su. 2

svojoj ima biti jedna jedita po svemu svijetu, da ima
biti sveopća, jer time i samo time biva ujedno i sveta
* i apostolska...“

Crkva od jedinstva i sveopćenosti otcijepljena nije
kadra ni svomu narodu onoliko koristiti, koliko bi po
maravi svojoj i po opredjeljenju svome koristiti imala ;
jedinstvena i sveopća pak crkva, koliko hasni i koristi
cijelomu čovječanstvu, toliko i još više hasni i koristi
svomu vlastitomu narodu...“

,Što se pak nas tiče, čim se više na vrhovnoga
pastira i oca našega navaljuje, tim više mi uzanj prio-
pimo, tim ga više ljubimo, štujmo i slušajmo, tim ga
revnije branimo, tim pobožnije se za njega Bogu mo-
limo ...* (Glasnik g. 1890 str. 66-68).

Strossmayer o napadačima crkve katoličke.

Dobro je znati što je Strossmayer kazao o onima
koji napadaju crkvu katoličku. O njima ovako piše
veliki biskup doslovce :

,Badava se okaljani i bezobrazni ljudi na Isusa
i sv. Crkvu blatom i gnjusom iz pokvarenoga srca svoga
crpenim nabacuju. Isus ostaje na vijek vijeka put, istina
i život, otkupljenje i spas svijeta, a Crkva ostaje uvijek
živo tijelo Isusovo i vječita zaručnica Duha Svetoga,
po kojoj jedino svih darova svetoga Križa i svete smrti
Isusove dionici postajemo. Sveti Otac ostaje uvijek na-
mjesnik Isusov,, nasljednik sv. Petra, glava i ugaoni
kamen Crkve Božje, vrhovni pastir stada cijeloga kr-
šćanstva, uzor i zalog vječiti onoga jedinstva u vjeri,
ljubavi i uzajamnoj slozi naroda, za kojom svaka po-
štena duša na ovome svijetu teži“.

,Svaka ljaga i sramota na Isusa, Crkvu i svetu
Stolicu bačena, na obraz i lice svojih hudobnih počet-
mika pada, da im i na čelu otkrije onu rak-ranu, koju
na duši svojoj nose“ .....

»Ljubimo cijelom dušom i tijelom, privrženi i po-
slušni budimo svetoj rimskoj stolici i svetomu Ocu Papi ;
jer ako je, kao što jest, sveta i neoporeciva istina, da
bez Crkve Božje nema Isusa, nema vjere, nema darova
i plodova Božjih svetoga otkupljenja njegova; onda je
isto tako sveta i neoporeciva istina, da bez svete rim-
ske apoštoiske Stolice i bez svetoga Oca Pape, nema
i ne može biti prave Crkve Božje“. (Poslanica 29./9.
1889, br. 952. Glasnik bos. srijem. biskupije 1889 br. 18).

 

Kršćanska era.

Julijanski je kalendar utemeljio Julije Cezar, te se
po njemu i zove julijanski. Nego, brojenje se je po
»jemu započimalo od osnutka Rima, a kršćani su hijeli
počimati brojiti godine od poroda Isusova.

To je izveo god. 525. Dionysius Exiguus (on je
sam sebe iz čednosti tako zvao; a drugo je Dionysius
Magnus ili Alexandrinus iz Il. vijeka posl. I., koji je
bio Origenov učenik). — Ovaj Dionysius Exiguus je
bio Skićanin (rodom iz Skitije), te je g. 800 posl. I.
došao u Rim i tu bio opat, a umro god. 540.

On je god. 525. sastavio ,Uskrsnu tablicu“ (Liber
de Paschate“) i odredio, da se kršćanska era broji od
poroda Isusova. Ali on je utvrdio, da se je Isus rodio
784. poslije sagragjenja Rima i ta je pogreška od 4
godine ostala. Danas se općenito uzimlje, da se je Isus
rodio te godine, a nije nego 4 godine prije. A ma ko
će sad mijenjati brojeve svih godina: u povijesti? Ta
pogreška ne smeta ništa, jer se ne povećava.

Njegova je ,uskrsna tablica“ sastavljena na te-
melju odredbe nicejskoga crkvenoga (ekumeničkoga)
sabora, (g. 325.), da se Uskrs slavi u prvu nedjelju
poslije židovskoga datuma 14. Nissana.

Papa Grgur XIII. otkrio je pogrešku julijanskoga
kalendara i reformirao kalendar, koji se po njemu zove
gregorijanski kalendar (ovaj što ga kulturni svijet danas
ima). To je bilo god. 1582. Onda je bilo 10 dana
razlike, pa je iza 4. oktobra spomenute godine došao
15. oktobra. Danas je razlika od 18 dana.

Ali to nema nikakva posla s kršćanskom erom,
nego samo s brojenjem dana u godini. K. K.

Q60 8
Pokućstvo

drveno i gvozdeno
u solidnoj izradbi, spavaće sobe, Blago-
vaone, kuhinje, saloni, gospodske sobe,
UZ VRLO UMJERENU CIJENU.
GRAMOFONI 19
i ploče elektr. snimljene najnoviji šlageri

kod M. SEZ i Siti, Dubrovnik &

 
       
  

»NARODNA SVIJEST«

Dobra i zla štampa.

Svrha je štampi (revijama, časopisima, dnevnim
i periodičnim novinama), da olakša čovjeku ono što
sam ne može da dospije obzirom na proširenje
svojega znanja i čudoredni odgoj srca i volje. Tako
znanstvene revije treba da davaju u raspravama i pri-
kazima rezultate znanstvenih istraživanja, a časopisi i
novine donose informacije o dnevnim dogogijajima,
koji su od stanovite, svjetske, državne ili lokalne važ-
nosti. Kraj svega toga štampa je pozvana da ne samo
širi krug znanja kod čitača, nego i da odgaja i ople-
menjuje njihovo sree i volju. Uz obogaćivanje razuma
treba da ona plemenito utječe na odgoj srca pobugji-
vanjem i gajenjem dobrih čuvstava i ujedno potiče
volju, da prihvati dobro, a izbjegava zlo.

Da li današnja štampa vrši ovu svoju plemenitu
zadaću ? U velikoj, ogromnoj većini, žalibože, ne! —
U mnogim revijama i publikacijama daje se u javnost
pod firmom prave znanosti, ono što je znanstveno
krivo, jer je u protivnosti sa pravim rezultatima zna-
nesti, razumom i pozitivnom religijom, čiji je glavni
predmet te izvor kako vjere tako i prave znanosti Bog,
jedina prava istina — koli ne može prevariti niti biti
prevaren. A dnevni časopisi, osobito novine puni su
članaka, vijesti i romana, koji moralno razorno djeluju
na čitaoce, osobito mladež. Koliko se otrovnih strijelica
zabada u srca nevine mladeži? I to sve pod vidikom
profita, rentabilnosti ili razonode, humora.

Da se naime lakše osigura materijalnu korist
lakomih izdavača, pune se arci i stupci sadržajem,
koji je protivan kršćariskoj vjeri i pravome moralu.
A u cilju, da se pruži publici što više razonode ili n.
pr. kamnevalskog humora izdavaju se listovi i listići,
koji na način što ponizuje čovjeka uzdižu te ističu u
čovjeku ono, protiv čega treba da se vodi trajna borba,
ako neće čovjek da zataji u sebi svoje ljudsko dosto-
janstvo, sliku božju i ubroji se megju animalia, živo-
tinje. Posljedice ovakovog uticaja zle štampe vide se
u hrpama moralnih lješina, naročito mladosti.

Iz historije dubrovačke republike znamo, da se
je onda budno pazilo, kakove se knjige i spisi šire i
čitaju. I kada bi se obaznalo, da se je u grad svetog
Vlaha ušuljala koja knjiga, vjeri ili moralu protivnog
sadržaja, javno bi se dalo spaliti takovu knjigu pred
dvorom i to u prisutnosti Kneza i Velikog Vijeća.

ka - "= u
Nakon dugo

Zuti zubi od pušenja. Tin
nadjoh prave
gredstvo za svoje zube. Već nakon trokratne upotrebe dobio sam
sjajno bijele zube, pa i ako su mi zbog prekomjernog pušenja do
gada imali smedji i nelijepi izgled. Nijedno drugu pastu neću više
rabiti osim Chlorodonta. St. Pavletić, Ma.... Zahtjevajte samo pravu
Chlorodont pastu za zube, a odbijajte svaki nadomjestak. Mala tuba
Din. 8.—, velika tuba Din. 13.—

 

Peradarska Udruga Dol na Braču.

Ova je udruga osnovana pod konac god. 1931.,
a ujedno je i prva udruga ovakve vrsti u Primorskoj
banovini. Udruga ima cili, da uzgaja i rasplogjuje
čistokrvnu perad plemenitih pasmina, a do sada u
glavnom se bavi uzgojem .,Piymouth-Roks“, koja je
pasmina odlična za meso, a k tome su koke i dobre
nosilice. Takogjer se kod ove peradarske farme uzga-
jaju, poznate kao najbolje svjetske nosilice, bijeli ame-
rički ,Leghora“, koja se rasa preporuča onima kojima
nije do mesa, već do jaja. Kod ove udruge se selekci-
jonira i domaću koku. Perad jedne pasmine od druge
je odijeljena, tako da su pasmine odnosno jaja za
nasad potpuno zajamčeno čistokrvne rase, koju netko
traži i želi uzgajati. Kod ove peradarske stanice se
kontrolira nosivost koka pojedinih pasmina, te se jaja
za nasad upotrebljavaju i prodaju samo od najboljih
grla. Udruga će u dojdućoj sezoni za ležeaje pilića
prodavati jaja za nasad čistokrvnog porijetla gornjih
pasmina uz minimainu cijeau, pa se iateresentima stavlja
do znanja da se kod nabave jaja za nasad na istu
obrate i tako uvedu u svoje domaće peradarstvo po
izbor pasminu, te na taj način i mi poput ostalih na-
prednih naroda podigaemo naše zapušteno peradarstvo
s plemenitom pasminom i u našim kršovitim primorskim
krajevima, gdje imamo lijepih preduvjeta za uspjeh.
Preporuča se interesentima da skrb i ovoj grani na-
rodnog gospodarstva postave na zadružnu bazu, a to
na taj način, da ondje gdje ima više peradara, osnuje
se Peradarska zadruga ili udruga, jer će se zajedničkim
radom postići mnogo više koristi no što bi pojedinac,

 

Deutzovi Diesel a uisloči

za brodove i stabilni pogon

kod J. Jilek — Gruž

Povoljni uvjeti za plaćanje.

   
 

Br..11.

Pisma iz naroda.

POPOVIĆI (Konavle). Nekrolog zaslužnoj uči:
teljici, Ovih dana dočusmo žalosnu vijest, da je naša
dobra ugodiliij= učiteljica gel Ruža Klaić-Kazilari
preminula 7. o. mj. u Dubrovniku. Pokojnica je došla
kao mlada učiteljica nazad 53 godine u naše selo i
otvorila školu g. 1880. Tu se i udala i uz male prekide
sve do svoje miroviue ostala. Kako je naša škola bila
megju prvim što su otvorene u Konavlima, to sada svi
i mlagji i sijedi ljudi u selu bili su skoro njezini uče-
nici, Ja sam imao pet godina kad je škola otvorena,
puštali su me u školu, da se učim redu, ali nijesam
mogao bit upisan za djaka prije navršene šeste godine.
Uspomena na godine moga dielinstva i dobru mašu
pokojnu g.gju učiteljicu silime da napišem ovo par slova.
Pokojnica je došla iz grada u selo puna znanja, jer
onda su preparande učile. Sistem nastave bio je pii-
mjenjivam po vojničkom uzoru, a ponašanje moralo je
da bude kao u Crkvi. Pitanje riječi i druge potrebe
izražavale su se znakovima ruke. Svake nedjelje išlo
se je u Crkvu, sakupili bi se u školi i ona bi nas
poredala po dva i dva kao vojnike a ona pred nama.
Preko svete Mise pjevali smo ,Zdravo Marijo“ i druge
crkovne pjesme, pak po svršetku opet bi poredani kako
smo došli povratili se u školu i tako smo svegi bili
svojoj nastavnici na očima, Stari su se rastapali od
miline kad bi čuli pjevanje bilo u školi bilo u Crkvi,
jer samo naviknuti na gusle, kulturno pjevanje činilo
im se je nešto božansivena. U nauku se je radi po-
menute taktike brzo napredovalo, odregjeno gradivo
štiva i zadaće moralo se je da nauči. Rodoljubna čuvs-
tva od stranih budila su se u mama male djece sa
Leonidom i Scevolom a prezir sa Efialtom a od do-
maćih uzimani su kao uzor Zrinski, te Nikola Bunić
i ostali, Svršeni šesti razred osnovtie škole izgledao je
kao neka vrst današnje mature. Druga su bila vremena,
kad je cvala ljubav cvalo je i znanje. Poput one Filipa
Macedonskoga i Aristotela, isto se može pokojnici reći,
jer dobar nastavnik puno upliva na izlaz čovjeka. —
Sve selo je u općoj žalosti za svojom dobrom _učite-
ljicom i teško ih boli da nijesu prilike dale da joj se
u znak harnosti donekle oduže, ter u ime zasluga,
priznanja i požrtvovanja isprati je do hladnog groba.
Želeći dobroj pokojnici kao njezin učenik u ime sebe
i svojih drugova vječni pokoj i rajsku slavu da bude
uživala, a megju nama živima bit će joj trajna uspomena.

Jedan od zahvalnih učenika.

 

Pripravni tečaj pomorskih strojara. Odobre-
njem Banske uprave Savske otvoriće se pri Drž. po-
morsko - trgovačkoj akademiji u Bakru dvomjesečni
kurs ,Pripravni tečaj pomorskih strojara“, ako se pri-
javi dovoljan broj kandidata.

Pozivlju se stoga svi oni koji imaju da polažu
ispite strojara 1, Il, HI. klase i koji ispunjavaju sve
zakonske uslove za polaganje ispita, da se odmak
pismeno prijave potpisanoj direkciji uz iskaz za koju
klasu imaju polagati ispit, jer će se prema broju pri-
javljenih kandidata odmjerili honorar koji će imati da
uplate za polaženje tečaja.

Prijavu podnijeti na potpisanu, uz tačnu adresu,
jer će svakome kandidatu biti posebno javljeno k ko-
jim će se danom tečaj započeti.

Direkcija Drž. Pomorsko Trgovačke
Akademije — Bakar.

 

 

 

Jesam li podmirio pretplatu ?

 

Kod TRGANJA u
ZUBIMA i GLAVI

obično se preporuča gl Gi

MASAŽA
za masažu
Boca Din. 14.— Oglas reg. pod S. Br. 25.892/82.

 

 

Pravi ,Solingen' čelični noževi!
Zašto su ovi noževi prvoklasni i jefini ?

Zato, jer su izradjeni sa naročito širokim
sječivom, zato, jer staju samo Din. 1.—
Samoprodaja
BOŽO ŠULIĆ- Dubrovnik

       
     
     

 

 

     
    

 

sqgirsaotag

   

Posjetite!!!

jos

   
 

Veseo sam cio dan
er sam britvom ,BEST“