SŠaa 9] titl

Str. 2.

Od g. 1925, kad je vlast u Meksiku uzeo u svoje
ruke zloglasni Calles, započeo je u toj republici oštar
i nepomirljiv boj protiv katol. Crkve. Služeći se meto-
dama Ruskih boljševika, provode Meksički bezbožnici
bezobzirno svoj plan, koji ide za tim da iskorjeni vjeru
u Boga iz srca svih državljana, a ma osobiti način
mladeži. Poučeni iskustvom iz prvih godina progona,
ne proljevaju više krv vjernika, ali zato tim energičnije,
štićeni zakonom, vode žestok boj. Cilj je najnovijeg
Meksičkog zakona da ubije vjerski život u dušama.
Snaga je duhovnog života u svetim sakramentima. Zato
vlada izdaje zakone, koji većini duhovnika onemogu-
ćuje vršenje liturgijskih obreda i dozvoljava na 25.000,
a negdje i na 70.000 vjernika, tek jednog duhovnika.
K tome se tim svećenicima, koji su pod stalnom pas-
kom policije, pravi toliko neprilika, da im je u praksi
nemoguće vršenje službe. Postoje stroge kazne za one
svećenike, koji bez dozvole vrše svete obrede, a isto
se tako kažnjavaju vlasnici onih kuća u kojima je
nedozvoljeni obred izvršen. Zakon kažnjava i onog
upravnog činovnika, koji dotične krivce ue bi kaznio.
Vlada goji nadu da će na tako rafiniran način, polako
uništiti svako bogoslužje.

Dobro znaju Meksički bezbožnici, da je dobar
kršćanski odgoj najjači potporanj vjerskom životu. Stoga
oni nastoje svim silama da organiziraju protuvjersku
školu. Postoji čitav precizno izragjeni plan, po kome
se kroz šest godina osnovne nastave mora postepeno
iskorjeniti svaki trag vjerskom životu i osjećanju. Vjera
mora da djetetu postane simbol mračnjaštva i zalupa-
nosti, a materijalizam njegov novi ,Credo“.

Osim Ruskih boljševika nije nijedna vlada na
svijetu navijestila Kršćanstvu i uopće svakoj vjeri, tako
žestok boj, kako ga je navijestio Meksiko. Svjetska
štampa o tome ne piše, jer bezbožna politika Meksičke
vlade uživa potpunu sankciju megjunmarodnog saveza
bezbožnika i framazuna. Oni u svojim časopisima i
izdanjima uvijek naglašavaju kako u Meksiku vlada
potpuna vjerska sloboda. Nikakovog ogorčenja nijesu
pokazali ti kulturni časopisi kad su pod kuršumima
padali meksički mučenici već su iskazali negodovanje
kad je Pijo XI. u svom pismu ,Acerbo animi“ ožigo-
sao vjerolomstvo i brutalno nasilje meksičke vlade nad
božjim i naravnim prvacima katolika,

Živemo u doba jake bezbožne ofenzive. Tu ne
ustaju protiv Boga samo pojedinci nego organizirane
mase. Dižu se protiv vjere čitave horde ljudi megju
koje je neprijatelj čovjek posijao kukolj dok su dobri
ljudi spavali. Tako je bilo svugdje. To je dokaz i opo-
mena da i vjersko nasljedstvo mora svaka generacija
u teškom boju ponovo osvojiti za sebe i to na svim
područjima. Inače će im se Kraljestvo nebesko oduzeti
i dati vrijednijima, koji donose plod svoj.

 

Razne vijesti.

1400 godišnjica pokrštenja Francuske. »Osser-
vatore Romano« objavljuje sadržaj pisma, što ga je
Papa uputio reimskom nadbiskupu Suharu povodom
1400-godišnjice smrti svetoga Remigija, reimskog nad-
biskupa, koji je pokrstio kralja Klodviga. Sv. Otac Papa
u tom svom pismu izmegju ostalog veli, da je zaslu-
gom sv. Remigija Francuska stekla svoj nadimak ,naj-
starija kćer svete crkve“,

, Proslava Božića u Rusiji. Na dane pravoslavnog
Božića bile su crkve po čitavoj Rusiji dupkom pune
vjernika. lako sovjetske vlasti već godinama vrše ne-
zapamćenu bezbožničku propagandu, bile su crkve u
Moskvi i drugim gradovima Sovjetske Unije do po-
sljednjega mjesta krcate muškarcima, ženama i djecom.
, , Kraj petogodišnjeg plana. Bečka štampa donosi
izjavu Alessandra Kerenskog, koji na osnovu dosa-
dašnjih rezultata petogodišnjeg plana u Sovjet. Rusiji
ističe, da je Staljin Sovjetsku Rusiju doveo do strašne
bijede iz 1919/20 g. i da je katastrofa staljinizma gora
nego što je bila katastrofa lenjinizma.  Kerenski kaže
da se u svojim izlaganjima gledišta prema petogodiš-
njem planu u Sovjetskoj Rusiji slaže sa svojim anti-
podom Trockijem.

50-godišnjica irancuskog katoličkog dnevnika.
Na 1. decembra pr. god. proslavio je katol. francuski
dnevnik »Križ« (La Croix) 50 god. svog ustanovljenja,
a ujedno i stogodišnjicu rogjenja svog ustanovitelja sve-
ćenika Vincencija de Paul Bailly. Proslavi je pretsje-
dao pariski kardinal Verdier uz prisustvo oko 30 franc.
biskupa. Sam sv, Otac čestitao je ovu 50 godišnjicu
uredništvu i upravi ovog divnog dnevnika. Kako je
poznato, dnevnik, uz druge veoma brojne listove i knjige,
štampa kuća Dobre štampe u Parizu. Uredništvo je
tom prilikom primilo nebrojenih čestitaka od svih po-
znatijih katoličkih listova na svijetu, a isto tako i sami
nekatolici izrazili su svoje čestitke i priznanje ovom
zaista svake hvale vrijednom širitelju Kristove nauke,
koji ima preko pola milijona pretplatnika,

»NARODNA SVIJEST.

IZ JUGOSLAVIJE.

4 O. Lujo Pogačnik, franjevac, preminuo je u
četvrtak 12. o. mj. u samostanu kraj Trogira u 70 g.
života. Pokojnik je poznat i sa svoje učenosti i skrom-
nosti kao pravi redovnik, sin sv. Frana. Vječni pokoj
angjeoskoj njegovoj duši!

$ Antun Scholz preminuo je na sam dan Božića
u Zagrebu. Ko se od nas me sjeća tiskare i trgovine
devocijonalija Antuna Scholza u Gajevoj ulici, Pokoj-
nik je bio markantna ličuost u katoličkim krugovima i
u našoj hrvatskoj javnosti. Živio je kao pravi praktični
katolik svetim životom. Rajska mu slava plemenitoj duši.

Matica Hrvatskih Kazališnih Dobrovoljaca u
u Zagrebu raspisuje ovime IV. natječaj za najbolju
pučku glumu u svrhu: da se literatura hrvatske narodne
glume upotpuni novim djelima, da se književnici po-
taknu na pisanje pučkih gluma, kao osobito važnog
narodno-uzgojnog sredstva, te da MHKD dobije pučke
glume umjetničke vrijednosti, koje će popularizirati.
Potanji uvjeti kod MHKD, Zagreb, Ilica 53.

Duhovne vježbe za svećenike održaće se 24,
25 i 26 januara t. g. u splitskom Domu duh. vježbi.
Svećenici koji žele učestvovati, neka se što prije pri-
jave Upravi Doma duh. vježbi, Split, Manuška poljana I.

Dugovi naših hotela. Prema podacima Jadran-
skog hoteljerskog saevza dugovi 133 hotela našeg Pri-
morja iznose 73 milijuna i 960 hiljada, a vrijednost
samih hotela sa pripadajućim zemljištem i uopće in-
ventarom iznosi 147 milijuna i 927 hiljada. Prema tome
zaduženje jadranskih hotela iznosi 50%. Zaista teško
stanje ove važne grane narodne privrede u našim
stranama.

Broj novina u Splitu. U Splitu izlazi danas
svega dvadeset, što novina što raznih drugih časopisa.
Od toga su 2 dnevnika, 1 polutjednik, 2 tjednika,
3 polumjesečnika, 7 mjesečnika i 5 povremenih. Po
svrsi kojoj su namijenjeni, 6 je političkih, 6 stručnih i
staleških, 3 vjerska, a 5 privrednih i literarnih. Ranije,
u vrijeme konjukture i većeg života, broj časopisa u
Splitu bio je daleko veći. Naročito je bio veći broj
raznovrsnih novina, koje su polako prestale da izlaze
radi materijalnih neuspjeha.

Pjevači iz Koruške. Slovenački pjevači iz Ko-
ruške, već neko vrijeme spremali su turneju u Jugo-
slaviju, ali koruška pokrajinska vlada nije im htjela
izdati dozvolu, a beogradska vlada, na uzvrat, zapri-
jetila je njemačkim pjevačima iz Banata da im neće
dati dozvolu da putuju u Austriju u svrhu priregjivanja
koncerata. Kako je sad došlo do sporazuma, slovenački
pjevači iz Koruške dobili su dozvolu da posjete Jugo-
slaviju, a isto tako njemački pjevači iz Banata da po-
sjete Austriju. Pjevači iz Koruške priredili su koncerte u
Ljubljani i Mariboru, gdje su bili oduševljeno dočekani.

Izvoz voća iz Foče u inostranstvo. Foča sa
okolinom veoma je bogata voćem, a naročito orasima
i ljekovitim travama. Voće je odlično rodilo. Računa
se za sigurno da je u fočanskom srezu ove godine
ubrato: 120 vagona šljiva, 120 vag. jabuka i 80 vag.
oraha. Od ove količine dosad je izvezeno u inostranstvo:
za Austriju i Njemačku 25 vagona oraha, 5 vag. suhih
šljiva i 5 vag. jabuka a za Ameriku 35 vag. oraha.
Osim toga za inostranstvo se izvozi i veća količina
ljekovitih trava. Takogjer se za inostranstvo u većoj
količini otpremaju orahovi panjevi, koji su ove godine
dostigli veliku cijenu od 400—1000 Din. po komadu.
Još i danas se nalaze u Foči trgovci sa strane za ot-
kup orahovih panjeva. Oni će ostati u Foči do proljeća.

Snižena cijena flnoj stolnoj soli. Uprava držav.
moriopola od 15. o. mj. snizila je prodajnu cijenu fine
stolne soli od 12 na 8 Din. kg. Sol je pakovana u
lijepim kartonskim kutijama, svaka od pola kg. neto
težine. Kako je na svakoj kutijici utisnuta prodajna
cijena od 6 Din., da se ne bi stvarala zabuna kod
kupnje soli, skreće se pažnja svim potrošačima, da te
kutije ne plaćaju skuplje od 4 Din. komad. Ova fina
stolna sol je odlične kvalitete, jer ne sadrži nikakve
strane primjese, a pripremljena je tako, da se ne zgru-
dava ni onda, kad je podvrgnuta uticaju vlage.

Uzgoj protumalaričnih ribica u Srijemu.  Po-
znata je stvar, da su u mnogim krajevima malarički
komarci uništeni sitnim, uvezenim ribicama, koje se
hraae ličinkama komaraca, što se nalaze u vodi. U
raznim državama na ovaj se način došlo do ogromnih
uspjeha. Vlastelinstvo kneza Odescalchia u Iloku pre-
nijelo je takogjer ma svoj ribnjak kod Suseka ove Gam-
busia-ribice, koje su se toliko razmnožile, da će u
proljeće ove godine biti moguće, da se one prenesu i
u ostale naše krajeve, — Na taj bi se način moglo
s uspjehom u mnogim našim krajevima suzbiti malariju.

, , Zabranjen ,Corriere della Sera“. Riješenjem
ministarstva unutrašnjih poslova zabranjen je ulaz i
rasturanje talijanskom listu ,Corriere della Sera“, koji
izlazi u Milanu.

Br. 3.

 

cipela od satena i baršuna za ples.

 

Pisma iz naroda.

MOKOŠICA. ; Made ud. Tomić, dobra i čestita
starica preselila se je u vječnost 12. ov. mj. Rogjena
u pomorskoj kući Pehovac imala je od mladosti svoje
sve do nedavna velik utjecaj na kućni odgoj i kulturni
razvitak naše ženske djece. Kao obično u primorskim
selima prije otvaranja osnovnih škola muška djeca ško-
lovana su djeca kod župnika. Nedostatak toga kod
ženskih nadomještala je ,Mada iz Polače“, koja je po
tome bila prva meštrinja. Ženske, koje su htjele , naučiti“
kroj, šivenje i knjigu, hodile su u nje na ,skulu“. Sva
starija pismena generacija prošla je kroz njene ruke,
a do kraja svog života — 92 godine — nije pustila
igle iz ruke. Pokoj joj vječni, a njenoj kćeri Kati udatoj
Bogetić naše saučešće.

SPLIT. Kako je Bog wvodio Engleza do naših
iseljenika. Zadnjih dana mjeseca listopada pr. god.
otputovao je iz Splita put Pertha, u zapadnoj Australiji
katol. svećenik Goody dr. Lancelot John, pak za Božić
je imao prispjeti u krilo svojih roditelja. Njegov otac
u Londonu imao je pension, i nazad 25 godina udari
ga kap te mu noge ustadoše uzete. Liječnici su ga
svjetovali da svakako mora ostaviti maglušasti London
i preseseliti se u Australiju. Posluša liječnike, prene-
soše ga u Australiju u grad Perth. Tu njegova radišna
žena nastavi držati pension. Uzeti otac neprestano
sjedeći počeo je da čita katoličke knjige; milost je
Božja djelovala: on gorllivi protestant, sada daleko
od svojih rogjaka, koji bi na njega uplivali kad bi
bio u Londonu, obraća se na katol. vjeru ; svoju zenu,
svoga sina, svoju kćer uvjerava o istinitosti naše katol.
vjere, te tako sva mu se obitelj obrati. Ne sustaje na
tomu. Svomu sinu preporuča da postane katolički sve-
ćenik, e da bi što više duša priveo k pravoj katol.
Crkvi. I njegov sin gore spomenuti dr Lancelot, polazi
u Rim, tamo dovrši filozofske i bogoslovne nauke i
posta svećenik; a da uzmogne što više dobra uraditi
na slavu Božju, dolazi amo u Split, uči marljivo i
ustrajno ,kao Englez“ hrvatski jezik, koga je u go-
dinu dana dosta dobro naučio. Pratio je po splitskoj
biskupiji u pastlrskom pohodu preuzv. biskupa dra
Kv. Bonefačića, željom da vidi običaje našega naroda
i naše vjersko stanje. A zašto se baš odlučio da uči
naš hrvatski jezik? Jer je brižni biskup Pertha vidio
da mu je velika potreba od svećenika koji bi znao
jezik naših tamošnjih iseljenika. Želja biskupa složila
se sa željom veleč. Goodya, da što više promiče slavu
Božju, pak eto, hvala Bogu, sada će naši bijedni ise-
ljenici u zapadnoj Australiji moći se u svojem mate-
rinskom jeziku ispovijedati i riječ Božju slušati.

Nedokučivi su puti Providnosti! Nije ovo ni prvi
ni zadnji put da Providnost ulija u srca čitatelja kat.
knjiga i dobrih novina svoju svetu milost obraćenja ;
čitanju dobrih knjiga mnogi zahvaljuju svoju vremenitu,
ana poseban način svoju vjekovitu sreću. Dok naprotiv
koliki su čitajući opake i protuvjerske novine i knjige,
usisali pogubni otrov nehajstva i dapače bezvjerstva,
koji im je uništio dušu, a često pnta nasilno prihvatio
i vremeniti život, Izbaci iz svoje kuće, ako si pravi
katolik i ako osjećaš katolički, svaku opaku knjigu i
novinu, jer ona je najgori drug, koji će te dovesti do
vječne propasti.

a. = "- " -

Ni ja ne bih htio propustiti,

Lijepi bijeli zubi. a da Vam nedsrikle vje

najveće priznanje i pot-

puno zadovoljstvo sa “Chlorodont-pastom za zube“. Upotrebljavam

Chlorodont već dugi niz godina, pa mi moja okolina često zavidi

na mojim lijepim bijelim zubima, koje sam postigao jedino svakod-

nevnom uporabom Vaše Chlorodont paste za zube. Dr. M., Z....

Zahtejevajte samo pravu Chlorodont pastu za zube, a odbijajte svaki
nadomjestak. Mala tuba Din. 8.—. velika tuba Din. 13.—

 

Akciju za prehranu siromaha kroz tekuću zimu
rukovodi dobrotvorni odbor ,Milosrgje“. Ova se ple-
menita akcija toplo preporuča gragjanstvu da je pot-
pomogne novčanim prinosima. Kršćanska je dažnost
svakog gragjanina da otkine od svog zalogaja i dade
svom bratu u potrebi i nevolji. Stoga nemojte odbiti
članove odbora kad vrs pohode i zamole za pomoć,