POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU | e) 19.ub DUBROVNIK 4. siječnja 1932, a oi Narodna Svijest Broj Čekovnog računa našeg lista iest 4153 Podružnice Sarajevo. - God. XV. Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1'50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Sveta godina 1933. Proslava 1900 godišnjice Isusove smrti. Sv. Otac Papa u svojem uobičajenom odgovoru na božićne čestitke, koje mu je i ove godine na Bad- njak podnio kardinalski zbor, istakao je važnost i zna- čenje činjenice, da je u godini 1933 tisuću devetsto godišnjica smrti Isusove. »Tu korisnu potrebnu proslavu mnogi žele, pa će biti u velike plodonosna pošto svijet neće slušati, da se govori i skoro isključivo o sukobima i protivšti- mama, o prevarama i nepovjerenju, o naoružanju i raz- oružanju, o štetama i reparacijama, o dugovima i pla- ćanjima, o gubicima i insolvencijama, o ekonomskim i financijskim interesima, o bijedi pojedinačnoj i so- cijalnoj, već će svijet čuti, da se govori i o stvarima duboke duhovnosti, o stvarima, koje dozivlju u pamet život i interese duša, o misiji Crkve u čovječanstvu, o svim onim visokim mislima i nadahnućima koja mo- raju proisteći povodom uzvišenog dogagjaja, koji ćemo proslaviti“. Stoga je sveti Otac odredio, da godina 1933 bude Jubilejska Sveta Godina. Ta će godina trajati od 2 travnja 1933 do 2 trav- nja 1934. Tako će cijelo čovječanstvo ma dostojan i poseban način proslaviti ove dane u molitvama, pri- majući povlastice i oproste, koje Crkva daje u svetim godinama. Zar ima kakova slavnija obljetnica ? Zar smo manje dužni, da slavimo ovu obljetnicu radi toga što je nesigurna godina naše proslave (t. j. smrti Kri- stove)? Nesigurnost godine ne umanjuje neizmjernu sigurnost i veličinu dobročinstva, koja smo mi primili, Ako ljudi iz godine 2033. po novim istraživanjima i tačnijim računima pronagju, da je druga godina vje- rovatnija, oni će znati što je njihova dužnost, a na nama je, da mi udovoljimo svojoj dužnosti. »Sve je to potrebno navlastito u našim danima tolikih poremećenja, tolikog zaboravljanja vječnoga, u vrijeme tolikog poganstva, koje okužuje život, kad vlada tolika potražnja za užicima mondenosti i novca, koji je zlorabljen za postizanje spomenutih ciljeva.“ Sav katolički svijet veseli se ovoj odluci sv. Oca. Bit će ovo godina velike ofenzive Kristovih sljedbe- nika za konačnu pobjedu Križa Kristova. Putokaz za rad je tu. Iz Hrvatskog Katoličkog Akademskog Draštva ,,Domagoj“ u Zagrebu. O ,Životu naših studenata u Parizu“ predavao je na redovitom društvenom sastanku Dr, Emil Pallua. Prikazao je u kratkim crtama čim se Pariz ističe megju ostalim svjetskim gradovima i što mu daje ono po- sebno obilježje i kolorit. Tad je prikazao studentski život i rad u tom velegradu, a posebno se osvrnuo na prilike megju našim studentima u Parizu. To je veoma interesantno, osobito obzirom na srpske stu- dente, kojih je mnogo u Parizu i koji tamo prožive dug niz godina kao stipendisti. Hrvata je malen broj, a od tih ih opet veoma malo primaju neznatne sti- pendije. Lijepi je broj hrvatskih franjevaca svršilo svoje studije u Parizu, a i danas ih je nekoliko na studijama. Zadružni tečaj za akademičare imao bi se održati u najkasnije vrijeme, prema tome kako budu raspore- gjeni semestarski praznici, Tečaj će voditi Dr. Vjekoslav Gortan, poznati naš zadružni radnik, direktor Zadružne Sveze u Zagrebu i urednik ,Zadružne Svijesti“. Prošle je godine održan u ,Domagoju“ čisto praktični za- družni tečaj (osnivanje, učlanjivanje i vogjenje zadruga, kao uopće knjigovodstvo), a ovogodišnji će tečaj biti drukčijeg karaktera. Prikazat će se ideje, osnove i potrebe zadrugarstva. ST AED tl LN NA SLON ADO Il Glasovire, orgulje, harmoniume, violine i tambure popravlja i i intonira najsavjesnije Bartunćk Antun orguljar i udesitelj glasovira Dubrovnik — Prijeki 11. Cijene umjerene ! UZ ZI AORTE Oko Barčotovog gospodarskog plana. U posljednje vijeme donijele su naše novine ne- koliko članaka napisanih od g. Komerc. Ing. Vinka Barčot, bankara i veletrgovca u Pragu inače obljubljenog djaka velikog -čel. narodogospodara g. Foišta bivšeg Austrougarskog ministra trgovine, U tim člancima pisac pokazuje način kako da se samiraju privredna pitanja naše zemlje. Najveću važnost posvećuje pojačanju eks- porta naših poljoprivrednih proizvoda, te naglasuje da je moguće podignuti nekoje grane industrije do te vi- sine, da možemo uspješno konkurisati na megjuna- rodnom trgu sa artiklima onih država od kojih smo do nedavno kupovali za vlastitu potrebu. Paralelno sa ovim pitanjima bila bi riješena i ostala suvisla pitanja kao pojačanje kupovne sile naroda, ostranjenje nesta- šice novca, pokrijepljijenje državnih financija, ostra- njenje nezaposlenosti i t. d. Dok jedni marodogospodari tvrde, da su samo veliki podhvati vlada u stanju riješiti krizu dotle tvorac plana tvrdi, da ostranjenje krize zavisi jedino u tihom plodonosnom radu najširjih vrsta naroda, kojim vlada imade biti pri ruci kao srestvo koje podupire a ne odlučuje. Kakogod je monopol stanovitih artikala u granicama države potrebit za pokriće državnih rashoda, tako je svaki monopol eksporta suvišan i po narod škodan. k i Polazeći sa ovog gledišta vidi Ing. Barčot izlaz iz krize u novom gospodarskom programu koji odgo- vara današnjim gospodarskim potrebama maše zemlje. Veli ,Utok na odregjeni cilj mora biti učinjen odje- danred sa triju strana“. Mora se istovremeno početi : 1) Sa organizacijom ,prodaje“ t. j. eksporta naših pro- izvoda pomoću jake narodogospodarske stranke koja će u zemlji razviti svoju djelatnost prama preciznom programu. 2) Sa organizacijom ,kupnje“ od strane »Sestrica“ koje će biti organizirane na odi oca. trži Ti kupovnim uzancama pojedinih zemalja, Ki INA jelu kupovne uzance pojedinih tržišta jasno se vidi i e Ing. Barčota koja doslovno glasi “Jugoslavi O u zemljama Sjevernog i Baltičkog IZNENAGJENJE PRIREGIUJE ZA VRS U NOVOJ) GODINI ODLIČNOM NVALITETOM i IEFTINOGOM f leš Q ZU mora uvezla od prevrata do danas za preko 2 mili- jarde Dinara manje nego je mogla i to iz razloga što se naš eksport nije prilagodio kupovnim uzancama ovih zemalja. Hoćemo li da pojačamo gospodarsku silu naroda moramo eksportirati. Hoćemo li da eks- portimmo moramo tražiti tržišta mi a ne tržišta nas, jer nas tržišta sa ,aukcionim“ uzancama kupovine ne bi nikada našla“. Kao treći preduvjet za uspješno provagjanje plana jest obezbjegjenje potrebnog kapitala. Poznato je, da ing. Barčot stoji u vezi sa najjačom financijalnom sku- pinom u Europi, te da mu je sa strane njegovog pri- jatelja generalnog representanta skupine bila obećana svota potrebita za izvršenje ovog plana. Na upit kog je tom prigodom Ing. Barčot dobio ,Dali je u stanju jugoslavenski narod ovaj plan provesti?“ Odgovorio je: ,Ako naš narod bogastvom zemlje i čistoćom na- cionalizma nije u stanju ovakav program izvršiti, onda nije u stanju nijedan drugi narod*, Nakon što se je Ing. Barčot uvjerio, da su tu- gjinci spremni poduprijeti jedan zdravi gospodarski podhvat pustio je u novine nekoliko članaka u kojima poziva odgovarajuće saradnike nek se ujedine u ,na- rodogospodarsku stranku“, .U isto vrijeme radi na organizaciji kupaca naše robe na svjetskom tržištu. Baš sada vodi pregovore sa najvećim kupcima naše robe u CČehoslovaškoj — megju koje i sam spada — te će nakon sporazuma sa svima sazvati zajednički sastanak u cilju osnutka ,sestrice“ za Čehoslovačku. Na ovom će sastankn učestovati i nekoji delegati iz sjevernih zemalja koji su predvigjeni kao organizatori »Sestrica“ u njihovim zemljama. U interesu je dakle svih kasta, koje dolaze u obzir (poljoprivreda, industrija, trgovina i k ovim pripadajuće radništvo i inteligencija) da se zed u narodo- gospodarsku stranku“ koja će moći sestricama lifero- vati garantirano representativnu eksportnu robu, i vršiti svoju zadaću u zemlji kako bi pomogli sebi i svojoj slabijoj braći. Uplivnim privrednicima, koji su voljni saragjivati na programu dava upute: Jugoslav. Propa- ganđ. Kancel, ,Multa“ Praha — Vinohrady.