su. 2 svojoj ima biti jedna jedita po svemu svijetu, da ima biti sveopća, jer time i samo time biva ujedno i sveta * i apostolska...“ Crkva od jedinstva i sveopćenosti otcijepljena nije kadra ni svomu narodu onoliko koristiti, koliko bi po maravi svojoj i po opredjeljenju svome koristiti imala ; jedinstvena i sveopća pak crkva, koliko hasni i koristi cijelomu čovječanstvu, toliko i još više hasni i koristi svomu vlastitomu narodu...“ ,Što se pak nas tiče, čim se više na vrhovnoga pastira i oca našega navaljuje, tim više mi uzanj prio- pimo, tim ga više ljubimo, štujmo i slušajmo, tim ga revnije branimo, tim pobožnije se za njega Bogu mo- limo ...* (Glasnik g. 1890 str. 66-68). Strossmayer o napadačima crkve katoličke. Dobro je znati što je Strossmayer kazao o onima koji napadaju crkvu katoličku. O njima ovako piše veliki biskup doslovce : ,Badava se okaljani i bezobrazni ljudi na Isusa i sv. Crkvu blatom i gnjusom iz pokvarenoga srca svoga crpenim nabacuju. Isus ostaje na vijek vijeka put, istina i život, otkupljenje i spas svijeta, a Crkva ostaje uvijek živo tijelo Isusovo i vječita zaručnica Duha Svetoga, po kojoj jedino svih darova svetoga Križa i svete smrti Isusove dionici postajemo. Sveti Otac ostaje uvijek na- mjesnik Isusov,, nasljednik sv. Petra, glava i ugaoni kamen Crkve Božje, vrhovni pastir stada cijeloga kr- šćanstva, uzor i zalog vječiti onoga jedinstva u vjeri, ljubavi i uzajamnoj slozi naroda, za kojom svaka po- štena duša na ovome svijetu teži“. ,Svaka ljaga i sramota na Isusa, Crkvu i svetu Stolicu bačena, na obraz i lice svojih hudobnih počet- mika pada, da im i na čelu otkrije onu rak-ranu, koju na duši svojoj nose“ ..... »Ljubimo cijelom dušom i tijelom, privrženi i po- slušni budimo svetoj rimskoj stolici i svetomu Ocu Papi ; jer ako je, kao što jest, sveta i neoporeciva istina, da bez Crkve Božje nema Isusa, nema vjere, nema darova i plodova Božjih svetoga otkupljenja njegova; onda je isto tako sveta i neoporeciva istina, da bez svete rim- ske apoštoiske Stolice i bez svetoga Oca Pape, nema i ne može biti prave Crkve Božje“. (Poslanica 29./9. 1889, br. 952. Glasnik bos. srijem. biskupije 1889 br. 18). Kršćanska era. Julijanski je kalendar utemeljio Julije Cezar, te se po njemu i zove julijanski. Nego, brojenje se je po »jemu započimalo od osnutka Rima, a kršćani su hijeli počimati brojiti godine od poroda Isusova. To je izveo god. 525. Dionysius Exiguus (on je sam sebe iz čednosti tako zvao; a drugo je Dionysius Magnus ili Alexandrinus iz Il. vijeka posl. I., koji je bio Origenov učenik). — Ovaj Dionysius Exiguus je bio Skićanin (rodom iz Skitije), te je g. 800 posl. I. došao u Rim i tu bio opat, a umro god. 540. On je god. 525. sastavio ,Uskrsnu tablicu“ (Liber de Paschate“) i odredio, da se kršćanska era broji od poroda Isusova. Ali on je utvrdio, da se je Isus rodio 784. poslije sagragjenja Rima i ta je pogreška od 4 godine ostala. Danas se općenito uzimlje, da se je Isus rodio te godine, a nije nego 4 godine prije. A ma ko će sad mijenjati brojeve svih godina: u povijesti? Ta pogreška ne smeta ništa, jer se ne povećava. Njegova je ,uskrsna tablica“ sastavljena na te- melju odredbe nicejskoga crkvenoga (ekumeničkoga) sabora, (g. 325.), da se Uskrs slavi u prvu nedjelju poslije židovskoga datuma 14. Nissana. Papa Grgur XIII. otkrio je pogrešku julijanskoga kalendara i reformirao kalendar, koji se po njemu zove gregorijanski kalendar (ovaj što ga kulturni svijet danas ima). To je bilo god. 1582. Onda je bilo 10 dana razlike, pa je iza 4. oktobra spomenute godine došao 15. oktobra. Danas je razlika od 18 dana. Ali to nema nikakva posla s kršćanskom erom, nego samo s brojenjem dana u godini. K. K. Q60 8 Pokućstvo drveno i gvozdeno u solidnoj izradbi, spavaće sobe, Blago- vaone, kuhinje, saloni, gospodske sobe, UZ VRLO UMJERENU CIJENU. GRAMOFONI 19 i ploče elektr. snimljene najnoviji šlageri kod M. SEZ i Siti, Dubrovnik & »NARODNA SVIJEST« Dobra i zla štampa. Svrha je štampi (revijama, časopisima, dnevnim i periodičnim novinama), da olakša čovjeku ono što sam ne može da dospije obzirom na proširenje svojega znanja i čudoredni odgoj srca i volje. Tako znanstvene revije treba da davaju u raspravama i pri- kazima rezultate znanstvenih istraživanja, a časopisi i novine donose informacije o dnevnim dogogijajima, koji su od stanovite, svjetske, državne ili lokalne važ- nosti. Kraj svega toga štampa je pozvana da ne samo širi krug znanja kod čitača, nego i da odgaja i ople- menjuje njihovo sree i volju. Uz obogaćivanje razuma treba da ona plemenito utječe na odgoj srca pobugji- vanjem i gajenjem dobrih čuvstava i ujedno potiče volju, da prihvati dobro, a izbjegava zlo. Da li današnja štampa vrši ovu svoju plemenitu zadaću ? U velikoj, ogromnoj većini, žalibože, ne! — U mnogim revijama i publikacijama daje se u javnost pod firmom prave znanosti, ono što je znanstveno krivo, jer je u protivnosti sa pravim rezultatima zna- nesti, razumom i pozitivnom religijom, čiji je glavni predmet te izvor kako vjere tako i prave znanosti Bog, jedina prava istina — koli ne može prevariti niti biti prevaren. A dnevni časopisi, osobito novine puni su članaka, vijesti i romana, koji moralno razorno djeluju na čitaoce, osobito mladež. Koliko se otrovnih strijelica zabada u srca nevine mladeži? I to sve pod vidikom profita, rentabilnosti ili razonode, humora. Da se naime lakše osigura materijalnu korist lakomih izdavača, pune se arci i stupci sadržajem, koji je protivan kršćariskoj vjeri i pravome moralu. A u cilju, da se pruži publici što više razonode ili n. pr. kamnevalskog humora izdavaju se listovi i listići, koji na način što ponizuje čovjeka uzdižu te ističu u čovjeku ono, protiv čega treba da se vodi trajna borba, ako neće čovjek da zataji u sebi svoje ljudsko dosto- janstvo, sliku božju i ubroji se megju animalia, živo- tinje. Posljedice ovakovog uticaja zle štampe vide se u hrpama moralnih lješina, naročito mladosti. Iz historije dubrovačke republike znamo, da se je onda budno pazilo, kakove se knjige i spisi šire i čitaju. I kada bi se obaznalo, da se je u grad svetog Vlaha ušuljala koja knjiga, vjeri ili moralu protivnog sadržaja, javno bi se dalo spaliti takovu knjigu pred dvorom i to u prisutnosti Kneza i Velikog Vijeća. ka - "= u Nakon dugo Zuti zubi od pušenja. Tin nadjoh prave gredstvo za svoje zube. Već nakon trokratne upotrebe dobio sam sjajno bijele zube, pa i ako su mi zbog prekomjernog pušenja do gada imali smedji i nelijepi izgled. Nijedno drugu pastu neću više rabiti osim Chlorodonta. St. Pavletić, Ma.... Zahtjevajte samo pravu Chlorodont pastu za zube, a odbijajte svaki nadomjestak. Mala tuba Din. 8.—, velika tuba Din. 13.— Peradarska Udruga Dol na Braču. Ova je udruga osnovana pod konac god. 1931., a ujedno je i prva udruga ovakve vrsti u Primorskoj banovini. Udruga ima cili, da uzgaja i rasplogjuje čistokrvnu perad plemenitih pasmina, a do sada u glavnom se bavi uzgojem .,Piymouth-Roks“, koja je pasmina odlična za meso, a k tome su koke i dobre nosilice. Takogjer se kod ove peradarske farme uzga- jaju, poznate kao najbolje svjetske nosilice, bijeli ame- rički ,Leghora“, koja se rasa preporuča onima kojima nije do mesa, već do jaja. Kod ove udruge se selekci- jonira i domaću koku. Perad jedne pasmine od druge je odijeljena, tako da su pasmine odnosno jaja za nasad potpuno zajamčeno čistokrvne rase, koju netko traži i želi uzgajati. Kod ove peradarske stanice se kontrolira nosivost koka pojedinih pasmina, te se jaja za nasad upotrebljavaju i prodaju samo od najboljih grla. Udruga će u dojdućoj sezoni za ležeaje pilića prodavati jaja za nasad čistokrvnog porijetla gornjih pasmina uz minimainu cijeau, pa se iateresentima stavlja do znanja da se kod nabave jaja za nasad na istu obrate i tako uvedu u svoje domaće peradarstvo po izbor pasminu, te na taj način i mi poput ostalih na- prednih naroda podigaemo naše zapušteno peradarstvo s plemenitom pasminom i u našim kršovitim primorskim krajevima, gdje imamo lijepih preduvjeta za uspjeh. Preporuča se interesentima da skrb i ovoj grani na- rodnog gospodarstva postave na zadružnu bazu, a to na taj način, da ondje gdje ima više peradara, osnuje se Peradarska zadruga ili udruga, jer će se zajedničkim radom postići mnogo više koristi no što bi pojedinac, Deutzovi Diesel a uisloči za brodove i stabilni pogon kod J. Jilek — Gruž Povoljni uvjeti za plaćanje. Br..11. Pisma iz naroda. POPOVIĆI (Konavle). Nekrolog zaslužnoj uči: teljici, Ovih dana dočusmo žalosnu vijest, da je naša dobra ugodiliij= učiteljica gel Ruža Klaić-Kazilari preminula 7. o. mj. u Dubrovniku. Pokojnica je došla kao mlada učiteljica nazad 53 godine u naše selo i otvorila školu g. 1880. Tu se i udala i uz male prekide sve do svoje miroviue ostala. Kako je naša škola bila megju prvim što su otvorene u Konavlima, to sada svi i mlagji i sijedi ljudi u selu bili su skoro njezini uče- nici, Ja sam imao pet godina kad je škola otvorena, puštali su me u školu, da se učim redu, ali nijesam mogao bit upisan za djaka prije navršene šeste godine. Uspomena na godine moga dielinstva i dobru mašu pokojnu g.gju učiteljicu silime da napišem ovo par slova. Pokojnica je došla iz grada u selo puna znanja, jer onda su preparande učile. Sistem nastave bio je pii- mjenjivam po vojničkom uzoru, a ponašanje moralo je da bude kao u Crkvi. Pitanje riječi i druge potrebe izražavale su se znakovima ruke. Svake nedjelje išlo se je u Crkvu, sakupili bi se u školi i ona bi nas poredala po dva i dva kao vojnike a ona pred nama. Preko svete Mise pjevali smo ,Zdravo Marijo“ i druge crkovne pjesme, pak po svršetku opet bi poredani kako smo došli povratili se u školu i tako smo svegi bili svojoj nastavnici na očima, Stari su se rastapali od miline kad bi čuli pjevanje bilo u školi bilo u Crkvi, jer samo naviknuti na gusle, kulturno pjevanje činilo im se je nešto božansivena. U nauku se je radi po- menute taktike brzo napredovalo, odregjeno gradivo štiva i zadaće moralo se je da nauči. Rodoljubna čuvs- tva od stranih budila su se u mama male djece sa Leonidom i Scevolom a prezir sa Efialtom a od do- maćih uzimani su kao uzor Zrinski, te Nikola Bunić i ostali, Svršeni šesti razred osnovtie škole izgledao je kao neka vrst današnje mature. Druga su bila vremena, kad je cvala ljubav cvalo je i znanje. Poput one Filipa Macedonskoga i Aristotela, isto se može pokojnici reći, jer dobar nastavnik puno upliva na izlaz čovjeka. — Sve selo je u općoj žalosti za svojom dobrom _učite- ljicom i teško ih boli da nijesu prilike dale da joj se u znak harnosti donekle oduže, ter u ime zasluga, priznanja i požrtvovanja isprati je do hladnog groba. Želeći dobroj pokojnici kao njezin učenik u ime sebe i svojih drugova vječni pokoj i rajsku slavu da bude uživala, a megju nama živima bit će joj trajna uspomena. Jedan od zahvalnih učenika. Pripravni tečaj pomorskih strojara. Odobre- njem Banske uprave Savske otvoriće se pri Drž. po- morsko - trgovačkoj akademiji u Bakru dvomjesečni kurs ,Pripravni tečaj pomorskih strojara“, ako se pri- javi dovoljan broj kandidata. Pozivlju se stoga svi oni koji imaju da polažu ispite strojara 1, Il, HI. klase i koji ispunjavaju sve zakonske uslove za polaganje ispita, da se odmak pismeno prijave potpisanoj direkciji uz iskaz za koju klasu imaju polagati ispit, jer će se prema broju pri- javljenih kandidata odmjerili honorar koji će imati da uplate za polaženje tečaja. Prijavu podnijeti na potpisanu, uz tačnu adresu, jer će svakome kandidatu biti posebno javljeno k ko- jim će se danom tečaj započeti. Direkcija Drž. Pomorsko Trgovačke Akademije — Bakar. Jesam li podmirio pretplatu ? Kod TRGANJA u ZUBIMA i GLAVI obično se preporuča gl Gi MASAŽA za masažu Boca Din. 14.— Oglas reg. pod S. Br. 25.892/82. Pravi ,Solingen' čelični noževi! Zašto su ovi noževi prvoklasni i jefini ? Zato, jer su izradjeni sa naročito širokim sječivom, zato, jer staju samo Din. 1.— Samoprodaja BOŽO ŠULIĆ- Dubrovnik sqgirsaotag Posjetite!!! jos Veseo sam cio dan er sam britvom ,BEST“