Br. 44.
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
: DUBROVNIK, 6 Studenoga. 1935.
Broj Cekovnog računa našeg lista
ue jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVII
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
i | Uredništvo'i Uprava kod Dubrovačke Htvatske Tiskare.
Izlazi
svake. Srijede
Pojedini: broj Din..1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fla — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se tie povraćaju.
sLažite, samo lažite ...“
Liberalno-masonski trubači svih
krajeva, naroda i država smatraju naj-
slagjim zalogajem, kad mogu da se
obore na sv. Oca koji sa Vatikanske
hridi nepogrešivo upravlja Petrovom
lagjom Katoličke crkve, Može se jav-
nost zanimati neznam kojim problemi-
ma; može se raditi o bogzna kakovim
pitanjima što drmaju svijetom i ugro-
žavaju čitavo čovječanstvo ipak je za
masonsku braću majvažniji i najaktu-
elniji ,caeterum censeo“ diskreditova-
nje i napadanje Sv. Oca Pape. Ne
smeta ništa, ako su napadaji samo pod-
le klevete, osnovane i obrazložene sa-
mom laži; kod toga se vjerno drže
onog zlatnog“ načela bezbožnog Vol-
taire-a, koji im je naredio: ,Lažite, sa-
mo lažite, uvijek će nešto ostati!“
Jednu od mnoštva kleveta, što su
se dosada sesule u javnost, čitali smo
prošlih dana, kada su masonsko-ko-
munistički krugovi servirali, da je Papa
sklopio sporazum sa Mussolinijem, po
kojem bi se navodno bio obavezao, da
će on, Papa, finansirati fašizam u ratu
s Abesinijom. Vatikanski ,L' Osser-
vatore Romano“ kratko je reagirao na
ovu infamnu laž, nazvavši je krimi-
nalom. . i
Da: Sv. Otec stoji daleko i' iznad
wakog režima, pa i fašističkog u ltaliji
i"da isključivo zastupa i brani interese
Crkve dokazuje odlučni stav, što ga je
Pijo XI zauzeo povodom jedne nared-
De fašističke vlade u vezi sa svetko-
vanjem nedjelje.
Na temelju posebne naredbe tali-
janskih vlasti u nedjelju 27-X bile su
otvorene radnje i uredi po cijeloj Ita-
lji, dok je u ponedjeljak, na praznik
jašizma, svuda vladao .blagdanski mir.
Sveti Otac Papa Pijo XI napao je ta-
kovo držanje u govoru, koji je naišao
na opću pažnju. Sveti otac Papa rekao
je od riječi do riječi ovo:
»U svetom Pismu smatra se kao
veliki zločin nesvetkovanje blagdana.
U prijašnja vremena vršeno je takovo
profaniranje potajno. Onaj koji nije
praznikovao praznik, smatran je za po-
tajnog ateistu i čovjeka koji se odriče
Boga. U naše doba vrši se ovo odri-
tanje svetosti nedjelje sasvim otvoreno,
pa je na taj način postalo javni atei-
zam, pošto negira Boga i pokušava da
tkine dan koji je njemu posvećen.
Zbog toga je obesvećenje nedjelje grijeh
oji povlači za sobom srdžbu Božju.“
. Na kraju svog govora Sveti Otac
\l|Papa je prisutne opomenuo i zahtije-
ao da ovo gledište propagiraju naro-
[tilo u radničkom -staležu.
Katolici, kojima ne smije biti sa-
mo do imena, treba da najodlučnije i
li gnušanjem odbiju svaki napadaj na
(ši. Oca Papu što ga na žalost donose
lo puta i one novine, koje bi htjele
Dudu blizu naroda a uregjuju ih
tlolici. Neka se masonska braća radi-
t pozabave. .raznim. svojim aferama,
o što su Ona Staviskoga u. Francu-
oj ili najnovija. u Španjolskoj, o če-
(iu ćemo dojdući, put upoznati naše
|ltače, Sv. Oca Papu neka puste pri'
liru, jer on isključivo vrši misiju, danu
|
\jllen od Isukrsta, za svakoga i prema
(i\akom isto i to ma način i času, kad
#|0 diktiraju interesi Crkve.
JOŠ O DUBROVAČKOJ .PREPARANDIJI
Splitsko +, Novo ; Doba“ -od 23,
oktobra 1935, donijelo je značajan čla-
nak iz pera. g... Dušana Mangera .o
Dubrovačkoj preparandiji.: Taj je članak
radi njegove karakternosti i ozbiljnosti
prenijela: i Narodna. Svijest“ od 30
oktobra 1935, kao takogjer i , Dubrava“
od 1 novembra ove. godine.
G. Dušan. Manger, .čovjek srca i
razuma, punim pravom tvrdi, da bi
trebalo ozbiljno promisliti, je li uputno
i, pravedno. da .se Dubrovniku, toj
slavnoj Ateni naše prošlosti, tom _ne-
kadašnjem središtu naše knjige, neka-
dašnjoj slobodnoj državi, koja je znala
neobičnom diplomatskom vještinom da
sve do Napoleona sačuva svoju slobodu
i svoj suverenitet, oduzimlje taj zavod
koji je, nekako vezan i sa narodnim
pokretom u Dalmaciji i sa. radom _ne-
kadašnjih narodnjaka, gdje su se isti-
cala slavna dubrovačka imena: Pucića,
Gjorgjića, Klaića, Budmani, Vodopića
i drugih. Nadalje zaključuje g. Manger,
da Dubrovnik ne smije da se pretvori
u jedno mjesto za razonodu raznih
stranih turista, već mora da ostane i
dalje ma svom visokom položaju, što
ga je stekao tokom vijekova.
Dne 3 januara 1936. navršuje se
— kaže g. Manger — 60 godina što
u Dubrovniku postoji ovaj važni zavod.
To je živa istina, ako se uzme u obzir
datum, kad je ovaj zavod prešao pot-
puno u državne ruke, ali ako potražimo
prvo sjeme ovoga zavoda, uvjerit ćemo
se, da je on još za jedan decenij sta-
riji nego se misli i da se je razvio iz
zavoda č. Sestara Milosrgja.
U novembru god. 1864. bili su
učinjeni prvi koraci, da bi se otvorio
preparandij u Dubrovniku, a već u
februaru god. 1865., dozvolom Ze-
maljskog Odbora i zanimanih Vlasti,
bio je već otvoren prvi razred te škole,
kod č. Sestara Milosrgja, uz državnu
pripomoć i pod državnim nadzorom.
Godinu kasnije pregledao je novo otvo-
renu školu, pokrajinski školski mnad-
zornik g. Dimitrije Stipković i našavši
se s uspjehom zadovoljan, priopći
upravi škole, da se dozvoljava, .da se
početkom nove. školske godine otvori
i drugi razred, U / martu . god, 1868.
dogje. na. pregled, škole dobre us-
pomene, gospodin Miho Klaić, koji
ostane s uspjehom . zadovoljan, kako
je to kasnije iz Zadra javio, dopisom
pokr. šk. vijeća od 11 marta 1868.
Na kraju ove godine bio je po
prvi. put ispit +zrelosti na ovoj školi.
God. 1870. pregledao je školu g;
Lujo Pavišić, koji je u septembru ove
godine: predsjedao i ispitu zrelosti.
God. 1871. bila je dostavljena za-
vodu nova naučna osnova, dosta teža
od prve.
God. 1872. pohodio je školu i
sam Dalmatinski Namjesnik barun Ro-
dić. U augustu ove godine bio je treći
ispit zrelosti pri ovom zavodu. I ako
je ispit bio dug i dosta, strog ipak je
postigao dobar uspjeh. Ove su godine
bile poslane u Beč na izložbu ženske
ručne radnje preparandistica, koje su
radnje kasnije s pohvalnicom bile po-
vraćene. U augustu 1874. bio je obav-
ljen ispit zrelosti pod predsjedanjem
savi. g. Frana Danila.
U novembru iste godine nastale
su poteškoće oko preparandija. Troš-
kovi su uza Svu državnu pripomoć bili
dosia osjetljivi, a pojavila se je i osku-
dica kvalšiciranih nastavnica, pa je
tako koncem god. 1875. država potpuno
preuzela preparandij u svoje ruke. Ove
je godine bio zadnji ispit zrelosti pri
ovom zavodu, a predsjedao mu je g.
Lujo Pavišić.
Kad je preparandija konačno dos-
pjela u državne ruke, bila je smještena
u prostorije iza stolne Dubrovačke cr-
kve, gdje je danas osnovna ženska
škola, gdje je na 3 januara 1876. po-
čela redovita pouka pod privremenom
upravom g. Lovra Borčića iz Splita i
nastavnika svjetovnjaka.
U toj zgradi ostala je preparandija
sve do. pod konac. prošloga stoljeća.
Kako je u preparandiju pridolazilo sve
više kandidatica, zgrada u kojoj se je
nalazila škola, nije više odgovarala
Zima dolazi:
Opskrbite se na vrijeme:
ŠTOFOVIMA ZA ODIJELA I KAPUTE.
Skrećemo Vam pažoju na naš izbor orig. en-
gleskih štofova! Najmoderniji deseni i boje za
ženske zimske kapute! Veliki izbor damskih
štofova za haljine po posljednoj pariškoj modi.
NOVOST!
Originalne engleske kabanice ,TOPICAL“
Express Rubbler & Co. Ltd. London postavljene i impreznirane tako,
Hatsu upotrebive, po svakom vremenu bilo kiša, bura ili zima.
Uslovi najpovoljniji -
NOVOST!
dugoročna otplata
Samo kod
TRGOVAČKE KUĆE
»REKORD“ Podružnica Dubrovnik
“ Ulica KRALJICE MARIJE
Za gotovo!
Tražite posjet naših zastupnika.
Ulica KRALJICE MARIJE
Na otplatu!
mm
svojoj svrsi, ni prostorijom ni smješ-
tajem. Počelo se je bilo govoriti, da
bi preparandija u oskudici zgodne
zgrade, mogla biti lasno premještena
drugamo. Ti glasovi žalosno su odjeki-
vali u srcu Dubrovčana. Ali kao što se
je god. 1864. dubrovački biskup Dr.
Vice Zubranić bio zauzeo, da se u
Dubrovniku po prvi put otvori prepa-
randija, koja je kako smo vidjeli bila
i otvorena, tako se je sada zauzeo za
ovo ozbiljno pitanje blage uspomene
drugi dubrovački biskup Dr. Josip
Marčelić i ponudio državi besplatno ili
za posve malu otštetu, lijepi kompleks
zemlje, vlasnosti mp. Zbora Popovsko-
ga, blizu parka ,Gradac“ za gradnju
preparandija. Dižava prihvati objeručke
biskupovu ponudu i sagradi na ,Gra-
cu“ lijepu modernu zgradu, gdje se je
god. 1901. svečanim načinom uselila
preparandija iz grada, gdje se još i
danas nalazi.
Hvala Splitu koji sa simpatijom
prati rad Dubrovnika u ovom pitanju,
kao i g. Dušanu Mangeru koji ističe,
da za Dubrovnik mi svi moramo osje-
ćati jednu osobiti naklonost i u njemu
vidjeti jedan jaki i veliki simbol naše
prošlosti i sa ponosom gledati taj lijepi
i slavni grad, koji je ma Jadranu bio
uvijek stjegonoša narodne svijesti i
narodne slobode.
Uvjereni smo, da (će odlučujući
faktori obzirom na sve istaknute: jake
razloge, koji su preko javne štampe u
zadnje vrijeme u prilog Dubrovačke
preparandije bili izneseni, poraditi sve
moguće, da ovaj zaslužni zavod mješte
mrtvačkog opijela, doživi skoro proslavu
sedamdeset godišnjice svoga postanka:
Vladimir Taljeran
profesor dubrovačke preparandije u miru.
Pregled oomiskih dogogiria.
Italija. Za protiustuk ženevskom
zaključku o sankcijama donijela je ta-
lijanska vlada cijeli niz odredaba, s
kojima hoće da uredi osobito uporabu
mesa i sniziti upravne troškove u dr-
žavnoj upravi i školama. Mussolini je
odbio uvagjanje cedulja za životne na-
mirnice, jer da ima puno pouzdanje u
disciplinu talijanskog naroda. Vlada ne
namjerava izdati nikakovih uredaba ob-
zirom na upotrebu kruha i muke, jer
ljetošnja žetva prelazi 77 milijona kvin-
tala pak je prema tome dovoljno za
nutarnje potrebe. Glede mesa odregjuju
nove uredbe, da moraju sve mesnice
biti zatvorene u sve utornike za doba
od 6 mjeseci, počamiši od 5 novembra.
U ssrijede.se može sve u .mesnicama
prodavati osim govedine, svinjetine i
bravetine. U iste dane, t. j. utorke i
srijede moći će sve hotelske restaura-
cije i kola za ručanje u željeznicama,
davati samo jednu vistu mesa i jednu
vrstu ribe. Novine moraju odsada u-
naprijed izlaziti samo na 6 strana. O-
nemogućene: su nove-nabavke -pokuć-
stva za državne urede. Brzojavi moraju
biti veoma kratki. U svrhu štednje na
ugljenu uvedena je u državnim uredi-
ma neprekidna služba od 8 do 2 po-
podne. Propisana je stroga štednja e-
lektrične struje. — Izgleda osim toga,
da će Italija zabraniti svaki uvoz iz