| Br. 45.
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 13 Studenoga 1935.
DO- <. Čekovnog računa našeg lista
DA <s 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVII
Narodna Svijest
U Gijend je listu 5 Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I.UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Utedništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1. 50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
_ Ruhopisi se ne povraćaju.
fikcija 20 narodnu pomoć
Kako je poznato u Zagrebu je
osnovan posebni Odbor za narodnu
pomoć gladnima u Dalmaciji, Herce-
ovini i Lici, zbog teške nedaće, koja
5 zadesila ove godine mnoga sela
spomenutih a i drugih krajeva u našoj
domovini. Odboru stoje na čelu preuzv.
metropolita dr. Ante Bauer kao pokro-
vitelj i g. dr. Ante Trumbić kao pret-
sjednik. Ova zima bit će posebno
teška, jer je ljetina u mnogim selima
zatajila, a vremenske nepogode nani-
jele su velikih šteta našemu seljaku.
Uslijed toga je više stotina tisuća na-
ših seljaka i radnika izloženo očitom
stradanju ; mnogi su ugroženi u svom
zdravlju, a neki čak i u svom opstanku.
Dužnost je stoga svih katolika Hrvata
i svih plemenitih ljudi i rodoljuba di-
ljem Države, da se stisnu u karitativne
redove, da pruže blagodarnu desnicu
'i pomognu bijednom seoskom pučan-
stvu. Uz pomoć sa strane Države po-
trebita je i privatna karitativna akcija.
Stoga pozivljem časnu braću svećenike
i sve vjernike, da u većim mjestima
dubrovačke biskupije organizuju od-
bore za narodnu pomoć, koji će biti
un doticaju sa odborom u Zagrebu,
| pružati n mu_ potrebite podatke, da se
| bijednima na vrijeme i u dovoljnoj
| mjeri pomogne, a ti odbori treba da i
sami prema utvrgjenom i od kompe-
tentnih faktora odobrenom programu,
sakupljaju priloge u novcu i naravi,
da se uzmognu razdijeliti megju na-
i sinovi, jer Vi znate, da je to naša
dužnost, da je to tradicija sv. kato-
ličke Crkve.
Već apostoli u Jeruzalemu posta-
više gjakone, da se brinu za hranu
udovicama i sirotinji. Sv. Pavao je sa-
kupljao po Antiohiji i Grčkoj, kad je
nastao glad pak je sam nosio vjerničke
darove jeruzalemskim stradalnicima.
Crkva je kroz sve vjekove prosila od
imućnika pak dijelila siromasima i gra-
dila za njih domove i sirotišta. Poma-
gati bijednima to je dakle naša duž-
nost, to je nama baština apostolska i
oporuka Gospodinova; po toj dužnosti
i baštini kršćanska je religija proz-
vana religijom ljubavi i milosrgja, jer
se ona temelji na zapovjedi Gospod-
njoj o ljubavi prema Bogu i bližnje-
Mu. ,Sve dakle — reče Isus — što
hoćete da čine vama ljudi, činite i vi
tako njima, jer je to zakon i proroci.
= Ovaj poziv neka se pročita preko
službe božje u crkvama.
Dubrovnik 10 novembra 1935.
$ JOSIP M. Biskup
Staro zlato, briljante i stare
po stvari kupuje uz najveću
|lnevnu cijenu draguljarna N. Bogdan)
|Dubrovnik.. Diskrecija zajamčena. 30.
\| | Odlazak i dolazak željeznica.
lakovi dolaze za Gruž (Dubrovnik 2)
aki dan u 5. 15, 10, i 20,50 a odlazk
948, 11.40, 19. 20. Ovaj je raspored od
6 s , svibnja , 1935.
|| Kajige društva sv. Jeronima vod
bod stigle: te-ih članovi mogu pridi guti
od mjesne Dubrov. Hrvatske Tisi kare.
NAŠA ,SPONZA«
(PRIGODOM ADAPTACIJE PRIZEMLJA)
U cijeloj našoj državi od svjetov+
nih gragjevina, koje naš narod nije
zatekao od Rimljana, bez ikakve sum-
nje to je Knežev Dvor i ,Sponza“
(dogana) u Dubrovniku. Dvor je sva-
kako majestoznija gragjevina te se na
prvi pogled vidi da tu stanuje vlada
— mozak države. Sponza je velegan-
tnija i ubavija. To je žila kucavica dr-
žave, jer dok u Dvoru stanovaše vlada,
ovdje se .je, kroz dugi-niz stoljeća
smještalo sve ono, što je najpotrebnije
za savršenstvo jedne države. U Sponzi
bijaše sijelo humanističnih škola a pri
svrsi republike i neka vrsta pravoć u-
niverze *
U Sponzi bijaše ročište glasovitih
karnevalskih svečanosti te naučna i
književna sijela dubrov. vlastele, tako
te je tu bio i prvi zametak dubr. zna-
nosti i umjetnosti, Kada bi se pak
popravljao Dvor tu bijaše čak i po-
vremeno sjedište samog Kneza, tako
te se može reći da se je sve sročivalo
u toj zgradi štogod bijaše velika i
plemenita.
U Il. katu bijaše glasovita ,Zec-
ca* (kovnica novaca) u Dubrovniku do
“1617, ate godine bijaše prenešena
u prizemlje, jer po svoj prilici kad se
počeo kovati teški srebrni novac a ne
više groši, gornji svodovi ne mogahu
podnositi udarce jakog bata. Ova
zgrada bijaše započeta po svoj prilici
prvijeh godina XIV. vijeka dok nije u
16 vijeku. dobila sadašnji izgled. —
Po padu republike bi upotrebljena pod
Austrijom za državne urede i tako je
stanje trajalo do naših dana. U pri-
zemlju bijaše prije Carinarnica a u naj-
* Zgodna je stoga bila namisao nekih
naših sugragjana, da se ove godine prigo-
dom 500 god. dubrov. gimnazije postavi ov-
dje spomen ploča, aii na žalost do toga za
sada nije došlo.
novije doba pulicijska straža, U I. katu
je bio porezni ured a u najgornjem So-
kolana. Usljed izmjene zgrada, koja je
slijedila pred malo godina, općina je
dobila ovu zgradu u svoju vlasnost te
je odlučila da u prizemlje smjesti Sa-
vez za unapregjenje turizma, dok u
gornji kat dolazi Obrt. Trgov. Komo-
ra, a Sokolana ostaje gdje je i bila.
Da se smjesti Savez za turizam u pri-
zemlju su se miorale izvesti adaptacije
starih lokala, dok pročelje cijele zgrade
ostaje nepromjenuto.
Prizemlje ove zgrade sastoji se od
dvorišta u kojemu se nalazi 10 masiv-
nih osmerokutnih stupova na kojima
leže veličanstveni romanski lukovi a
povrh njih vanredno lijepi prozori. Na-
okolo su različita spremišta sa imeni-
ma svetaca. Ta su imena:
1) S. Johannes, 2) SS. Petrus-Pa-
ulus, 3). S. Stephanus, 4) S. Hyeroni-
mus, 5) S. Hyllarion Abb, 6) S. Blasius.
Ostala vrata bijahu zaklačena, ali
se na jednom prenešenom pragu čita:
S. Simon. Samo dvorište za sebe daje
vrlo imponentan izgled, a najljepša je
stvar ogroman monogram Isukrstov,
"šta ga drže dva angjela. Tako je lijepo
izragjen te može se reći da spada me-
gju najbolje radnje ove vrsti.
Ispod monograma nalazi se ovaj
lijepi natpis :
Numen adorandum felix et ama-
bile nomen
Ragusam tiiulo prosperiore juva
Imple hostes terrore, iuga formi-
dine nostris
Da pateant terra civibus et maria
Da pateant coelum tuta omnia
sisque saluti
Namque salutiferum nome Jesus
habet
A. S. M. D. XX. H, — L. C, P. L.
(Lampridius Cervarius Počta Laureatus)
- Pročelje ,Sponze“
što u slobodnom prijevodu zuači:
Isus Spasitelj svijeta
O Božanstvo, kojemu se treba kla-
njati, o ime blaženo i dostojno ljubavi,
pomagaj i krijepi srećom Dubrovnik;
napunjaj strahom dušmane i tjeraj ih
prestrašene; daj da maši gragjani uži-
vaju slobodu i sigurnost na kopnu, na
moru i u svakomu podneblju, te im
budi spas, jer Isus ima spasonosno ime!
Godine Spasa 1520. L. C. P. L.
(Lampridij Cerva, lovorom ovjenčani
pjesnik.)
Kod sadašnje restauracije u spremi-
štima sa imenima pojedinih svetaca bila
su probivena vrata, te se može iz jed-
nog ići u drugo i time je već pokva-
ren karakter zgrade. Osim toga razbi-
vene su i meke pregrade, zatvorena
neka vrata i uklonjen jedan starinski
kameni ,maskeron“ (točak), koji se je
nalazio u kovnici i koji je po pričanju
starih služio za hlagjenje kovina i pra-
nje u kovnici. Nadalje sa strane ri-
barnice, gdje je veliki prolaz, otvoren
je novi prozor, komu je donji prag
puno uži od ostala tri i nije u sime-
triji sa drugim prozorom s lijeve stra-
ne vrata, te djeluje na prolaznike kao
pest u oči. Gornji prag ovog prozora
trebalo bi da bude izragjen kao i onih
s druge strane vrata, te da ima t. zv.
»parapiove«.
Bile su porušene takogjer i sta-
rinske stepenice, koje su vodile na I.
kat, a vanjska vrata na pola su prosto
začepljena. Sve ove mažalost loše iz-
mjene još bi se mogle podnijeti, kad
se uzme u obzir da će tu biti smje-
štena jedna nova ustanova ma korist
našeg grada, ali se nikako ne smije
dopustiti što se je uradilo u dvorištu.
Da se livelira dvorište podignuta je
naime betonska ploča a ma to će još
doći kamena ploča, tako da će jedan
dio stupova ostati skraćen i zakopan
a time će stupovi i lukovi izgubiti svoj
dosadašnji razmjer i u tomu je baš
glavna pogreška. Da se pak sve do-
vede u sklad podignute su u dvorištu
dvije nove stepenice, kojih prije nije
bilo. Ovo je što nagrgjuje našu Spon-
zu to remek-djelo umjetnosti i preko
toga nitko ne može mukom da pro-
gje. Neznamo ko je sve ove izmjene
predložio i izveo ali se čudimo da je
to moglo dopustiti Nadleštvo za oču-
vanje spomenika, Uresno Povjerenstvo
pak i sama općina sa toliko inženjera
i arhitekta 'a svima tim ustanovama
sigurno je sve ovo dobro bilo poznato.
Ako se je time htjelo livelirati dvo-
rište, koje je prema izlazu bilo nag-
nuto valjda radi izlijeva vođe ili lak-
šega unašanja tereta, to bi onda bilo
bolje sniziti od ulaza protivnu (unu-
trnju) stranu dvorišta, kako bi ovo o-
stalo vodoravno, a tada bi stupovi ot-
skočili u svoj svojoj visini i eleganciji
i dvorište bi dobilo slobodniji izgled.
Inače neka ostane onako kako jei do
sada bilo i kaxo je po svoj prilici
sam graditelj zamislio te radnju izveo.
Poznavajući načelnika gosp. kap.
Hagjiju kao čovjeka širih pogleda, koji
je dosta svijeta vidio i znajući da mu
leži na srcu dobrobit našeg grada, to
se njemu obraćamo da bi ovomu stao
ticivančo ui tunni poč
pona
RE A
Maju RONJGE: