POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

 

 

| e) 19.ub

DUBROVNIK 4. siječnja 1932,

a
oi

Narodna Svijest

Broj Čekovnog računa našeg lista
iest 4153 Podružnice Sarajevo. -

God. XV.

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1'50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

 

Sveta godina 1933.
Proslava 1900 godišnjice Isusove smrti.

Sv. Otac Papa u svojem uobičajenom odgovoru
na božićne čestitke, koje mu je i ove godine na Bad-
njak podnio kardinalski zbor, istakao je važnost i zna-
čenje činjenice, da je u godini 1933 tisuću devetsto
godišnjica smrti Isusove.

»Tu korisnu potrebnu proslavu mnogi žele, pa
će biti u velike plodonosna pošto svijet neće slušati,
da se govori i skoro isključivo o sukobima i protivšti-
mama, o prevarama i nepovjerenju, o naoružanju i raz-
oružanju, o štetama i reparacijama, o dugovima i pla-
ćanjima, o gubicima i insolvencijama, o ekonomskim
i financijskim interesima, o bijedi pojedinačnoj i so-
cijalnoj, već će svijet čuti, da se govori i o stvarima
duboke duhovnosti, o stvarima, koje dozivlju u pamet
život i interese duša, o misiji Crkve u čovječanstvu, o
svim onim visokim mislima i nadahnućima koja mo-
raju proisteći povodom uzvišenog dogagjaja, koji ćemo
proslaviti“.

Stoga je sveti Otac odredio, da godina 1933 bude
Jubilejska Sveta Godina.

Ta će godina trajati od 2 travnja 1933 do 2 trav-
nja 1934. Tako će cijelo čovječanstvo ma dostojan i
poseban način proslaviti ove dane u molitvama, pri-
majući povlastice i oproste, koje Crkva daje u svetim
godinama. Zar ima kakova slavnija obljetnica ? Zar
smo manje dužni, da slavimo ovu obljetnicu radi toga
što je nesigurna godina naše proslave (t. j. smrti Kri-
stove)? Nesigurnost godine ne umanjuje neizmjernu
sigurnost i veličinu dobročinstva, koja smo mi primili,
Ako ljudi iz godine 2033. po novim istraživanjima i
tačnijim računima pronagju, da je druga godina vje-
rovatnija, oni će znati što je njihova dužnost, a na
nama je, da mi udovoljimo svojoj dužnosti.

»Sve je to potrebno navlastito u našim danima
tolikih poremećenja, tolikog zaboravljanja vječnoga, u
vrijeme tolikog poganstva, koje okužuje život, kad
vlada tolika potražnja za užicima mondenosti i novca,
koji je zlorabljen za postizanje spomenutih ciljeva.“

Sav katolički svijet veseli se ovoj odluci sv. Oca.
Bit će ovo godina velike ofenzive Kristovih sljedbe-

nika za konačnu pobjedu Križa Kristova. Putokaz za
rad je tu.

 

Iz Hrvatskog Katoličkog Akademskog
Draštva ,,Domagoj“ u Zagrebu.

O ,Životu naših studenata u Parizu“ predavao
je na redovitom društvenom sastanku Dr, Emil Pallua.
Prikazao je u kratkim crtama čim se Pariz ističe megju
ostalim svjetskim gradovima i što mu daje ono po-
sebno obilježje i kolorit. Tad je prikazao studentski
život i rad u tom velegradu, a posebno se osvrnuo
na prilike megju našim studentima u Parizu. To je
veoma interesantno, osobito obzirom na srpske stu-
dente, kojih je mnogo u Parizu i koji tamo prožive
dug niz godina kao stipendisti. Hrvata je malen broj,
a od tih ih opet veoma malo primaju neznatne sti-
pendije. Lijepi je broj hrvatskih franjevaca svršilo svoje
studije u Parizu, a i danas ih je nekoliko na studijama.

Zadružni tečaj za akademičare imao bi se održati
u najkasnije vrijeme, prema tome kako budu raspore-
gjeni semestarski praznici, Tečaj će voditi Dr. Vjekoslav
Gortan, poznati naš zadružni radnik, direktor Zadružne
Sveze u Zagrebu i urednik ,Zadružne Svijesti“. Prošle
je godine održan u ,Domagoju“ čisto praktični za-
družni tečaj (osnivanje, učlanjivanje i vogjenje zadruga,
kao uopće knjigovodstvo), a ovogodišnji će tečaj biti
drukčijeg karaktera. Prikazat će se ideje, osnove i
potrebe zadrugarstva. ST
AED tl LN NA SLON ADO

Il Glasovire, orgulje, harmoniume,
violine i tambure popravlja i
i intonira najsavjesnije

Bartunćk Antun
orguljar i udesitelj glasovira
Dubrovnik — Prijeki 11.

 

Cijene umjerene !

 

 

 

 

UZ ZI AORTE

Oko Barčotovog gospodarskog plana.

U posljednje vijeme donijele su naše novine ne-
koliko članaka napisanih od g. Komerc. Ing. Vinka
Barčot, bankara i veletrgovca u Pragu inače obljubljenog
djaka velikog -čel. narodogospodara g. Foišta bivšeg
Austrougarskog ministra trgovine, U tim člancima pisac
pokazuje način kako da se samiraju privredna pitanja
naše zemlje. Najveću važnost posvećuje pojačanju eks-
porta naših poljoprivrednih proizvoda, te naglasuje da
je moguće podignuti nekoje grane industrije do te vi-
sine, da možemo uspješno konkurisati na megjuna-
rodnom trgu sa artiklima onih država od kojih smo
do nedavno kupovali za vlastitu potrebu. Paralelno sa
ovim pitanjima bila bi riješena i ostala suvisla pitanja
kao pojačanje kupovne sile naroda, ostranjenje nesta-
šice novca, pokrijepljijenje državnih financija, ostra-
njenje nezaposlenosti i t. d.

Dok jedni marodogospodari tvrde, da su samo
veliki podhvati vlada u stanju riješiti krizu dotle tvorac
plana tvrdi, da ostranjenje krize zavisi jedino u tihom
plodonosnom radu najširjih vrsta naroda, kojim vlada
imade biti pri ruci kao srestvo koje podupire a ne
odlučuje. Kakogod je monopol stanovitih artikala u
granicama države potrebit za pokriće državnih rashoda,
tako je svaki monopol eksporta suvišan i po narod
škodan. k i

Polazeći sa ovog gledišta vidi Ing. Barčot izlaz
iz krize u novom gospodarskom programu koji odgo-
vara današnjim gospodarskim potrebama maše zemlje.
Veli ,Utok na odregjeni cilj mora biti učinjen odje-
danred sa triju strana“. Mora se istovremeno početi :
1) Sa organizacijom ,prodaje“ t. j. eksporta naših pro-
izvoda pomoću jake narodogospodarske stranke koja
će u zemlji razviti svoju djelatnost prama preciznom
programu. 2) Sa organizacijom ,kupnje“ od strane
»Sestrica“ koje će biti organizirane na odi oca.
trži Ti kupovnim uzancama pojedinih zemalja,
Ki INA jelu kupovne uzance pojedinih tržišta
jasno se vidi i e Ing. Barčota koja doslovno glasi
“Jugoslavi O u zemljama Sjevernog i Baltičkog

   

 

IZNENAGJENJE
PRIREGIUJE ZA VRS
U NOVOJ) GODINI

ODLIČNOM
NVALITETOM i
IEFTINOGOM

f
leš
Q

ZU

mora uvezla od prevrata do danas za preko 2 mili-
jarde Dinara manje nego je mogla i to iz razloga što
se naš eksport nije prilagodio kupovnim uzancama
ovih zemalja. Hoćemo li da pojačamo gospodarsku
silu naroda moramo eksportirati. Hoćemo li da eks-
portimmo moramo tražiti tržišta mi a ne tržišta nas,
jer nas tržišta sa ,aukcionim“ uzancama kupovine ne
bi nikada našla“.

Kao treći preduvjet za uspješno provagjanje plana
jest obezbjegjenje potrebnog kapitala. Poznato je, da
ing. Barčot stoji u vezi sa najjačom financijalnom sku-
pinom u Europi, te da mu je sa strane njegovog pri-
jatelja generalnog representanta skupine bila obećana
svota potrebita za izvršenje ovog plana. Na upit kog
je tom prigodom Ing. Barčot dobio ,Dali je u stanju
jugoslavenski narod ovaj plan provesti?“ Odgovorio
je: ,Ako naš narod bogastvom zemlje i čistoćom na-
cionalizma nije u stanju ovakav program izvršiti, onda
nije u stanju nijedan drugi narod*,

Nakon što se je Ing. Barčot uvjerio, da su tu-
gjinci spremni poduprijeti jedan zdravi gospodarski
podhvat pustio je u novine nekoliko članaka u kojima
poziva odgovarajuće saradnike nek se ujedine u ,na-
rodogospodarsku stranku“, .U isto vrijeme radi na
organizaciji kupaca naše robe na svjetskom tržištu.
Baš sada vodi pregovore sa najvećim kupcima naše
robe u CČehoslovaškoj — megju koje i sam spada —
te će nakon sporazuma sa svima sazvati zajednički
sastanak u cilju osnutka ,sestrice“ za Čehoslovačku.
Na ovom će sastankn učestovati i nekoji delegati iz
sjevernih zemalja koji su predvigjeni kao organizatori
»Sestrica“ u njihovim zemljama.

U interesu je dakle svih kasta, koje dolaze u obzir
(poljoprivreda, industrija, trgovina i k ovim pripadajuće
radništvo i inteligencija) da se zed u narodo-
gospodarsku stranku“ koja će moći sestricama lifero-
vati garantirano representativnu eksportnu robu, i vršiti
svoju zadaću u zemlji kako bi pomogli sebi i svojoj
slabijoj braći. Uplivnim privrednicima, koji su voljni
saragjivati na programu dava upute: Jugoslav. Propa-
ganđ. Kancel, ,Multa“ Praha — Vinohrady.