Hrista, donesena iz Misira god. 1030, a zatvorena u
umjetničkom kovčegu od čista srebra.
Procesija izlazi iz Stolne Crkve, te prolazi mimo
Knežev, a sada Kraljevski Dvor, gdje se nalazi dubro-
vački arhiv, sva sakupljena i na hartiji ispisana histo-
rija grada Dubrovnika, njegove suze i njegovo veselje,
njegova gigantska borba za slobodni opstanak, a koja
čeka da iz Dubrovnika bude objelodanjena onom lju-
bavi i vjernošću, kojom je to talij. histor P.Molmenti
uradio za svoju Veneciju, pa da mu je uz narodnu
pripomoć cjelokupnu predade za pouku i poticaj,
za ponos afirmacije jugoslavenske slobode ma' ovoj
strani Jadrana, velebni plod diplomatske vještine sta-
roga Dubrovnika i domovinskog požrtvovanja njegove
djece. Za vrijeme dubrovačke republike u Kneževu bi
Dvoru već u 9 sati zazvonilo zvono Maloga Vijeća i
onog Pregata. To je značilo da su svi članovi Malog
Vijeća, pregati i sva vlastela od preko 30 god. morali
biti već na okupu, jer su imali pratiti Kneza na službu
božiju i nositi svijeću u procesiji. Knez bi zapovidio
državnom tajniku da proziva vlastelu po imenu i da
zabilježi ko nije došao.
Već ovim bila bi svršena u glavnom dijelu sve-
čanost, osim što se mora napomenuti ona veličanstvena
slika što se zbiva iza svišene procesije u Stolnoj
Crkvi, kad svi barjaci dolaze na poklon. Na glavnom
oltaru samo Propeti i par srebrnih visokih kandiljera
s upaljenim voštanicama; biskup u svome bogatom
ornatu s mitrom na glavi, gdje sjedi uza stranu u
negda kneževu tronu, a'okolo njega svećenstvo. Gori
u visinama lagje glavnoga oltara smiju se obasjane
zrakom zimskog sunca divne začarane pojave ljudske
ljepote iz uokvirenih slika Padovanina i Palma il Gio-
vane. | onda po redu prilaze k oltaru barjaci, nošeni
od svojih barjaktara kao djeca u krilu oca, da se skru-
šeno, ali puna srca poklone Propetom, svome pastiru
i Dubrovniku.
Tu sliku samo bi slikar mogao da zaustavi.
Popodne igra se uz smijeh, varanje i gagjanje
tombola, dok su prije izlazila tri mitološka božanstva:
Čoroje, Turica i Vila da zabave dubrovački puk. Bar-
jaci zatim odiaze pred zapad sunca kući istim redom
kako su i ušli.
Dubrovnik, iza lijepe, ponove večernje što se
pjeva u Hramu Sv. Vlaha, ulazi nakon svršene šeinje
rasvijetljenim gradom malo kao smeten i nujan u svoje
kuće, gdje je tako sve brzo svršilo, a da se sutridan
ima ustati za svakidašnjicu.
Ali, i staru i mladu, bio dubrovčanin ili ne bio
dubrovčanin, prelijeva se mečuveno kroz srce živi
potpuno razumljiv onaj uzdah Meda Pucića:
.Sveti Vlaho, ti si čast i dika
»Našeg grada Dubrovnika.“ N. K.
Uvijek bijeli zubi. žih um si
EEZ LIT JSEDIVIAI LA RENRAČNRLINSAMIOERE
već više od petnaest
godina orodont pastu za zube. Još nas nikada nije razočarala!
I ivijek_bij
ijele zube i ugodni ukus u ustima, tim više, sto već
< vremena rabimo i Ohlorodont vodu za usta. Čitava obitelj rabi
takodjer Chlorodont-ćeikicu za zube. Ž. N. Karlovac. Zahtjevajte samo
pravu Chlorodont pastu za zube. Mala tuba Din.8., velika tuba Din. 13.-
Braća Zlošilo
Dubrovnik
Trgovina manufakture
i pomodne robe.
(36)
&6Gvoeožgjarija
Cijeue umjerene !
Posjetite i uvjerite se!
Veliki izbor modernih lustera, kupaona,
umivaonika,
gjevnog materijala, te Radio aparata
Mende“ i svih vrsti žarulja.
VIKI MNM NE EI
»NARODNA SVIJEST.
Sv. Vlaho (Blaž).
Svakom Dubrovčaninu ime Sv. Vlaha (Blaža)
opaja srce neizrecivom milinom ; ime ovog Sveca sjeća
ga Onoga, kojeg je on u krilu svoje matere kao nejako
dijete naučio zazivati sa poštovanjem i vjerom ; to ime
sjeća ga odrasla na veliku prošlost Dubrovnika, doista
malena opsegom, ali velika u živoj Isukrstovoj vjeri
i u svakom pothvatu prosvjete, napretka i blagostanja,
u uvjerenju, da je kao i prošlost i sadašnjost na Njemu
osnovana i budućnost staroga Grada pod Srgjem, ko-
lijevka pjesme i lijepe knjige, uz to mnogih nabožaih,
patriotičnih i humanitarnih dubrovačkih ustanova.
Kao zenica oka mila je Dubrovniku remek-crkva
nebeskog ovog Parca, u kojoj se na glavnom oltaru
podiže kao vječni spomenik onaj starodrevni čudesni
kip. sv. Vlaha, svjedok sretnih nam i kobnih dana,
otajna moć koja je naše stare živo poticala na velika
plemenita djela, kojima su se širom svijeta kulturnoga
prodičili; utjeha, koja mnogima otre suzu u oku; uto-
čište nevoljnom, zdravlje bolesnom.
Ako Dubrovčani uvijek časte svog mogućeg Obra-
nitelja, kome kipovi stražare svuda i na onim značajnim
gradskim mirima i vratima, a to oni na dan Njegove
februarske svetkovine (3. II.) osobitim načinom to jasno
zasvjedoče, i sjajnom tradicijonalnom izvanjskom pro-
slavom, kao i veličanstvenim crkvenim obredima. To
bješe starim Dubrovčanima narodna i državna svečanost,
tako prirasla srcu, da su je slavili i izvan područja
malene svoje republike, u trgovinskim kolonijama, u
lukama na dalekim morima, pod bijelim stijegom
sv. Vlaha. U velikom broju svetaca, kojima sv. moći
kite predragocijeni dubrovački Moćaik, jako odvajaju
one sv. Vlaha, sebatskog biskupa i mučenika (316 g.),
branitelja dubrovačkoga možda već od desetog vijeka.
I sv. Vlaho naš gleda na mas, ma one mase naroda
našega, što svečano prolaze ovih dana ispred Njega,
i drago Mu je, što ih vidi u miru Božjemu siožne i
utjehama vesele, i raduje se, što još i danas Dubrovnik
novi ne zaboravlja Njega, natječe se sa starim Gradom
u časti i štovanju svoga nebeskog Parca. I ruka blaga
Njegova na brojnim milovidnim likovima sa onim u
Svečevom hramu i ma Gorici, diže se u vis, predo- -
brom Svecu, Ocu doma našega, svjetujući, praštajući
i moleći blagoslivlje Grad naš i svoj, i u cijeloj bis-
kupiji dubrovačkoj stanovnike vjerne velikom Bogu,
Majci od Milosrgja, Božjim nebeskim Svetiteljima.
*x **
Na dan sv. Blaža u Dubrovniku
3. II. 1933.
Usred drevnog Dubrovnika
Svetog Vlaha hram se diže,
On je ponos, slava, dika,
Povijest nam se s njime niže,
Okrunjene čuva glave
Hrvatskijeh baš kraljica,
Naše nekoć stare slave,
Što ih priča povjesnica.
I pomorce brani, štiti,
I u danu i u noći,
I kad strašna bura priti,
Odnikale kad pomoći.
Kad kod kuće bolest vlada,
I kad svi se ljube, slažu,
Kad tko sinjim morem strada,
Kad pomorsku čuva stražu.
Molimo se vruće tada,
Svetitelju našem Blažu.
Sarajevo Rudolf barun Maldini.
Kretanje vlakova. Po novomu (zimskomu) voz-
nom redu, koji siupio na snagu 1. X., vlakovi odlaze
sa željezničke stanice u Gružu svakog dana u 64
18%) i 2375, a dolaze u 445, 945 i 195), — Najbrža su
dva: onaj, koji odlazi u 18%. i onaj, koji dolazi u 9%,
Čingrijina ulica
kloseta, ventilatora,
gra-
Posluga brza i tačna !
x
RDS TE AG.
Program svečanosti:
30, 31. Januara i 1. Februara.
Svečano trodnevlje u zbornoj crkvi Sv. Vlaha.
Popodne na 6 ura: molitve, govor (Don Danko
Lepeš župnik Trstenoga). 1. Februara_na 8 ura u
večer svečani sinfonijski koncerat ,Dubrovačke
Filharmonije“ pod pokroviteljstvom festanjula, u
Bondinom Teatru sa programom: 1) B. Smetana:
Svečana predigra ,Libuša“. 2) St. Moniuszko :
Zimska priča“, koncertna ouvertura. 3) J. S. Sven-
dsen: Romance za violin i orhestar, Solista prof.
E. Kienek. 4) Sibelius: ,Valse triste“, 5) M. Ravel:
Bolero. Dirigent Mo J. Vruticky. Ukupni ensemble
50 osoba.
2, Februara.
Na 22 ure po podne festanjuli uz sviranje ,himne
Sv. Vlaha“ grmljavu topova (21 hitac) i uz glas
zvona podižu na Orlandu barjak Sv. Vlaha i tim
započimlje svečanost.
Na 234 izlaze gradska bratstva sa svojim barja-
cima, te s muzikama idu put Općine da prihvate
barjak Sv. Vlaha a odatle na Pile, da prihvate
onaj Sv. Andrije i Sv. Gjurgja, pa se svi skupa
vraćaju do Crkve Sv. Vlaha.
Na 31/2 festanjuli dijele kruh siromasima, zatim
se pjeva večernja u crkvi Sv. Vlaha i počimlje
grličanje. _
Na 41/2 Pontifikalna Večernja u Katedrali gdje
se izlažu svečeve moći. Crkveni Pjevački Zbor
izvađa vespere od Dentella, Perosi i Tosi. Izvedba
himne ,Salutis aram Blasius“ od Mra J. VI. Vru-
tickog za mješ. zbor i orhestar. Koral izvađaju
franjevački klerici. Pri svrsi večernje topove pale
21 hitac.
Na 3ve Dubrovačko Kazališno Društvo u Bon-
dinom Teatru daje staru Dubrovačku komediju
nLiubovnici“,
Na 6 ura rasvjeta grada dok muzike udaraju
pred crkvom Sv. Vlaha. Na 72 pjeva se svečana
jutarnja u Svečevoj crkvi. Ophodom muzika oko
grada završuje se svečanost prvoga dana.
3. Februara.
Na 5 ura pjevana sv. Misa (parohijalna) u crkvi
Sv. Vlaha.
Na 6 ura muzike obilaze gradom ,na uranak“
uz gruvanje topova (21 hitac).
Na 7 ura kreću gradski barjaci s muzikama na
Ploče u susret barjacima iz istočnih sela, pa se
zajedno vraćaju na Pile da pričekaju barjake sa
zapadnih sela. Pri susretaju pozdravljaju se lum-
bardanjem trombuna te uz udaranje muzika. Po-
slije toga svi barjaci ulaze svečano u grad, a topovi
s Minčete pale 21 hitdc. Ispred crkve sv. Vlaha
barjaktari izvijaju barjacima, te ih namještaju pred
crkvom.
Na 8/2 ura svečana Misa u crkvi sv. Vlaha.
Na 10 ura pontifikalna Misa u Katedrali, ,Crkveni
Pjevački Zbor izvađa ,Missa Stella Maris“ od
Griesbachera, te ,Salutis aram Blasius“ od Mra.
J. VI. Vrutickog, uz pratnju gudalačkog orhestra.
Poslije Mise procesija sa moćima svetaca, bar-
jacima i muzikama. Kad stignu sa sv. Pelenicom
pred Spas, topovi pale 11 hitaca. Iza procesije voj-
nici i mornari pale 3 puta ispred stolne crkve.
Na 3 ure javna tombula. Iza tombule Narodna
igra ,Linđo“.
Na 4/2 barjaci pozdravljaju Parčev hram, Općinu
i biskupa, te idu s muzikama na Pile, gdje barjak-
tari izvijaju barjake uz lumbardanje trombuna, dok
topovi pale 21 hitac. Zatim se seoski barjaci upute
svojim kućama, a gradski se vraćaju s muzikama
u grad. Na 5 ura u crkvi sv. Vlaha pontifikalna
večernja, blagoslov i grličanje.
Na 6 ura rasvjeta grada, a muzike udaraju pred
Svečevim hramom. Obilaženjem muzika oko grada
završuje se svečanost. i
Na 9 ura u Bondinom teatru tradicionalni veljun
festanjula.
5. Februara.
Na 61/2 ura prva sv. Misa u svečevoj crkvi.
Na 714 obilaze muzike gradom uz gruvanje to-
pova (11 hitaca). di
Na 7/2 gradski barjaci s muzikama idu na Goricu
sv. Vlaha, gdje se služi sv. Misa, a vraćaju se oko.
102 uz lumbardanje trombuna i gruvanje topova
(21 hitac). Na 812 svečana sv. misa u crkvi sv."
Vlahu. Na 1012 iza povratka barjaka zadnja sv.
misa. Na 5Y2 po p. blagoslov, rasvjeta grada, a
muzike udaraju pred Svečevim hramom. GA pro-
grama muzike obilaze gradom.
s
10. Februara (osmina sv, Vlaha).
Na 6 ura prva sv. Misa. Na 51/2 večernja, bla-
goslov i svršetak grličanja.
Festanjuli :
Baletin ing. Milan Domijan kap. Lujo
lili
i intonira najsa;
Bartunćk .
orguljar i udesitelj
- Import
Dubrowni