Strana 2 Hrvatska narodno slavlje ti $išijošiti Ubavo flijesto Šlšio bil8 j& proštć nedjelje požotištćiti_oduše#lj&iag biv. slavlja. Već niekolika dina piije kililo se je mjesto vijencima i slavolucima. Sva okoliiš šiješti pa čik i iz Hetc&- govine najavila su svoj dolazak u slu- čaju lijepog vremena. Po vremenu kroz sedmicu izgledalo je da će u nedjelju biti lijepo vrijeme. Ali u nedjelju u jutro počela jugovina, a kasnije i kiša pa to je oinčlo dolazak rinogih učes- nika, — Prigodom ovog slavlja naja- vilo je i Draštio Gundulić“ izlet u Slano. Radi vremena bilo se je u ne- prilici glede polaska sa posebnim pa- robrodom. Megjutim Odbor u Slanomu tražio je telefonski opetovano da se svakako dogje pa makar i sa samom glazbom. Radi toga izašla je Gundu- lićeva glazba u 11:30 i prošavši gra- dom svirajući pošla je tramvajem u Gruž. U 12 s. uputio se je parobrod ,Ston“ sa 300 izletnika. Sipila je kiša ali more je bilo mirno. Izgledalo je na parobrodu da je kiša dala neko osobito veselo raspoloženje. Prije dolaska u u Slano kiša je prestala tako da se je glavni dio programa obavio bez kiše. Dolazak parobroda bio je poz- dravljen pucanjem iz mužara, a velika masa svijeta na čelu s Odborom i glazbom Napretka“ iz Stona pokrila je cijelu prostranu obalu. Nastalo je klicanje. pozdravljanje, mahanje sa za- stavama, te je bilo sve elektrizovano od veselja. Odmah se je formirala po- vorka na čelu hrvat. zastavom sa dvije glazbe, te sa 10—12 velikih narodnih barjaka. Obašlo se je mjesto koje je svuda bilo okićeno i onda opet došlo na obalu gdje su narodni zastupnik gosp. proi. Roko Mišetić i njegov zam- jenik gosp. Buško održeli svoje go- vore, koji su neprestano bili prekidani poklicima odobravanja. Iza zborovanja glazbari te članovi pjev. društva Gun- dulić“ bili su lijepo počašćeni od Od- bora u franjev. samostanu. Brojni uz- vanici iz grada i iz sela bili su tako- gjer počašćeni i tom prigodom palo je više lijepih govora o slozi i potrebi suradnje sela i grada. Megjutim glazbe su opet obišle mjesto i došle pred fra- njev. crkvu gdje je društvo , Gundulić“ otpjevalo tri pjesme uz veliko odobra- vanje prisutnih. Iza toga bili su otpra- ćeni Majkovčani a onda ostali seljaci dok su izletnici iz grada počeli polaziti ma parobrod. Ako je doček bio srdačan to je rastanak bio još srdačniji. Pokli- cima, mahanjem rupcima i zastavama svršilo se je kad se je parobrod otisnuo daleko od obale. Iza polaska parobroda ostavili su Slano i ostali izletnici sa motorima iz Stona i iz Lopuda. Cijelo je ovo slavlje prošlo u naj- potpunijem redu. Učesnika moglo je biti oko tri hiljade, što je obzirom na vrijeme uistinu veliki broj. Odbor ui Slanomu zeslužuje svako priznanje ai cijelo Slano svaku pohvalu za lijepi ispadak ovog narodnog hrvat. slavlja. Na povratku glazba je unišla u grad svirajući frenetično pozdravljena na Pilama i duž cijele Place od ogromne mase svijeta. | DN e Spediterska raduja Dubrovnik 2 Telefon br. 219 Telefon br. 219 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe, Za selidbe, (prevoz pokućstva) ima vješte ljude. (4 sama ;NAROĐNA SVIJEST“ ZI Pisma iz fidtoda. si otčii KORČULE. Osigurd- dije Pe fia pošibčljnijim mjestimi poviše Pliphatsk& luke izvršit će 88 tiškoro, jet je Baniški UBtava Primorske banovine odredila 100: din. u tu svrhu. — Ovih je dana boravila u Korčuli posebna komisija, koja je izvršila is- platu zaostalih dugova radnicima. Ujed- no je pregledala općinski put što se gradi od Korčule prema Račišću, jer će dovršenje toga pita preuzeti Prittiorska banovina. Put će biti proširen i čim prije u cjelosti dovršen. — U gradu Korčuli radi se punom parom na kal- drmovanju glavnih ulica. Uposleni su radnici iz odlomaka općine Korčule bez razlike političkog mišljenja. — Što se tiče ovogodišnjeg priroda vina i ulja treba reći da je vino po kvantiteti i kvaliteti mnogo bolje od prošle godine. Ulje je rodilo samo po nekim predje- lima, ali je kvaliteta izvrsna i masline se dobro plaćaju. To se kaže: masline nijesu rodile, all je rodilo ulje. Inače narodu fali zarade. Doskora će se ot- početi javnim radnjama za hranu. To je apsolutno potrebno kroz ovu zimsku sezonu. LUMBARDA na KORČULI. Sve- čanost prve sv. Pričesti. Naš vič. g. župnik kroz nekoliko je nedjelja prije stalno pripravljao župljane na važni i veseli dan njihove djece, koji je bio odregjen za blagdan Svih Svetih. Novo osnovano Djevoj. Društvo Srca Is. sa 92 članice revno se je dalo na posao te je nakitilo i crkvu i oltare i posebne stolove za prvopričesnike živim cvijećem i zelenilom da je bilo milota gledati. Obred prve sv. Pričesti otpočeo je u 8 s. jutro. Dirljivo je bilo vidjeti prvo pričesnike u bijelini za svečano ureše- nim prvopričesnim stolom, a iza sva- kog djeteta otac ili majka kako prati svoje dijete za vrijeme čitavog obreda. Neposredno pred samu sv. Pričest vič, župnik održao je prigodni govor. Na osobiti način je odsijevalo na licima djece unutarnje veselje, što je na sve prisutne, a osobito na roditelje učinilo duboki utisak. Prvopričesnici su da- kako obnovili i Krsni zavjet, pa je sa pjevanjem svih prisutnih ,Do nebesa* zaključeno ovo lijepo duhovno slavlje djece i župljana. Zabava prigodom I. sv. Pričesti. Članice djev. društva priredile su prošle Nedjelje po podne zabavu, koja se je sastojala od dva diletantska komada. Žaloigra u 2 čina ,Lutka“ puna moralne pouke dojmila se je veoma dobro mnogobrojne publike. Osobito je po- tresno djelovao na gledaoce drugi čin grižnja savjesti grešnika, smrtna borba i konačno obraćenje. Zatim se je pri- kazala šala iz Splitskog života u 2 čina, koja je sa zgodnim humorom publiku stalno držala u ugodnom ras- položenju. Dvanaest članica Djevojač. Društva odigrale su spretno i dolično svoje uloge i zaslužao su pobrale aplauz mnogobrojue publike, koja je bila prenapunila prostranu dvoranu. Na koncu je nastupila pjevačka sekcija Djev. Društva uz pratnju od nekoliko glazbenih instrumenata. Kod čitave pri- redbe sudjelovala je mjesna ,Seoska Lumbardska glazba“, koja je svirala prije i poslije zabave, kao i izmegju činova. Svaka čast onima, koji sti nam priuštili i ovo baš rajsko slavlje uaše djece i ovako lijepu zabavu. Bilo sve na duhovno dobro našeg mjesta. S. M, Društvo Prijatelja Francuskog je- zika javlja da na 1 novembra o. g. otvara tečaj francuskog jezika za po- četnike kao i za više tečaje Mjesečna plata iznosi Dinara 30. Primaju se gjaci i besplatno. Upisivanje kod g.gje Adele Hercyk, Sv. Gjurgja 14 (u Pi- lama). (398) TRSTENO. pristanište u de- žatantnom stinju; lina čeć više godind di su morški val6#i pO&eli rušit naš iikobrafi; dok ga šiljesii potpuno iini- sili. Đa j& bilo Šteć& te ti počćtku pivi kvat odiiah B6pfšviti, more ga ne bi bilo razrovalo, Sad kad nema luko- brana valovi udaraju na stari muo, te je i ovaj počeo popuštati. Već ga E more razrovalo na toliko mijesta i o! nijelo toliko poklopnica. Ima već toli- ko godina da na naš muo ne može pristati ni malefii patobrod obšlu€ plo- vidbe, a od sada više dleće inoći ni motori, ni naše lagjice. A Trsteno je tnjesto, katio zalaze svi stranci iz Dd- brovnika, Kupata, Lopida i Šipana, pak su se već do sađa čudili, kako je moguće, da jedno turističko izletište nema komad zgodna pristaništa. A što će istom sada kad me budu iimiali gdje da nogom stanu. Ovdje treba hitro mio popraviti, da more ne raznese šve, pak da bude trebalo mnogo više trošaka. ZENICA: Hrvatsko pjev. i tamb. društvo , Zvečaj“ proslaviće svoju 35 god. dne 8 decembra 1935. Društvo je osnovano 1900 godine te je jedno izmegju najstatijih društava u Bosni i Hercegovini. Za tu proslavu prave se velike pripreme. Do sada su prijavili svoj dolazak Hrv. pjev. društvo ,Tre- bević“ i Hrv. Glazba iz Sarajeva kao i još neka ostala društva. Pregled oaniskih 1dogogitia. Jugoslavija-Italija. Povodom do- nošenja zaključka o primjeni sankcija prema Italiji važno je pitanje, u kako- vom odnošaju stoji Jugoslavija prema Italiji, kad je i ona megju onim drža- vama, koje su za sankcije. Talijanska štampa obara se najoštrije ra države, koje su potpisale zaključak, te ih sma- tra neprijateljima Italije. Dakako da je na prvome mjestu Engleska, zatim Frari cuska te onda Belgija, Rusija i t. d. Prijateljima smatra Italija samo Austri- ju, Madžarsku i Albaniju u Evropi te Argentinu i Braziliju u Južnoj Americi. Jugoslaviju Italija nije izričito uvrstila megju ueprijateljske države. To doka- zuje i nedavna izjava, što ju je dao agenciji Avala talijanski poslanik u Beo- gradu grof Viola di Campalto. Talijan- ski je poslanik izjavio ovo: Vrlo do- bro znamo, da se Jugoslavija u Že- nevi neće moći odreći obveza, koje je primila prema Društvu naroda... Ne želimo da smanjujemo vrijednost do- sada postignutih rezultata. U ostalom naši se odnosi svakog dana poboljša- vaju... Iz ovoga se vidi, da je Italiji potreban prijateljski stav prema Jugo- slaviji. S druge strane opet ta ista Ita- lija vrši ubrzano utvrgjivanje granice prema Jugoslaviji. Daleki Istok. Prema komunisti- čkim vijestima iz Moskve računu se, da će u najbližoj budućnosti doći do proglašenja posebne nezavisne države ti sjevernom Kitaju. To je posao Ja- pana. Radi se za sada o pokrajinama Čahar i Hopej, koje su već pod japan- skim protektorailli u #8ži ša madžur- skim carstiom. te io inje Japana i kitajški ičlitori] k&H fitune Rusiji, je tšk6 šve višć Udal ie od obala ihog Gceatiš. DA filBže imati slobod- filje ruk& tia Istolill nastaji_se Rusija sprijateljiti sa evropskini ižavama, ka- ko bi na taj način osigurala svoje gra- tiice krkak Eqropi: uhamedahski trojni šdvez. Pret- stavnici Turske, Perzije i Afganistana potpisali su u Ženevi sporazum, po ko- jeh se niešjilsobrio obavčžuju da če uzajalnrio branili svoju nezavisnost i poraditi na širenju njihove političke moći. Izbori u Engleskoj, održani pro- šlik dana završili su u korist vladinog bloka. Opozicija je izišla u ogromnoj manjini. Na izbore je došlo 71.4% birača, dok je god. 1931 izišlo 79.8% svih izbornika. Vladin blok je sastavljčh od konservativaca, nacijonalnili libera- la; načijonalne radničke stranke i ni&- zavisnih pristaša vlade. Mackdonald, vogja radničke partije doživio je veliki gubitak u ovim izborima. Portugalska. Govori se u megiju- narodnoj štampi, da se najozbiljnije radi oko uspostave monarhije u Por- tugalskoj. Vidi se, da pitanje monar- hičnog uregjenja država opet dobiva svoju važnost. Vatikanski Grad. Kako je pozna- to održali su ministri Goring i Kerl u Njemačkoj dva govora. Goring je re- kao: Narodni socijalizam mora vjero. vati u Boga, jer Bog blagoslivlje ve. liko djelo stranke. Ima ih istina koj ne poznaju našeg nauka i uvode ro mantična sanjarenja o staronjemačkin bogovima Wotanu, Thoru i t., d. Ti pretjerivanja su štetna jer izvrgavaji naš pokret smijehu. — Ministar Ker je rekao: Sveta nam je sloboda savje sti. Zahtjevamo da niko ne ismjehuj onoga koji vjeruje. — Spominjući ovi dva govora ,Osservatore Romano“ vel da oni u punoj mjeri potvrgjuju pri tužbe Crkve proti narodnom socijali zmu, koji se sada mora braniti od po ganskih oduševljenih agitatora. Kratke vijesti. Pred porotom | Ais-les-bainsu započeo je proces mai sejskim atentatoriha. — U Beču su ot krili tajnu komunističku organizaciji Pohapšeno je preko 1000 osoba. — | Grčkoj će se naškoro izdati novac s natpisom Kraljevina Grčka“. — No, čehoslovački proračun iznosi 8.032.00( 000 českih kruna. — Lloyd Georgej izjavio, da Eugleska još uvijek dob: vlja Italiji benzinu i naftu. Tko zna n: stavlja li se to i sada nakon primjer sankcija? — U Poljskoj mamjeravaj ukloniti iz vlade ministra Becka zat što je prijatelj Njemaca. — Na čelo či hoslovačke vlade došao je po prvi pi slovak dr. Hodža. — Neki indijski bc gataš naručio je u Engleskoj jedan a: roplan od srebra. U Rimu ima 399 c kava i 169 kapela. Osiri toga ittia p raznim zavodima 503 svetišta. Katol čkih grobišta ima 44. — U Parizu | nedavno proslavljen 40-god. jubilej fi ma i osnivača kinematobrafije Lui: Lamisšre-a. — Katolička župa u grad Hohedkamrier u Gornjoj Bavatskoj sl vi ove godine 1000. g. ovog opstank — Pretsjednik američke odvjetničke k: more rekao je svojim slušačima pravi nPolazite marljivo u crkvu, pa maki vam to bilo i teško. Tamo ćete sre: sa elitom amerikanskog naroda. Naliv pera; , kutiji Ivan Dovranić, /iiniti - Dirt očjeliio (stahl pero) Komad samo - s DAl— M4 krt. itko o (arzrdea počalti po D 28, 30, 38 itd. Poesie Albuni (Spomeni) Albuni za fotografije (Am:tere) od Dinara 15, 28, 30, 45 i t. d. Listavni fapit i blokotinć 100 omota 100 papira veliki format podsta- vljen sa svilenim papirom kutija samo Đ35 vrlo lijepo uvezani sa zlat, natpisom nPoesie“ počam od D 12, 15, 18, 23 itd. 50 omota 50 fiipisa vrlo lijepi, Karta tela Din, 18, bolji Hamered Din. 28. iieliki izloP TiniaPnica; pis. podloga, sušila, linih olovaka ild. Via ii. cijene