| POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU
| Br. 49.
DUBROVNIK, 11 Prosinca 1935.
SRSSSSSZ ILI A
Broj Cekov
MORE jest 4153 Podružnice Sarajevo.
Narodna Svi
nog računa našeg lista
God. XVII
jest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIč — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.
Katolici i kultura
Kažu nam ,slobodoumni“ mislio-
ci, da smo mi katolici natražnjaci i
mračnjaci. Evo nekoliko očevidnih pri-
mjera, kako su baš katolici brojnim
izumima pravo svijetlo i blagodat za
cijelo čovječanstvo.
Boetije u 6. vijeku, a Pacifik u
9. izumiše umjetne vodene satove ;
papa Silvestar II. uvede prvi arapske
brojeve; redovnik Bernard uvede 1120.
u Njemačkoj arapsko računstvo. Sv.
Urzo izumio je vodene mlinove. Be-
nediktinac Gvido od Arezza izumio je
četverocrtni sistem za note, glazbenu
ljestvicu, monokord, prva glazbena
pravila. Sv. Ambrozije i papa Grgur
Veliki izumiše uregjeno pjevanje, a
benediktinac Hubald (oko 900.) uve-
de višeglasno pjevanje.
Benediktinac Valentini prvi upo-
trebi kemiju za liječenje bolesnih. Sa-
moštani benediktinaca bili su u sred-
njem vijeku jedino utočište bolesnika.
Profesori jedine liječničke škole u Pa-
lermu od 8—14 vijeka bili su bene-
nediktinci, Franjevac Roger Bacon,
najveći fizik i kemičar srednjega vi-
jeka, izumio je osim drugoga i pove-
ćalo i durbin. Sveć. Luka di Borgo
uvede algebru. Benediktinac P. Pon:
tije od Montferata u Španiji izmislio
je način poduke za gluhonijeme. [su-
sovač Scheiner (| 1650), prof. mate:
matike, fizike i zvjezdoznanstva izu-
mio je helioskop, otkrio sunčane pjege,
a D. Regimontanus učio je 2 vijeka
prije Galilea, da se zemlja okreće o-
ko sunca. Isto tako Kard. Nikola od
Kuze. Kan. Kopernik ovu je nauku
temeljito zastupao.
Pariški redovnici organiziraše va-
togasce, koje je kralj Ljudevit XIV.
prozvao prvim pariškim vatrogascima.
lsusovci izumiše plinsku rasvjetu. Dja-
kon Rollet u Francuskoj prije Fran-
tina, učio je o eletrici u oblacima.
Prokop Diviš, župnik u Bredincu u
Moravskoj, uvede prvi munjovod. Sve-
tenik Piaton izumi dvokolicu. Isusov-
ti Schall i Roh reformiraše kineški
llalendar. Pin, kao glasoviti matema-
lik i zvjezdoznanac, podiže zvjezdar-
tu u Pekingu, gradi brodove, i kine-
iki car Čung-Čin imenova ga pret-
tjednikom računskog sudišta i man-
larinom prvog reda. Sv. Ivan de la
falle prvi utemeljuje obrtnu školu i
preparandije (1648).
| Glasoviti Kneipp liječi vodom!
tedovnik španjolski Juan Gilaberto
ltffre osniva u Valenciji 1409. prvu
dnicu. Sv. Ivan od Boga reformator
# načina liječenja ludih. O. Celestin
lpitz u Austriji proizveo je prvi nar-
u (1847). Isusovac Eckel osnivač
? nunizmatike. Isusovac Lana (1687.)
učio je slijepce čitati i sastavio je
870. opis zrakoplova. Roger Bacon
umio je fonograf. Cerebotani izumio
tg. 1910. žepnu spravu za bežični
zojav. Redovnik Budos sagradio je
tve orgulje. Isusovac Scheiner izu-
lo je dalekozor, a O. Magnan sit-
zor. To su samo neke činjenice, ali
ie jasno govore da katolici nisu na-
ležnjaci i neprijatelji prosvjete, nego
tjodličniji izumitelji svjetskoga glasa
(ft ponos -katoličke Crkve, a na -ko-
Današnji Pariz i nekadašnji Dubrovnik
Ovu je paralelu povukao prošlih
dana, profesor hrvatskog jezika na
mjesnoj gimnaziji g. Safet Burina u
jednom novinskom - članku »Jugosla-
venske Pošte“ od 23 novembra o. g.
tvrdeći, da je stari Dubrovnik bio
»minijatura današnjih svjetskih mon-
denskih metropola“.
Nema sumnje da je svako doba
i posvuda imalo svojih poroka i vrlina,
jer ljudi ostaju uvijek ljudi, ali ne
razumijemo g. profesora kad hoće da
zlo u starome Dubrovniku generalizira i
prikazuje životom, koji hoće da se
iskorišćuje ,do skrajnih granica“ do
»posljednje stope mogućnosti“. Sve te
tvrdnje g. profesor ničim ne dokazuje,
a kad je jedinim primjerom pokušao
da se otare o nekog Kneza na ostrvu
Koločepu (Koločep nije ni imao Kne-
za), svu je svoju novinsku pisaniju
obestemeljio, a logiku po glavi udario.
G. profesor piše : , Zdrave i lijepe
djevojke iz Župe, Konavala, primorja
i ostrva male republike, raduju se kao
i njihovi roditelji što dolaze u vezu
sa gosparima“, a zatim spominje kako
su stanovnici na ostrvu Koločepu
sasjekli kneza na komade, što je
jedna njihova.djevojka: pala.kao žrtva
kneževe ,pohotljivosti i sladostrašća“.
Ne vidi li g. profesor u ovome udarac
logike po glavi ? Raduju se djevojke
i roditelji kad dolaze u vezu s gospa-
rima, a kad tamo narod siječe kneza,
radi oskvrnuća jedne same njihove
djevojke. Ovo je baš dokaz, da je
moral kod naroda dubrovačkoga bio
na _ zavidnoj visini, pa da narod
nije ni knezu praštao, kada bi se o
moral ogriješio.
Osim ovoga za se fatalnoga pri-
mjera, spominje g. profesor pri kraju
još i jedan ,vic“ ali ,vicevi“ su da
se nasmiješ, a nikako da nešto oz-
biljna dokažeš. ;
Poznati i priznati naučenjak i
historik g. Milan Rešetar, koji je cijeli
svoj život proveo u dubrovačkom i
inostranim arhivima i na knjizi skoro
oslijepio, u svojim ,Kulturne sličice
Dubrovnika srednjega vijeka“, dosta
se je opširno osvrnuo na mane i po-
roke staroga Dubrovnika, ali se ipak
nije bojao kazati: ,Moral je u Dub-
rovniku bio uopće zdrav, pa zločinstva
i teži prekršaji dosta se rijetko jav-
ljaju“. Možda sve ovo nije bilo poznato
g. profesoru.
Neoprostivo je pak što se &.
profesor u svome članku nije barem
osvrnuo na ,Dubrovačku književnost“
od Ivana kan. Stojanovića. Tu bi bio
našao doslovno ove riječi: ,A što bi
rekli o moralnosti dubrovačkoj? Pri-
mjera ima strahoća Božja... Ali kud
ćete boljeg dokaza do onog interregnu-
m-a od gotovo osam dugijeh mjeseca,
kad je s razdora političkijeh stranaka
narod dubrovački ostao bio bez vlade ;
i ne dogodi se nijedno ubijstvo, ni-
jedna kragja, nijedno nasilje. Sudovi,
senat, bijahu zatvoreni; a narod?
Ovdje pita Ferić: Što učini on tada?
Je li zbilja sam prihvatio uzde vla-
danja? Je li megju pukom ustao ka-
kav novi Spartak proti domovini ? Ah
ne! Kogod si ti, tugjinče, koji ovo
čitaš, priznaj, da je ovaj puk: jedini
u istoriji ljudskoj! Ovaj je puk bez
vlade mirno stajao, i hodio po crkvama,
i molio se svome svetomu Vlahu, da
se vlastela smire megju sobom, da se
kakva neprilika ili vražda ne dogodi
na štetu domovine“. Bili se ovo bilo
moglo kazati; o narodu, čiji bi živet
,ličio današnjem mondenskom“ o
gradu, ,gdje je mladež bila razuzdana
a čulna ljubav bila osnov života“ ?
Mislimo da ne.
Trebalo bi napisati cijelu. knjigu,
da pokažemo g. profesoru kako se je
možda nehotično zaletio u svojoj
tvrdnji, ali ne možemo premučati stro-
gost dubrovačkih zakona, da se očuva
moral i poštenje u dubrovačkom na-
rodu. Navodimo samo neke slučajeve
iz arhiva (Consilium rogatorum; Vi-
jeće umoljenih).
Radi bludnosti osugjena je žena
X. da.se postavi na magarca i vodi
po gradu; da se priveže za jedan sat
na stup sramote (ad berlinam) i da
se bičuje od vršioca pravde ; a zatim
opet na magarcu povede u svoju
kaznačinu. (Consilium regatorum svez.
125, str. 261).
Radi kragje, osugjena je žena I.
da se provede kroz grad na magarcu,
VRIJEME JE DA SE OPSKRBITE!!
ŠTOFOVIMA ZA ODIJELA | KAPUTE.
Skrećemo Vam pažnju na naš izbor orig. en-
gleskih štofova! Najmoderniji deseni i boje za
ženske zimske kapute! Veliki izbor damskih
štofova za haljine po posljednoj pariškoj modi.
Naimodernijim svilama u svim kvalitetama i bojama
kao:
Cloque, Svileni Shetland, Cicque Marocainne, Crepe
Satin, Marocainne sve u čistoj i umjetnoj svili i t, d.
Dodjite i uvjerite se, pregled robe bez obaveze na kupnju.
Uslovinajpovoliniji -
dugoročnaotplata
Samo kod
TRGOVAČKE KUĆE
,REKORD"“ Podružnica Dubrovnik
Ulica KRALJICE MARIJE
Tražite posjet naših zastupnika.
Ulica KRALJICE MARIJE
Na otplatu!
či mmm
Nikada nepakovani
Pravi samo u poznatom plavom omotu.
mmm m———mm———m——m
da se stavi na berlinu, da se tu bi-
čuje, zatim da se za uvijek zatoči u
Apuliju. (Pulja). (Consilium regatorum
svez. 125, str. 276).
Radi podmetnutog požara osugjen
je na deset mjeseca tamnice u dvoru
seljak M., da plati stotinu groša za
izgorjelu pojatu; i da se ni po dovr-
šenoj kazni ne smije pustiti iz tam-
nice, ako prije ne isplati oštećenoj
stranci pedeset groša, a ostalih pe-
deset u tri godine. (Cons. rogatorum
svez. 127 (str. 113).
Radi ubojstva osugjuje se Stjepan
X. ako pade u ruke pravde, da biide
obješen na javna vješala, da mu se
kuća sažeže i pospe solju. (Cons.
rogat. svez. 128., str. 171).
Za istl zločin osugjen je Nikola
X., ako pade u ruke pravde, da bude
obješen na javna vješala na Dančama,
da mu se lješina raskine u četiri djela,
i pojedini dio. izvjesi na odregjeno
za to mjesto, da mu se kuća sažeže,
a obitelj preseli na Lastovo. (Cons:
rog. svez. 134, str. 11).
Može li se poslije svega ovoga
i posumnjati, da je grad bio zlom
zaražen, uz ovakove: kazne i poslje-
dice bilo kojih prestupaka ? Ni naj-
manje ; dapače je očito iz svega ovoga,
da je dubrovačka vlada najstrožijim
kaznama, htjela očuvati svoj grad od
bilo kakvog nemorala.
Da se je moralno stanje Dubrov-
nika do kasna održalo, kao zgodan
primjer navestit ću samo ovaj slučaj
iz Engelove povijesti Dubrovačke
republike: ,Prvi biskup dubrovački
pod Austrijom, Gjuričeo, kad je došao
u Dubrovnik i obašao grad, reče jed-
nom vlastelinu: Čudo mi je kako u
Dubrovniku ne postoji jedno sjeme-
nište (zavod za uzgoj klera). Na to
će mu vlastelin: Sto se tiče morala
i strogosti života prama današnjim
vremenima, cio naš grad je jedno
sjemenište“. i
Uz ovako obilje svjetlih i uzgoj-
nih primjera dubrovačke prošlosti,
ćemu baš posizati za pojedinim tam-
nim tačkama ljudskih slabosti ? Gdje-
god je ljudi, uz dobro bilo je i zla i:
bit će ga dok bude svijeta. Sveta je
dužnost roditelja i uzgajatelja, cjeline
i pojedinca, da naraštaju na komu
“ svijet ostaje, pruža samo primjere
koji mogu da ga oplemene, da ga
čovjekom i čestitim gragjaninom uči-
ne, po onoj Sundećićevoj:
»Uzgojmo se, a pak nebojmo se,
Uzgoj će nas u nebesa vinut,
S uzgojem će sloboda nam sinut“. X.
O
oz.
I