> = E POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Ji ga DUBROVNIK 11. siječnja 1933. Čekovnog računa našeg lista 1 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV. Narodna Svijest Gijema je listu 5 Diu. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 150 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antiun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik ROGDi se ne porieje , w< .. »Braća od čekića“ Pred božićne praznike povedena je u našoj i stra- noj štampi riječ o ,Veliko;m Besedniku“. Tko je to? ,Ve- likim se Besednikom“ zove ideolog Velike Ujedinjene Masonske Lože ,Jugoslavije“ u Beogradu, koji u svojim govorima daje smjernice rada jugoslovenske masonerije ili slobodnog zidarstva, Sad je taj ,besed- nik“ beogradski liferant Damjan J. Branković, On je izrekao na skupštini Velike Lože u Somboru govor, koji je izazvao sveopći interes, jer su tu slobodni zi- dari otkrili svoje karte i pokazali su tko stoji uz njih i protiv koga se bore. Glavni neprijatelj masonerije je u prvom redu katolička crkva i svećenstvo, koje oni obasiplju morem šupljih fraza i uvređa iz prebogatog masonskog ritualnog riječnika. Prikazat ćemo ukratko navode ,Velikog Besed- nika“ : Iz početka se tuži na svoju ,braću“ da slabo izlaze na otvorenu javnost. To, kaže, treba svakako što više raditi, osobito po ,našoj braći u kraljevskoj vladi, oba zakonodavna tela, državnom savetu, sud- stvu i diugim istaknutim položajima“. . Interesantno je poglavlje ,Jugoslavenska maso- nerije i odgoj mladeži“. Ističe se tu prodiranje maso- nerija po ,braći4 u prosveine i odgojne ustanove i uspešan rad ,braće“ po mašim školama. Prosvetu i odgoj treba voditi po slobodno zidarskim načelima i ovom prilikom treba odati puno priznanje onoj našoj braći, koja živo sudeluje ma telesnom razvitku i vi- teškom vaspitanju našega podmlatka. Sokolstvo i slo- bodno zidarstvo imaju važnih dodirnih točaka na te- renu stvaranja moralne ličnosti i razvijanju konstruk- tivnog patriotizma.“ To je službeni izvještaj jugoslovenske misone- rije i ne može više nitko sumnjati u ovu suradnju ,braće“ iz loža i one iz vežbaonice. Kakve su to ,moralne ličnosti“ i kakav je taj konstruktivni patriotizam“ ne- možemo na ovom mjestu raspravljati, a donekle i ne treba, jer nas svi pošteni vjernici i rodoljubi predobro razumiju. Vrhunac postiže ,Veliki Besednik“ u dijelu o Jugoslavenskom slobodnom zidarstvu prema katolič- kom sveštenstvu“. Tu se traži ,da se u nacijonalnom interesu ukine u srednjim školama crkvena nastava“, da se za sveštenstvo potpiše obavezan gragjanski brak“ i doslovno se tu kaže: ,Mi (t. j. masoni) se s katoličkim svećenstvom walazimo u sukobu idejne prirode, ,Mi hoćemo da osvetlimo, a oni da zamrače puteve slobodnog razvitka, Moram još primetiti da se suviše operira sa kraljem nebeskim. Bolje bi bilo da kat. svećenstvo obučava svoju pastvu da se klanja svom viteškom Kralju na zemlji,. Iznijeli smo ovdje u najkraćim crtama navode ju- goslavenske masonerije, Pojedine tvrdnje nećemo po- bijati, a nije mi potrebno, jer je to već stara pjesma. Povucimo iz ovog informartivnog članka pouku, da znamo unapred odakle takve ideje i tražnje dolaze. To je ideologija, to je program rađa jugoslavenske masonerije i njenih ,dobrotvornih“ ,prosvetnih“ i ,vež- bačkih“ ekspozitura. Svugdje tu zajednički djeluju slo- bodni zidari ili ,braća od ćekića“, kako ih je u svom božićnom govoru nazvao zagrebački nadbiskup i hr- vatski metropolita preuzv. Dr. Antun Bauer. Obaveza osiguranja kućne posluge. U smislu 63. Z.O.R. obavezna je na osiguranje za slučaj bo- jesti i nesreće sva kućna posluga t. j. služavke i pri- sluškinje i kućepaziteljice. Udate prisluškinje i kuće- paziteljice u koliko njihovi mjesečni prihodi ne nad- mašaju Din 200 mjesečao nijesu obavezni na osiguranje. Pošto se opaža da još jedan znatan broj kućne posluge nije prijavljen ovom uredu na osiguranje, to se ovime pozivlju svi poslodavci, da svoju kućnu poslugu odmah prijave na osiguranje, jer u koliko se i poslije ovog poziva nagje kućne posluge ne prijavljene ovome uredu, protiv odnosnim poslodavcima povestiće se kaznena prijava. — Okružni Ured za osiguranje radnika Đabrovnik. (6 ITO pasta za zube je najbolja. Na obranu naše vjere. Govor pretizvišenog dijecezanskog biskupa na Silvestrovo, o mašoj orijentaciji u novoj godini, imao je silnog odjeka. Ožigosani bi htjeli umanjiti utisak, tvrdeći, da su dotične opaske neistinite, ali im posao ne uspjeva, jer su činjenice dovoljno poznate i svje- docima utvrgjene, a kompetentni mogu uvijek dotične dokaze dobiti na kompetentnom mjestu. Mnogi iz grada i iz okolice mole, da se, u svrhu očuvanja našeg svetog vjerskog amaneta i svijetlih kršćanskih tradicija, nastavi energičnom i zakonitom borbom protiv tamnih podzemnih sila, koje pokušavaju u naš zdravi narodni i društveni organizam unašati kriva načela o Bogu i kršćanstvu. Istina je, da su za sada to samo pojedinci, koji za svoje uzore uzimlju Antihriste i koji se znadu vješto maskirati, ali se njima ne smije nasjedali već im tajnu rabotu razotkrivati, da ne bi oni neupućene zaveli na stranputice opakom štampom ili društvima, neprijateljski raspoloženim prama vjeri i sv. Crkvi. Podatke o radu ovih individua treba pomnjivo sakupljati i svjedocima utvrditi, da ih se može uspješno pobijati. U ovom svetom radu ima sudjelovati sve što se sv. Krstom krsti i Svemogućega Boga priznaje, jer mi ne želimo doživjeti današnje ruske prilike. U obrani dakle vjere protiv nevjere suprostavimo bezbožnoj riječi, riječ istine i žive vjere; proti bez- božnoj i opakoj knjizi i novini, širimo dobru kršćan- sku i katoličku knjigu i novinu; proti slabim udruže- njima, osnivajmo i preporučujmo dobra kršćanska ka- tolička udruženja. ,Radu suprostavimo rad, novcu novac, mržnji i fanalizimu ljubav i neustrašivi mir. Bez istine .i milosti Božje, ne ćete uspjeti da preporoćite narod. Svima kličem ne dajte, da se naš narod oda- leči od Krista !“ Ovako je govorio veliki česki biskup Brynich, čiju su tridesetgodišnjicu smrti Česi proslavili ove go- dine. Ovo su u istinu riječi, velike riječi, koje dolikuju crkvenom velikodostojniku, apostolu vjere, pravom pa- stiru stada svoga, čuvaru Božjega hrama i straži Siona. Nerazmjernost cijena. O disparitetu izmegju cijena zemaljskih produ- kata i tvorničkih fabrikata donijele su jugoslavenske novine u posljednje vrijeme nekoliko članaka. Jedni naglasuju ,Nepojmljivo je zašto cijene cipela, odijela itd. nepadaju razmjerno sa cijenama zemaljskih pro- izvoda“, Drugi govore ,nepravednosti“, treći apeliraju na tvornice nek sniže svoje fabrikate ako hoće, da prodaju itd. Sa gledišta konsumenata doduše ova činjenica izgleda nepojmljiva i nepravedna, ali ako je to tako i nemože da bude drugčije, treba istražiti uzrok , kog se mora ostraniti. Da se izliječi bilo koja nemoć dakle i privredna potrebito je najprije ustanoviti diagnozu. Nije li mo- guće napraviti tačnu diagnozu, mora se liječiti prama već isprobanim metodama. Diagnoza se može napra- viti samo onda ako su nam poznati uzroci, koji su bolest izazvali. U našem slučaju moramo dakle kon- statirati zašto cijene cipela, odijela i drugih fabrikata nepadaju istodobno i razmjerno sa cijenama produkata koje poljoprivrednik donaša ma pijacu. Tvorci su cijena od uvijeka bili dva magneta i to ponuda“ i potražnja“. Prirodno je, da se malo poduzeće a napose pojedinac mnogo lakše svemu pri- lagogjiva nego li komplicirano veliko poduzeće, prama čemu bi pojedinac imao lakše regulisati ponudu i potražnju, nego veliko poduzeće. Pogledamo li u praksu konstatirat ćemo nešto potpuno obratnog. Što radi seljak ako cijene njegovog produkta padaju? Goji istog produkta dvostruko, kako bi većim kvantumom dosegao prijašniu sumu, čime izaziva daljni pad cijena. Nekoji istina prestanu saditi u prvašnjoj mjeri artikl koji u cijenama pada a počimlju gojiti drugi proizvod ali srodni onom prvom ne pazeći da onaj koji kupi za objed ribe ne treba mu mesa ili onaj koji kupi za večeru kupusa ne irebba da kupi krumpira, Gojenjem srodnih proizvoda ne samo, da se nije ponuda uma- njila već se više puta srodni artikli megjusobno bore te ono što ostane prodava se uz svaku cijenu. Dok je seljak kao vlasnik zemlje i njenih pro- izvoda u stanju da ponudi deset raznik cijena u jednom satu, dotle tvornica kao vlasništvo mnogih mora se upravljati zakonom koji vrijedi za one koji upravljaju povjerenim tugjim novcem. Prama tome mora tvornica, da se striktno upravlja prirodnim zakonom potražnje i ponude i čim konstatira manju prodajn svojih fabri- kata dužna je umanjiti produkciju. Manji kapacitet umanjiva njene prihode prama kojima se moraju ude- siti i rashodi, te će tvornica ostraniti sve suvišne li- kvidne rashode. Stoga će najlikvidniji čovjek u tvornici početi sa otkazom zaposlenika. Tko ovime trpi? Istina tvornica koja manjim obrtom gubi mogućnost veće zarade, ali je još više pogogjen poljoprivrednik, koji u nezaposlenom radniku gubi svog najboljeg potrošača. Otpuštanjem radnika nije se tvornica riješila svojih te- reta, jer joj ostaju prazne zgrade, nezaposleni strojevi, neobragjena surovina i neprodati fabrikati, koji i dalje traže izdatke resp. kamate koje banke nemilosrdne traže, Pitam sada pisce onih članaka, da li tvornice imaju da idu ispod svoje kalkulacije, te da zbog su- razmjernog padanja cijenama zemaljskih proizvoda pogju u bankrot ili treba: da sačuvaju poljoprivredi bar jedan i to veći dio dobrih potrošača? Zahtjevati da se cijene fabrikata prilagode istim tempom cijenama zemaljskih produkata bilo bi absurdno isto kao što je prirodan zahtjev da se cijene zemaljskih produkata udese prama cijenama fabrikata. Za ostvarenje ovoga slaba je i vlast i propisi jer to ima regulisati jedino kupovna sila naroda. Ali kako će se doći do te sile? Eksport je ogledalo gospodarske sile naroda, duša irgovačke i platežne bilancije i srce budžeta koji hrani sve. Savršenom eksportnom politikom može kupovna sila našeg naroda biti podvostručena, sve poteškoće ostranjene a naravno da bi time i disparitet cijena mahom iščezao. Čude se danas marodnogospodari mnogim ne- ispravnim pokusima, kako će se do 10 godina smijati svako dijete činjenici, da nijesmo znali izići i ugodne ali ne kritične gospodarske situacije, Svaka je politička vlada samo potpomagajuće srestvo narodnom blagostanju, dok jedino narod može sebi osigurati gospodarski napredak. Hoćemo li da uposlimo nezaposlene, da podvostručimo kupovnu silu najširjih vrsta naroda, da ostranimo nestašicu gotovog novca na trgu te da ostranimo ostale gospodarske poteškoće, potrebito je ujediniti uzajamno se podupi- rajuće kaste naroda u jednu ,narodnogospodarsku stranku“ koja će odlučivati o gospodarskim pitanjima žemlje. Ovamo spadaju poljoprivrednici, trgovci-eks- porteri, industrijalci i njima odgovarajuća inteligencija. Osnutkom ove stranke narodnih gospodara bit će olakšana pozicija političkim strankama kako bi ove mogle mirno riješiti politička pitanja našeg naroda u zemlji i izvan granica. Gospodarski plan i k njemu potrebiti miljardni iznos za savršeno izvršenje plana čekaju, da sposobni pojedinci u domovini započnu rad u ovom smjeru. — Komerc. Ing. Vinko Barčot bankar i veletrgovac u Pragu. Prijave izlagača za zanat. izložbu u Zagrebu. Zanatlije diljem domevine pozvani su, da sudje- luju svojim izradjevinama u velikoj zanatskoj izložbi, što je prirediuje Savez hrvatskih obrtnika u Zagrebu o 25 godišnjici svojega opstanka. Već sama staleška svijest nalagala _je mnogim zanatlijama, te su se več prijavili za sudjelovanje, jer zanatska izložba neće biti samo manifestacija rukotvorske radinosti, već i odraz staleške svijesti naših zanatlija, da su kadri u doma- ćoj svojoj produkciji u najboljoj kvaliteti izraditi ono, što im se danas nudi sa stranih tržišta, Prijave se imaju slati Savezu u roku od 14 dana. Čim se prijavi veći broj izlagača, tim će biti jeftinija mjesta u izla- galištima. Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno,