Strana 2

Hrvatska narodno
slavlje ti $išijošiti

Ubavo flijesto Šlšio bil8 j& proštć
nedjelje požotištćiti_oduše#lj&iag biv.
slavlja. Već niekolika dina piije kililo
se je mjesto vijencima i slavolucima.
Sva okoliiš šiješti pa čik i iz Hetc&-
govine najavila su svoj dolazak u slu-
čaju lijepog vremena. Po vremenu kroz
sedmicu izgledalo je da će u nedjelju
biti lijepo vrijeme. Ali u nedjelju u
jutro počela jugovina, a kasnije i kiša
pa to je oinčlo dolazak rinogih učes-
nika, — Prigodom ovog slavlja naja-
vilo je i Draštio Gundulić“ izlet u
Slano. Radi vremena bilo se je u ne-
prilici glede polaska sa posebnim pa-
robrodom. Megjutim Odbor u Slanomu
tražio je telefonski opetovano da se
svakako dogje pa makar i sa samom
glazbom. Radi toga izašla je Gundu-
lićeva glazba u 11:30 i prošavši gra-
dom svirajući pošla je tramvajem u
Gruž. U 12 s. uputio se je parobrod
,Ston“ sa 300 izletnika. Sipila je kiša
ali more je bilo mirno. Izgledalo je na
parobrodu da je kiša dala neko osobito
veselo raspoloženje. Prije dolaska u
u Slano kiša je prestala tako da se je
glavni dio programa obavio bez kiše.

Dolazak parobroda bio je poz-
dravljen pucanjem iz mužara, a velika
masa svijeta na čelu s Odborom i
glazbom Napretka“ iz Stona pokrila
je cijelu prostranu obalu. Nastalo je
klicanje. pozdravljanje, mahanje sa za-
stavama, te je bilo sve elektrizovano
od veselja. Odmah se je formirala po-
vorka na čelu hrvat. zastavom sa dvije
glazbe, te sa 10—12 velikih narodnih
barjaka. Obašlo se je mjesto koje je
svuda bilo okićeno i onda opet došlo
na obalu gdje su narodni zastupnik
gosp. proi. Roko Mišetić i njegov zam-
jenik gosp. Buško održeli svoje go-
vore, koji su neprestano bili prekidani
poklicima odobravanja. Iza zborovanja
glazbari te članovi pjev. društva Gun-
dulić“ bili su lijepo počašćeni od Od-
bora u franjev. samostanu. Brojni uz-
vanici iz grada i iz sela bili su tako-
gjer počašćeni i tom prigodom palo je
više lijepih govora o slozi i potrebi
suradnje sela i grada. Megjutim glazbe
su opet obišle mjesto i došle pred fra-
njev. crkvu gdje je društvo , Gundulić“
otpjevalo tri pjesme uz veliko odobra-
vanje prisutnih. Iza toga bili su otpra-
ćeni Majkovčani a onda ostali seljaci
dok su izletnici iz grada počeli polaziti
ma parobrod. Ako je doček bio srdačan
to je rastanak bio još srdačniji. Pokli-
cima, mahanjem rupcima i zastavama
svršilo se je kad se je parobrod otisnuo
daleko od obale.

Iza polaska parobroda ostavili su
Slano i ostali izletnici sa motorima iz
Stona i iz Lopuda.

Cijelo je ovo slavlje prošlo u naj-
potpunijem redu. Učesnika moglo je
biti oko tri hiljade, što je obzirom na
vrijeme uistinu veliki broj. Odbor ui
Slanomu zeslužuje svako priznanje ai
cijelo Slano svaku pohvalu za lijepi
ispadak ovog narodnog hrvat. slavlja.

Na povratku glazba je unišla u
grad svirajući frenetično pozdravljena
na Pilama i duž cijele Place od ogromne
mase svijeta.

| DN

e

 

 

Spediterska raduja
Dubrovnik 2

Telefon br. 219 Telefon br. 219
Vrši prevoz vlastitim kolima
svakovrsne robe, Za selidbe,

(prevoz pokućstva) ima vješte
ljude. (4

 

sama ;NAROĐNA SVIJEST“ ZI

Pisma iz fidtoda.

si otčii KORČULE. Osigurd-
dije Pe fia pošibčljnijim mjestimi
poviše Pliphatsk& luke izvršit će 88
tiškoro, jet je Baniški UBtava Primorske
banovine odredila 100: din. u tu
svrhu. — Ovih je dana boravila u Korčuli
posebna komisija, koja je izvršila is-
platu zaostalih dugova radnicima. Ujed-
no je pregledala općinski put što se
gradi od Korčule prema Račišću, jer će
dovršenje toga pita preuzeti Prittiorska
banovina. Put će biti proširen i čim
prije u cjelosti dovršen. — U gradu
Korčuli radi se punom parom na kal-
drmovanju glavnih ulica. Uposleni su
radnici iz odlomaka općine Korčule bez
razlike političkog mišljenja. — Što se
tiče ovogodišnjeg priroda vina i ulja
treba reći da je vino po kvantiteti i
kvaliteti mnogo bolje od prošle godine.
Ulje je rodilo samo po nekim predje-
lima, ali je kvaliteta izvrsna i masline
se dobro plaćaju. To se kaže: masline
nijesu rodile, all je rodilo ulje. Inače
narodu fali zarade. Doskora će se ot-
početi javnim radnjama za hranu. To
je apsolutno potrebno kroz ovu zimsku
sezonu.

LUMBARDA na KORČULI. Sve-
čanost prve sv. Pričesti. Naš vič. g.
župnik kroz nekoliko je nedjelja prije
stalno pripravljao župljane na važni i
veseli dan njihove djece, koji je bio
odregjen za blagdan Svih Svetih. Novo
osnovano Djevoj. Društvo Srca Is. sa
92 članice revno se je dalo na posao
te je nakitilo i crkvu i oltare i posebne
stolove za prvopričesnike živim cvijećem
i zelenilom da je bilo milota gledati.
Obred prve sv. Pričesti otpočeo je u
8 s. jutro. Dirljivo je bilo vidjeti prvo
pričesnike u bijelini za svečano ureše-
nim prvopričesnim stolom, a iza sva-
kog djeteta otac ili majka kako prati
svoje dijete za vrijeme čitavog obreda.
Neposredno pred samu sv. Pričest vič,
župnik održao je prigodni govor. Na
osobiti način je odsijevalo na licima
djece unutarnje veselje, što je na sve
prisutne, a osobito na roditelje učinilo
duboki utisak. Prvopričesnici su da-
kako obnovili i Krsni zavjet, pa je sa
pjevanjem svih prisutnih ,Do nebesa*
zaključeno ovo lijepo duhovno slavlje
djece i župljana.

Zabava prigodom I. sv. Pričesti.
Članice djev. društva priredile su prošle
Nedjelje po podne zabavu, koja se je
sastojala od dva diletantska komada.
Žaloigra u 2 čina ,Lutka“ puna moralne
pouke dojmila se je veoma dobro
mnogobrojne publike. Osobito je po-
tresno djelovao na gledaoce drugi čin
grižnja savjesti grešnika, smrtna borba
i konačno obraćenje. Zatim se je pri-
kazala šala iz Splitskog života u 2
čina, koja je sa zgodnim humorom
publiku stalno držala u ugodnom ras-
položenju. Dvanaest članica Djevojač.
Društva odigrale su spretno i dolično
svoje uloge i zaslužao su pobrale
aplauz mnogobrojue publike, koja je
bila prenapunila prostranu dvoranu.
Na koncu je nastupila pjevačka sekcija
Djev. Društva uz pratnju od nekoliko
glazbenih instrumenata. Kod čitave pri-
redbe sudjelovala je mjesna ,Seoska
Lumbardska glazba“, koja je svirala
prije i poslije zabave, kao i izmegju
činova. Svaka čast onima, koji sti nam
priuštili i ovo baš rajsko slavlje uaše
djece i ovako lijepu zabavu. Bilo sve
na duhovno dobro našeg mjesta. S. M,

 

Društvo Prijatelja Francuskog je-
zika javlja da na 1 novembra o. g.
otvara tečaj francuskog jezika za po-
četnike kao i za više tečaje Mjesečna
plata iznosi Dinara 30. Primaju se
gjaci i besplatno. Upisivanje kod g.gje
Adele Hercyk, Sv. Gjurgja 14 (u Pi-
lama). (398)

 

TRSTENO. pristanište u de-
žatantnom stinju; lina čeć više godind
di su morški val6#i pO&eli rušit naš
iikobrafi; dok ga šiljesii potpuno iini-
sili. Đa j& bilo Šteć& te ti počćtku
pivi kvat odiiah B6pfšviti, more ga ne
bi bilo razrovalo, Sad kad nema luko-
brana valovi udaraju na stari muo, te
je i ovaj počeo popuštati. Već ga E
more razrovalo na toliko mijesta i o!
nijelo toliko poklopnica. Ima već toli-
ko godina da na naš muo ne može
pristati ni malefii patobrod obšlu€ plo-
vidbe, a od sada više dleće inoći ni
motori, ni naše lagjice. A Trsteno je
tnjesto, katio zalaze svi stranci iz Dd-
brovnika, Kupata, Lopida i Šipana,
pak su se već do sađa čudili, kako je
moguće, da jedno turističko izletište
nema komad zgodna pristaništa. A što
će istom sada kad me budu iimiali gdje
da nogom stanu. Ovdje treba hitro
mio popraviti, da more ne raznese
šve, pak da bude trebalo mnogo više
trošaka.

ZENICA: Hrvatsko pjev. i tamb.
društvo , Zvečaj“ proslaviće svoju 35
god. dne 8 decembra 1935. Društvo
je osnovano 1900 godine te je jedno
izmegju najstatijih društava u Bosni i
Hercegovini. Za tu proslavu prave se
velike pripreme. Do sada su prijavili
svoj dolazak Hrv. pjev. društvo ,Tre-
bević“ i Hrv. Glazba iz Sarajeva kao
i još neka ostala društva.

Pregled oaniskih 1dogogitia.

Jugoslavija-Italija. Povodom do-
nošenja zaključka o primjeni sankcija
prema Italiji važno je pitanje, u kako-
vom odnošaju stoji Jugoslavija prema
Italiji, kad je i ona megju onim drža-
vama, koje su za sankcije. Talijanska
štampa obara se najoštrije ra države,
koje su potpisale zaključak, te ih sma-
tra neprijateljima Italije. Dakako da je
na prvome mjestu Engleska, zatim Frari
cuska te onda Belgija, Rusija i t. d.
Prijateljima smatra Italija samo Austri-
ju, Madžarsku i Albaniju u Evropi te
Argentinu i Braziliju u Južnoj Americi.
Jugoslaviju Italija nije izričito uvrstila
megju ueprijateljske države. To doka-
zuje i nedavna izjava, što ju je dao
agenciji Avala talijanski poslanik u Beo-
gradu grof Viola di Campalto. Talijan-
ski je poslanik izjavio ovo: Vrlo do-
bro znamo, da se Jugoslavija u Že-
nevi neće moći odreći obveza, koje je
primila prema Društvu naroda... Ne
želimo da smanjujemo vrijednost do-
sada postignutih rezultata. U ostalom
naši se odnosi svakog dana poboljša-
vaju... Iz ovoga se vidi, da je Italiji
potreban prijateljski stav prema Jugo-
slaviji. S druge strane opet ta ista Ita-
lija vrši ubrzano utvrgjivanje granice
prema Jugoslaviji.

Daleki Istok. Prema komunisti-
čkim vijestima iz Moskve računu se,
da će u najbližoj budućnosti doći do
proglašenja posebne nezavisne države
ti sjevernom Kitaju. To je posao Ja-
pana. Radi se za sada o pokrajinama
Čahar i Hopej, koje su već pod japan-

 

skim protektorailli u #8ži ša madžur-
skim carstiom. te io inje Japana
i kitajški ičlitori] k&H fitune Rusiji,
je tšk6 šve višć Udal ie od obala
ihog Gceatiš. DA filBže imati slobod-
filje ruk& tia Istolill nastaji_se Rusija
sprijateljiti sa evropskini ižavama, ka-
ko bi na taj način osigurala svoje gra-
tiice krkak Eqropi:
uhamedahski trojni šdvez. Pret-
stavnici Turske, Perzije i Afganistana
potpisali su u Ženevi sporazum, po ko-
jeh se niešjilsobrio obavčžuju da če
uzajalnrio branili svoju nezavisnost i
poraditi na širenju njihove političke
moći.

Izbori u Engleskoj, održani pro-
šlik dana završili su u korist vladinog
bloka. Opozicija je izišla u ogromnoj
manjini. Na izbore je došlo 71.4%
birača, dok je god. 1931 izišlo 79.8%
svih izbornika. Vladin blok je sastavljčh
od konservativaca, nacijonalnili libera-
la; načijonalne radničke stranke i ni&-
zavisnih pristaša vlade. Mackdonald,
vogja radničke partije doživio je veliki
gubitak u ovim izborima.

Portugalska. Govori se u megiju-
narodnoj štampi, da se najozbiljnije
radi oko uspostave monarhije u Por-
tugalskoj. Vidi se, da pitanje monar-
hičnog uregjenja država opet dobiva
svoju važnost.

Vatikanski Grad. Kako je pozna-
to održali su ministri Goring i Kerl u
Njemačkoj dva govora. Goring je re-
kao: Narodni socijalizam mora vjero.
vati u Boga, jer Bog blagoslivlje ve.
liko djelo stranke. Ima ih istina koj
ne poznaju našeg nauka i uvode ro
mantična sanjarenja o staronjemačkin
bogovima Wotanu, Thoru i t., d. Ti
pretjerivanja su štetna jer izvrgavaji
naš pokret smijehu. — Ministar Ker
je rekao: Sveta nam je sloboda savje
sti. Zahtjevamo da niko ne ismjehuj
onoga koji vjeruje. — Spominjući ovi
dva govora ,Osservatore Romano“ vel
da oni u punoj mjeri potvrgjuju pri
tužbe Crkve proti narodnom  socijali
zmu, koji se sada mora braniti od po
ganskih oduševljenih agitatora.

Kratke vijesti. Pred porotom |
Ais-les-bainsu započeo je proces mai
sejskim atentatoriha. — U Beču su ot
krili tajnu komunističku organizaciji
Pohapšeno je preko 1000 osoba. — |
Grčkoj će se naškoro izdati novac s
natpisom Kraljevina Grčka“. — No,
čehoslovački proračun iznosi 8.032.00(
000 českih kruna. — Lloyd Georgej
izjavio, da Eugleska još uvijek dob:
vlja Italiji benzinu i naftu. Tko zna n:
stavlja li se to i sada nakon primjer
sankcija? — U Poljskoj mamjeravaj
ukloniti iz vlade ministra Becka zat
što je prijatelj Njemaca. — Na čelo či
hoslovačke vlade došao je po prvi pi
slovak dr. Hodža. — Neki indijski bc
gataš naručio je u Engleskoj jedan a:
roplan od srebra. U Rimu ima 399 c
kava i 169 kapela. Osiri toga ittia p
raznim zavodima 503 svetišta. Katol
čkih grobišta ima 44. — U Parizu |
nedavno proslavljen 40-god. jubilej fi
ma i osnivača kinematobrafije Lui:
Lamisšre-a. — Katolička župa u grad
Hohedkamrier u Gornjoj Bavatskoj sl
vi ove godine 1000. g. ovog opstank
— Pretsjednik američke odvjetničke k:
more rekao je svojim slušačima pravi
nPolazite marljivo u crkvu, pa maki
vam to bilo i teško. Tamo ćete sre:
sa elitom amerikanskog naroda.

 

Naliv pera;

, kutiji

 

Ivan Dovranić, /iiniti - Dirt

očjeliio (stahl pero) Komad samo - s DAl—
M4 krt. itko o (arzrdea počalti po D 28, 30, 38 itd.

Poesie Albuni (Spomeni)

Albuni za fotografije (Am:tere) od Dinara 15, 28, 30, 45 i t. d.

Listavni fapit i blokotinć

100 omota 100 papira veliki format podsta-
vljen sa svilenim papirom kutija samo Đ35

vrlo lijepo uvezani sa zlat, natpisom
nPoesie“ počam od D 12, 15, 18, 23 itd.

50 omota 50 fiipisa vrlo lijepi, Karta
tela Din, 18, bolji Hamered Din. 28.

iieliki izloP TiniaPnica; pis. podloga, sušila, linih olovaka ild. Via ii. cijene