Strana 2 Pregled oaniskih [dogogiaia. Problem Kitaja. Napadaj izvršen od strane Italije na Abesiniju potresao je zapravo cijelim svijeiom. Od 58 država članica Društva Naroda dignulo ih se je 50 koje od 18 novembra iz- vagjaju saukcije proti napadaču, kako ga je D. N. označilo. U isto vrijeme raspada se na Dalekom Istoku ogromno carstvo, u kojem je kroz milenije pre- bivalo preko 450 milijona na teritoriju koje ima 11 milijona kvadratnih km te je dakle za milijon kvadratnih kilo- metara veće od cijele Evrope. | raspa- danje Kitaja ne pravi skoro nikakova utiska na istu Evropu, koju je mala Abesinija potpuno bacila iz ravnoteže. — Od svjetskog rata dalje zavladao je na ogromnom kitajskom teritoriju pravi kaos, što ga je prouzročio novac evropskih velesila. Ove su postavljale u pojedinim pokrajinama generale, za- pravo vogje četa, koje su pustošile po zemlji tako i u tolikoj mjeri, da je centralna vlada ostala potpuno bez upliva i moći. Sa zapada i sjevera prodirali su u Kitaj sovjetski emisari, koji su lako mogli organizovati svoje vlastite komunističke vlade i armade. Nasisli su unutrašnji državni ratovi, koji su narod potpuno iscrpili i osiro- mašili te je nastao pravi glad. Pojava japanskih armada na obalama kitajske države prekinula je to abnormalao sta- nje i uvela red i disciplinu. Japan je od god. 1931. počeo da izvodi svoje precizno izragjene nacrte. Zaposjednuo je Mandžuriju i Džehol ustanovio dr- žavnu zajednicu od 30 milijona sta- novnika pod strogim japanskim nad- zorom. U isto je vrijeme počela pro- dirati u Kitaj Rusija i to u Mongoliju i Turkestan te su ovi ogromni pustinjski teritoriji sa 5 milijoni stanovnika po- stali sastavni djelovi sovjetskih repu- blika. Od juga prema gore stiskala je Engleska i tako rekuć osvojila tibe- tansku pokrajinu od 2 milijona km? i isto toliko stanovnika. Svojim prodi- ranjem Japan je išao dalje južno od Mandžurije, gdje su silno bogate po- krajine, što ih natapa Hoangho i gdje leže neiscrpivi ugljenokopi, koji prestav- ljaju skoro ?/a svega ugljena u Kitaju. Tako su bez zapreke i protesta pod- vrgli Japanci sebi pet najbogatijih po- krajina: Čahar, Sujan, Šinsi, Hopej i Šantung, koje će u najskorije vrijeme, bez protesta skroz nemoćne vlade u Nankingu, proglasiti nezavisnim pokra- jinama sa namjerom da ih povežu u novo carstvo od 90 milijona ljudi. Ja- panske će zastave zalepršati na pragu Mongolije i daleko na jugu blizu Šan- gaja i navještati red i disciplinu osi- romašenom narodu, a komunizmu tra- jan izgon iz istočne Azije. Abesinski dogagjaji. Odlukom Mussolinia opozvan je iz Abesinije do- sadašnji vrhovni komandaat svih četa general de Bono, a na njegovo mjesto već je došao general Badoglio. Služ- beno obrazloženje ove promjene veli, da se je to dogodilo zato, što je de Bono, koji je sudjelovao u ratu 1896 god. osvetio ondašnji poraz kod Adue i osvojio ltaliji pokrajinu Tigre. U stvari je pak ovo pravi razlog: Rim hoće da se bržim tempom postizavaju ratni uspjesi, dočim je de Bono htio da ide sigurno sa što manje žrtava. Nastojao je da u stanovnicima sjeverne Abesinije stvori uvjerenje. da ltalija dolazi kao nosioc civilizacije, Megju- tim je cilj talijanske ratne ekspedicije bio, da se sve tri talijanske skupine sjeverna, južaa i istočna što piije združe negdje kod Dezija. De Bono toga nije postigao u 6 sedmica i zato je morao otići. Prošla sedmica protekla je u znaku žilavih priprema za velike bo- jeve. Talijani su pokazali mnogo smio- nosti i ustrajnosti na strašnom bojnom teritoriju, a i abesinska moć postaje sve otpornijom tako da će istom sada nastupiti žestoke borbe. ltalija bi htjela da svrši ovaj ratni polhvat do nove godine. Bugarska. Uslijed demisije mi- nistra saobraćaja Kožuharova došlo je do ostavke cjelokupne vlade g. Toševa. Novu je vladu sastavio ministar vanj- skih poslova Kjoseivanov. Mala Autanta. Ovih je dana odr- žana u Beogradu konferencija general- nih štaba Male Antante. U Grčku se je povratio u pone- djeljak, 25 o. mi. kralj Gjuro II uz veliko veselje i slavlje što mu je priregjeno od strane vlade i naroda. Knjižara ,,PREPOROD“ (A. Budić) Zagreb Ilica 118 Čekovni račun broj 38417 Izdala je u seriji knjižice ,Novi život" - Svezak 6 Dr. A. Ušeničnik: Socijalno pitanje Najmoderniji udžbenik socijalnog pitanja u sa- žetom obliku pitanja i odgovora. Cijena Din. 10.— uvezano Din. 20.— Svezak 7. Jozo Felicinović: Svjetlo mladosti Prvi i drugi dio. — Najbolji priručnik za vogjenje u radu sa omladinom. Cijena za oba djela Đ 10 Mala Omladinska Biblioteka Izlazi u seriji po 10 svezaka Prva seria: Životopisi svetaca Cijena za seriju D. 40.— Može se uplatiti u 4 mjeseca po Din. 10. D. Žanko: Hrvatska Marijanska Lirika Najbolje marijanske pjesme od naših najboljih pjesnika. Djelo je posvećeno 250 godiš. jubileju Majke Božje Bistričke. — Cijena Din. 10.— uvezano i na finom papiru Din. 20. Sigrid Undset: Sveta Angjela Meriči Životopis najveće katoličke žene i svetice, ko- jeg je opisala glasovita spisateljica posjednica Nobelove nagrade. ijena Đin. 7.— Msgr. Božo Ivaniš: Gore srca Knjiga kršćanske askeze. Lijepo uvezana cijena samo Din. 35. Obljubljena pedagoška djela Orizona Swet Morđena: 1. Volja i uspjeh. 2. Upotrijebi darovitost svoju. 3. Upoznaj i usa- vrši samoga sebe. Prekupljena cijela naklada i prodajemo uz cijenu fod Din. 5.— po knjizi. Važno je da za naručene knjige na vrijeme pošaljete uplatu. jer u slučaju zakašnjenja poslati ćemo iVam opomenu, keju Vam moramo uračunati Tko nagje od bilo koje knjige 4 pretplatnika dobit će 1 knjigu od istih besplatno. Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno , kutiji Najprikladniji darovi za Sv. Nikolu Naliv pera; (fl ziaino eO ed počam po Da) 30, 8.ta. Poesie Albumi (Spomenar) Albuni za fotografije (Amatere) od Dinara 15, 28, 30, 45 i t. d. Listovni papir u blokovima 100 omota 100 papira veliki format podsta- vljen sa svilenim papirom kutija samo D 35 Veiiki izbor tintarnica, pis. podloga, sušila, finih olovaka itd. Vrlo umi. cijene dobije se kod: Papirnice I. Dovranić - [Dubrovnik 1— vrlo lijepo uvezani sa zlat. natpisom »Poesie“ počam od D 12, 15, 18, 25 itd. 50 omota 50 napisa vrlo lijepi, karta tela Din. 18, bolji Hamered Din. 28. GRADSKE VIJESTI 1 decembra — Dau Ujedinjenja. U Nedjelju 1 decembra slavi se Dan ujedinjenja po cijeloj našoj državi. U svim župnim crkvama držat će se bla- godarenja sa molitvama propisanim na državne praznike. U Stolnoj crkvi bla- godarenje će se održati u 10 sati prije podne. Potanji program proslave bit će na vrijeme objelodanjen. Ovaj historijski dan dolazi nam svake godine da zabilježi u historiji naše mlade države jednu godinu života više i da nam novom snagom donese u pamet onaj historični čas, kad se je ispunio san tolikih generacija, da Hr- vati, Srbi i Slovenci budu pod zajed- ničkim krovom zaštićeni od vanjskih neprijatelja, te uživati mir, red, megju- sobno poštovanje, ravnopravnost i za- konitost. U to ime živjela velika i moćna Jugoslavija. Živjelo Nj. Vel. Kralj Petar II. Preuzv. dijec. biskup Msgr. Dr. J. M. Carević jutros je otputovao para- brodom preko Splita u Zagreb i Beo- grad za nekotiko dana. Regjenje. Prošle Nedjelje 24. o. mi. preuzv. dijec. biskup Msgr. Dr. J. M. Carević podijelio je u crkvi Roza- rije sv. red poddjakonata dominik. bo- goslovu ira Rajmundu Kupareo iz Vr- boske, a sv. red djakonata fra Vjeko- slavu Marušiću iz Milne i fra Anselmu Radiću iz Bola. Mladim levitama kli- čemo: ,Ad majora“! Crkvene vijesti. Devetnica na čast Imakulate započimlje u Male Braće sutra četvrtak 28 o. mj. uvečer. Advenat. U Nedjelju 1 decembra počimlje sveto vrijeme Došašća Gospo- dinova. Tog dana je I Nedjelja Došašća (Adventa). Svake Nedjelje Došašća (osim II zbog blagdana Imakulate, koja se posebno slavi u franjev. crkvi) bit će u Stolnoj Crkvi u 5 sati popodne pro- povijed, koju će držati mp. O. Mar- lin Padovan, dominikanac. Blagdan sv. Andrije Ap. patrona župe Pila i Ploča slavi se u Subotu 30 o. mj. Budući da Svečeva crkva nije još otvorena službi božjoj to će se proslava održati u crkvi Milosrdnica na Pilama. Svete mise jutrom u 6 i po, 8 i 9 i po pjevana. Iza podne u 5 sati krunica pa blagoslov sa Presvetim. Iz Bratovštine presvetog Sakra- menta. Upozoruju se svi bratimi, da će se mjesečna sveta Misa Pre- svetog Sakramenta obaviti u nedjelju 1. XU. u 10'/, s. u Stolnoj crkvi, na koju se pozivlju da po preuzetoj du- žnosti svi prisustvuju. Poslije sv. Mise u 11s. uobičajeni zajednički sastanak. U Katedrali od negjelje 1/XII služba Božija po podne počimat će u 5 sati. Izbori za trgovačko-industrijsku komoru u Dubrovniku odregjeni su raspisom Minist. trgovine za 23 veljače iduće godine 1936. S/S ,Nikola Pašić“ veliki trgo- vački parobrod Dubrovačke Plovidbe dolazi u Petak u Gruž. Napretkova zadruga podružnica Dubrovnik prima i bez ograničenja odmah isplaćuje sve uloške, te daje zadrugarima razne zajmove 1iz najpo- voljnije uvjete. Ujedno preuzimlje sva životna i elementarna osiguranja. Trebinjska gimnazija pretvorena je ukazom Kraljevskih Namjesnika od četverorazredne u osmorazrednu. Jesenske kiše ovog su puta Lile i jake i dugotrajne. Jutros osvanuo li- jepi i vedri jesenski dan. Došla blaga bura, čista žena, osušila zemlju, rasči- stila zrak i razvedrila nebo. Prve kolende. U Nedjelju veče uoči sv. Katarine Mučenice čule su se uveče prve kolende, koje nam navješta- ju da je brzo blagdan slavnog Božića. AREAL ENOS AŠ EN KRILA LN Broj 47 Jubilej hrvatske himne. Ove se godine navršava punih 100 godina, da je ilirac Antun Mihanović ispjevao hr. vatsku narodnu himnu ,Lijepa naša domovino — oj hrvatska zemljo mila“, koju je divno uglazbio F. Runjanin, Ovaj se jubilej slavi po svim hrvatskim mjestima. U Zelenjaku kod Klanjca, gdje je A. Mihanović spjevao tu divnu pjesmu podignuo je hrvatski narod krasan spomenik, koji je prošle Nedje- lje 24 o. mj. svečano otkriven. U na- šem gradu Braća Hrvatskog Zmaja poduzela su akciju, da sva hrvatska društva proslave skupa taj narodni ju. bilej. Blaženi Nikola Tavelić, šibenča- nin, umro je u Jerusolimu mučeničkom smrću god. 1391. Papa Lav XIII pro- glasi ga blaženim g. 1889. Nastojanjem našega zaslužnog hrvatskog književnog društva sv. Jeronima u Zagrebu gradi se u Jerusolimu oltar sv. mučenika u u novoj slavenskoj crkvi Žalosne Majke Božje na Maslinskoj gori. Taj će oltar, zavjet hrvatskoga naroda biti posvećen u-junu iduće godine od preuzv. dubro. vačkoga biskupa dra Carevića, koji će onamo krenuti na čelu hrv. hodočas. nika. Put od Splita do Sv. Zemlje i svih glavnih mjesta gdje je živio naš Spasitelj, stajat će nešto preko 7000 Din. pa je pravo da se ovom prigodom što više Hrvata pridruži ovom hodo. čašću. Prijave prima i sve upute daje Jeronimski putni Odbor, Zagreb, Trg kralja Tomislava 21. »Katarinino veče“, koje je prošle nedjelje u dvorani društva Bošković“ priredilo društvo , Anica Bošković“ u korist akcije ,Božićni darak starosti“ može se ubrojiti megju sasvim uspjeli priredbe u našem gradu. Akademiju ji otvorio mp. O. Marijan prof. Blaži zanimivim i praktičnim predavanjem »Žena i karitativni rad“, u kojem it prikazao kako na karitativnom polj rada mnogo više može žena od muš karca, dapače da baš ona može n tom polju da vrši prava čudesa krš čanske ljubavi nesebičnosti i samopri jegora. Sasvim zgodno je pokazao g predavač, kako patnje suplemenjak stvaraju pravu nacionalnu Ženu, koj tugje poštuje, a svojim se diči. Pun dvorana je oduševljeno pozdravila f predavača. Drugi dio su sačinjaval glazbene tačke. Započela je gca Lill Brneri ,baladom G mol“ od Chopin: koju je prosvirala odličnom tehničko! vještinom. Gca Paulina Kisić svoji! ugodnim sopranom otpjevala je ,S2 od Rahmaninoffa i ,Voliš li me“ o Pergolesi. Pratila ju je na pianu g Hella Regel - Krenek, Zatim je g. T! Koh kao pravi majstor otsvirao G dermannov ,Nocturno“ i romancu Davidoffa, uz pratnju gce L. Arneri I pianu. — Dulcis in fundo! Tri na poznate glumice diletantkinje (gia. Vetma, gja K. Pletković Labaš i g L. Lučić izvele su dubrovačku ša ,Origjinala djevojka“. Lijepa i či: dikcija, sasvim naravna igra, odmjere! ali dolične kretnje, sve je to dopri! jelo da je sve bilo skladno i jedinstver Publika je animirano odobravala s tačke ove uspjele akademije. Dubrovačko liječničko udružer je na svojoj trećoj skupštini, održa: u bolnici sa predavanjem, diskusijć i demonstracijama po Dr. Krmpotić Dr. Šimunkoviću 23. XI komemoriri prije prelaženja na dnevni red blagu pomenu pk. prof. Radoničića kao di rog čovjeka, osvjedočenog vijemni vrsnog liječnika, pažljivog kolege, pr natog autoriteta u interni, ingeniozi nastavnika, odličnog predavača, na! nog i istraživača, brižljivog rektora dekana akademskoj omladini, te 05 vača Djačkog Doma i Centralne N demske mense u Zagrebu. Konstituirajuća skupština Di rovačkog Akademskog Kluba. [ 99 studenoga o. g. održat će se Di glavna redovna skupština D. A. K slijedećim dnevnim redom : 1) Pozd člana pripremnog Odbora. 2) Izvješ o radu pripremnog Odbora. 3) Iz uprave i nadzornog odbora. 4) EY! tualije. Ista će se održati tačno U sati prije podne u prostorijama Bi Dubrava“, u smislu $ 8 drušive pravila. Pravila stoje akađemičat svakodnevno na uvid kod kolege I canović Daria, ulica Kneza Damj Jude br. 1. i