da sve do Napoleona sačuva svoju slobodu i svoj suvereni- tet, oduzimlje taj zavod koji je ne- kako vezan i sa narodnim pokretom u Dalmaciji i sa radom nekadašnjik na- rodnjaka, gdje su se isticala slavna dubrovačka imena: Pucić, Gjorgjić, Klaić, Budmani, Vodopić i drugi. Istina, državni faktori pozvani su da imaju pred sobom opće državne interese, ali prava je politika znati naći načina da se oni ne kose sa lokalnim osjećajima, potrebama i priznatim za- slugama. I kolikogod svakomu ležao na srcu procvat lijepcg Hercegnovog, ipak neopravdan je premještaj prepa- randije iz Dubrovnika u Hercegnovi. Mala i simpatična varošica koja se razvija i napreduje, ne smije da se drzne da oduzme ono na što Dubrov- nik ima pravo i po svojoj prošlosti i po zaslugama u narodnoj borbi u Dal- maciji. U Dubrovniku vodile su se više puta oštre borbe izmegju Hrvata i Srba, ali Dubrovnik bio je uvijek centrum narodne svijesti i narodne slobode. I Hrvati i Srbi u Dubrovniku, i Čingrija i Supilo, i Fabris i Matijević i Puljezi, znali su uvijek da su pretstavnici jed- ne jake zajedničke narodne misli, koja je vezana sa prošlošću slavne Repu- blike. Oni sinovi naših prvih kajižev- nika i prokušanih diplomata, bili su uvijek širokogrudni, bili su prestavnici visoke kulture, bili su uvijek na svom mjestu i uvijek ispravni. lako aristo- kratskih načela u najboljem smislu ri- ječi, što je urogjeno svakom dubrov- čaninu, prigrlili su sve demokratske i- deje i sve tekovine demokracije znali su da upotrebe u svom radu za ma- rodno osvješćenje koje je počelo kod nas u Dalmaciji u drugoj polovini proš- log vijeka. Kada je u Dalmatinskom saboru grof Gjorgji u oštrom tonu prigovorio dalmatinskim vlastodršcima što i za- stupničke klupe nisu pokrivene zele- * Ovaj značajni članak prenosimo iz splitskog ,Novog Doba“ od 23 oktobra 1935 nom čohom kao one pretstavnika vlasti, i tadašnji prestavnik vlade ponudio mu tu zelenu čohu, on ju je sa indigna- cijom odbio, ne samo kao dubrovački vlastelin nego kao čovjek novih vre- mena i novih vidika, jer da darova ne prima, nego kao narodni pretstavnik osjeća da izmegju njega i vlasti ne mo- že i ne smije da bude razlike. I zaista, Dubrovnik ima pravo i zaslužuje da u narodnoj državi bude susretan s naj- većom simpatijom i s najvećim priz- nanjem. Ne može se dozvoliti da njegov kulturni položaj bude umanjen, a ni ugrožen. Za Dubrovnik mi svi moramo osjećati jednu osobitu naklonost, mo- ramo u njemu vidjeti jedan jaki i ve- liki simbol naše prošlosti, i sa pono- som gledat na taj lijepi i slavni grad, koji je na Jadranu bio uvijek stjego- noša narodne svijesti i narodne slobode. Dubrovnik ne smije da se pretvori u jedno mjesto za razonodu raznih stranih turista, već mora da ostaje i dalje na svom visokom položaju što ga je stekao tokom vijekova. A duž- nosi je države da ga na tom položaju uzdrži i da ništa ne učini što bi ga unizilo. Ukidanje Dubrovačke prepa- randije teško mora da dira ne samo Dubrovnik nego i osjećaje nekadašnje Dalmacije, koja ne želi da bude pret- stavnica niti jedne posebne kulture niti centrum jedne nove orijentacije i koja skupa sa Dubrovnikom gleda sa veli- kim ponosom na kulturni rad Zagreba i Beograda, ali koja želi da se stare i teško stečene tekovine sačuvaju i što bolje usavršuju. Iz Dubrovnika ovih će dana po- sebna deputacija u Beogradu izaijeti svoje želje. Split prati sa simpatijom rad Du- brovnika, a i danas misli i osjeća kao Jerolim Kavanjin koji je u svoje doba pjevao: Liep i uzorit Dubrovniče, uvik živio, uvik bio, i gledalo tvu dobrotu svejer sunce u životu. Dušan Manger. AL LA LN Ne LA LN NL LA Staklo za prozore, izloge i automobile u svijem dimenzijama i izradama do- bije se najjeftinije u STAKLANI I LAZAR N. POPARA DUBROVNIK ul. Marojice Kaboga 1 AL NL LN Non LA NN Na ALO mno NARODNA SVIJEST“ Sa O 8 VAVA A NN INA LSE ADAL DLS NINE NON njegovana koža momoću NIVEA Ma da tokom dana stalno imadete posla sa toplom i hladnom vodom, ostati će Vam koža mladenački svježa i njež- na. Toje zbog sadržine Eucerita. Njegujte stoga Vašu kožu sa NIVEA. Pregled vanjskih. (dogodio. Megjunarodni politički položaj. Diplomatske akcije oko riješavanja spora izmegju Italije i Eugleske, na- stalog povodom rata u Abesiniji, uvi- jek su u toku, Kako se iz činjenica dade zaključiti stvar je došla po prilici' u ovu fazu: Ekonomske sankcije, za- ključene u Ženevi, primjenjuju se prema Italiji. Države potpisnice ženevskog zaključka, zabranile su izvoz oružja i municije u Italiju. To je Italiju dovelo do ozbiljnijeg proučavanja problema rata u lst. Airici, koji je već sam po sebi težak posao prvo radi slaba terena, drugo zbog klimatskih neprilika, a treće zbog udaljenosti od Italije. Sa eko- nomske strane ovaj je pothvat dosada stajao Italiju grdnih para, preko 2.300 milijona lira. Osim toga uvelike je otešćano daljnje vogjenje rata s razlo- ga, što je Eagleska ograničila vrijeme bavljenja talijanskih brodova u svojim lukama tako da se oni ne mogu pu- tem dovoljno snabdjevati ugljenom ; stoga se moraju opskrbiti kod kuće, što ima za posljedicu, da moraju ogra- ničiti ukrcaj ljudi i municije. Zato je razumljivo, da je lakše prihvatio Mus- solini direktne pregovore sa Londonom, posredovanjem Lavala. Eagleska, po- znavajući sasvim dobro situaciju Italije, ne odbija direktne pregovore, ali ipak najveću važnost polaže tome, da se stvari riješavaju preko D. N,, dakle kolektivno, saradnjom svih članica že- nevske institucije. Italija bi voljela samo direktni put. Posljedica je svega, da je Italija već povukla iz Afrike jednu di- viziju vojske i očekuje, da će isto uči- niti Eagleska sa jednim dijelom mor- naričkih jedinica. Snagom sporazuma Laval je obećao francusku pomoć Eq- gleskoj za slučaj kakove komplikacije u Sredozemnom moru. U cilju, da još bolje osigura Sredozemno more povela je Eugleska ozbiljnu akciju, da se sklopi trojni savez izmegju Španjolske, Eugleske i Portugalske. Ovim bi sa- vezom bilo provigjeno za kontrolu Atlanskog oceana i Sredozemnog mora. Francuska. U Francuskoj postoje velike razlike megju intelektualcima obzirom na prosugjivanje sadašnjeg političkog položaja. Nedavno su tri skupine intelektualaca izdale svoje prve proglase u vezi sa pitanjem opasnosti rata zbog talijansko-abesinskog kon- flikta. Grupa desničara, megju kojima su članovi franc. akademije, franc. in- stituta, Akademije Concourt i Mons. Baudrillart, rektor Kat. instituta u Pa- rizu, izjavila se je najodlučnije proti sankcijama prema Italiji, Lievičari oštro napadaju desničare i najodlučnije za- govaraju Društvo Naroda. Katolički pak intelektualci, izmegju kojih su Paul Claudel, Francois Mauriac i Jacques Maritain ne niječu potrebu ekspanzije talijanskom narodu, ali su mišljenja, da zbog te potrebe jednog naroda nije nužno povući cijelu E/ropu u jedan novi kaos. Sovjetska Rasija. Prilikom 18. ob. ljetnice boljševističke revolucije izdala je Kominterna najnovija gesla, koja se dijele u dvije skupine: jedne su devize upravljene ,komunistima na vanjskim frontama“, a druge ,proletarijatu so- vjetske Rusije“. Gesla 1—20 bave se inozemstvom i pozivlju crvene sarad. nike na vanjskim frontama da ustraju do kraja. Posebno se naglasuje potreb: da se ,podjarmljenim kolonijalnim na rodima donese slobodu“. Radnici i se. ljaci zemaljske kugle ,treba da se o kupe oko crvene zastave i navale ni fašizam, koji je najviši neprijatelj cr. venih težnja“. Kominterna šalje nadalje pozdrave sumišljenicima u prvom redi u Njemačkoj, Francuskoj, Eagleskoj Kitaju i Abesiniji“. Gesla 20—60 na mijenjena su ,sretnim sudrugovimi koji živu pod sretnom zvijezdom bolj ševizma“. Kratke vijesti. Iz pariškog suda ne stali su važni spisi, koji se odnose n aferu Staviski. — Vickersovi zavodi | Eagleskoj uposlili su 8000 radnika d; izragjuju ratae potrebštine. — U Beči su zabranjeni svi filmovi o Abesinij — Od 12 milijona stanovnika Abesi nije samo je 14 hiljada katolika. O: tali su sa carem na čelu krivovjeri monotizite, — U Grčkoj su nako proglašenja monarhije uveli poaovn izborno pravo. — Govori se, da 6 Čehoslovačka dobiti kardinala. — Pre 100 godina brojila je Engleska 160.00 katolika, a danas ih ima 3 milijon — U Albaniji je došlo do promjer vlade. — Pod Hitlerovim režimo kroz 2 godine dana prestalo je da i lazi oko 5000 časopisa. — Svjetsl organizacija ,Za kršćanstvo“ zamolil je Švicarsku za posredovanje kod D.! da se u Rasiji opet povrati vjersl sloboda. — Kod zadnjih izbora u M melu dobila je Hitlerova lista 24 ma! data, a lista Litvanaca samo 5 mandat — U Južnoj Kaliforniji izgorilo je d sada 12.000 hektara šume u vrijedno: od 300 milijona Dinara, — U Haifi Amami uhapsile su britanske vlasti bivša turska oficira u vezi sa zavjero Kemal Ataturka. — Govori se, da'| čehoslovačka vlada u najkraće vrijet dati demisiju, jer agrarci žele izmij niti svoje ministre. — Austrijskoj ! vojsci predane na 26 o. mj. stare cri žute zastave bivše austro-ugarske \l ske. — Vogja kitajske vojske Čan Kaj.Šek izjavio je u pismu kršćanski misijonarima u državi, da će jedi katolička vjera moći da sjedini sav tajski narod, da spasi kitajsku drža! od propasti. a