POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 14.

DUBROVNIK 5. Travnja 1933.

šroj Cekovnog računa našeg lista

jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopistia se ne povraćaju.

 

Prva proslava djela Spasenja.

Ove godine prvi je slučaj u povijesti katoličke
Crkve, da se slavi. uzvišena stogodišnjica djela Spa-
senja i Otkupljenja ljudskoga roda. Jer nikada prije
nije se ni u kojem vijeku ni od kojega pape progla-
silo tridesetitreću godinu svetom niti jubilarnom.

Razlog možemo potražiti možda u tome, što su se
stogodišnje proslave vršile početkom svakoga vijeka i
time uzimalo rogjenje Isusovo, koje se slavi početkom
svakog vijeka za ostali njegov život, dakle i muku i
smrt, tako da slaveći regjenje početak spasenja slavilo
se je ujedno i završetak, koji je bio 33 godine kasnije,
ma Kalvariji.'

Historija bi takogjer mogla opravdati dosadašnje
propuštanje proslave jubileja muke i smrti Isukrstove.
Evo nekoliko razloga: u prvim trima vijekovima vla-
daju krvava progonstva, u slijedećim trima crkva se
bori sa herezama Arija, Nestorija, Eutiha; kasnije na-
vale barbara, zatim osvajalačke navale polumjeseca,
istočni raskol, strah godine hiljadu radi svršetka svijeta,
borbe protiv njemačkih vladara; zanos, razočanja i
konac križarskih vojna; zloća avinjonskog sužanjstva i
Žalosni zapadni raskol; nade u sjedinjenje Grka ma
florentinskom koncilu; oluja luteranstva te prijetnje jan-
senista i regalista; racijonalizam Kanta i Voltera, ko-
načno niz sektarskih revolucija. Sve su ovo mogli biti
glavni razlozi, koji su jedan za drugim priječili da se
misli u raznim tridesetitrećim godinama na proslavu
jubilejnog centenara djela otkupljenja.

Uza sve to ipak je bilo prigoda kada se je moglo
misliti na stogodišnje proslave. Tako ma pr. za cara
Konstantina g. 323, Justinijana 533, nasljednika Karla
Velikoga 833, a za papa, na primjer za velikog Inocen-
cencija II. g. 1133 i g. 1233 za pobožnog Grgura IX.,
kojemu je Providnost regbi stavila pred oči živi pri-
mjer propetoga Spasitelja u osobi stigmatizovanog
Svetog Frana Asiškog.

Činjenica je megjutim, da je našem XX, vijeku
dana sreća, da se sretnim nadahnućem Sv. O. Pape
Pija XI. zabilježi i po prvi put proslavi na svečani
način ,Svetih Godina“, godina zaista sveta, koja nas
sjeća muke Isukrstove. Isukrstovom smuiti pribita je na
križ prvotna osuda, izrečena u raju zemaljskome, a
krvlju božanske žrtve, potpisano je dovršenje spasenja
gvijeta. (,Osservatore Romano“.)

 

Otvor Svete Godine u Rimu.

U Subotu, dne 1 ov. mj. stigao je u crkvu sv.
Petra, nošen na nosiljci, Sv. Otac Papa Pijo XI, u
svečanoj procesiji, gdje su uzeli učešća predstavnici
svih redova, rimskih župa, kaptola, biskupi, prelati
istočnog obreda, kardinali, uz pratnju tradicijonalnog
svečanog marša srebrnih trublja.

Kad je sv. Otac stigao u predvorje najprvo je na
prijestolju izmolio kratke mclitve, a zatim je uz pratnju
došao do ,Svetih vrata“. Tu mu je kardinal Lauri,
veliki Penitencijer, predao zlatni čekić, kojim prvi put
udara na vrata i pjeva u latinskom jeziku: Otvorite
mi vrata provednosti. Zbor odgovara: Ušavši ispovi-
jedat ću Gospodina. Na to sv. Otac udara drugi put
čekićem u vrata i pjeva: Ući ću u kuću Tvoju, Gospo-
dine. Zbor svećenika odgovara: U strahu ću ti se
klanjati u svetom hramu Tvojem, Sveti Otac na to
udara po treći put čekićem i pjeva: Otvorite mi vrata,
Jer je s nama Bog. Zbor odgovara: Koji je pokazao
svoju moć Izraelu.

Na to se vrata pomoću mašinerije, već prije pri-
pravljene, polagano otvaraju. Naime vrata su do sada
bila zazidana, ali su već prije sa svih strana otpiljena
i drže se vrlo slabo.

Vrata su otvorena tačno u 11:25. Na to Sv. Otac
zaziva pomoć Gospodinovu i moli ,Djela naša“, a
makon toda zbor pjeva ,Jubilate Deo“. Sveti Otac na
to moli ,Bože koji si po Mojsiji...“ a zbor prihvaća
molitvu ,O jezici...“ Megjutim Sv. Otac ulazi u 11:40
ma Sveta Vrata. Iza njega ulaze kardinali i ostali pre-
lati, a na to straža zauzimlje Sveta Vrata, koja će ču-

vati cijelu godinu danju i noću, jer će vrata biti uvijek
otvorena i sazidat će se opet do godine poslije Uskrsa.

Sv. Otac sa pratnjom krenuo je do kapele Sv.
Petronile, gdje je izložen Presveti Sakremenat i tu se
zadržao u molitvi. Zatim ga na nosiljci nose do glavnog
oltara, a zbor pjeva ,Ave verum corpus“, Tamo se
papa poklonio relikvijama Muke Kristove, a zatim ih
pokazao narodu i podijelio blagoslov ,Urbi et Orbi“.

Nakon toga sv. Otec se je povratio u salu pa-
ramenata a kardinal Lauri još jednom pročitao bulu
o oprostima Svete Godine, koja je ovim obredom otvo-
rena. Radio stanice skoro čitavog svijeta prenosile su
tijek svečanosti. U isto vrijeme otvorili su Sveta Vrata
u bazilikama Sv. Ivana Lateranskog, Sv. Pavla i Sv.
Marije Velike za to odregjeni kardinali.

 

Materinstvo.
(Misli prigodom Gospe od 7 žalosti).
Materinstvo je veličina, dostojanstvo, bogatstvo,
odgovornost, a na osobiti način bol, ali takova bol
koja čini ozbiljnijom veličinu njezinu, njezino dosto-
janstvo svečanijim, bogatstvo njezino plemenitijim, a
odgovornost shvatljivijom.

Pomegati da majka osjeća sve ovo znači osigurati
izvore života, znači braniti zakone Boga i domovine,
to je najsigurniji način da se postavi čvrste temelje
za našu budućnost,

Materinstvo je veličina: iza Boga ne poznajemo
ništa većega od One, koju je odabrao Majkom svojega
Jedinorogjenoga ; iza Stvoriteljeva ,Neka bude“ dolazi
»Neka bude“ Marije, koja primajući božansko mate-
rinstvo, dopušta da se dovrši Otkupljenje.

Cuo je pravo dostojanstvo, jet čini da pošiane
Marija pravom sudionicom Boga. Neznam koji bi pjes-
nik mogao dostcjno da opjeva ovaj drugi ,Neka bude“,
koji je izgovoren na zemlji i koji dopušta da navre
pravi život.

Materinstvo je bogatstvo, jer otkriva dragocjene
riznice, koje su sakrivene ležale i postaje proljećem
svjetlosti, topline, ljepote za maleni cvijet, koji se
otvara i osvijetljuje ovom svjetlosti, topli svom toplinom
te uljepšava ovom ljepotom.

Puno je odgovornosti zato jer je bogatstvo : iko
nosi blago, treba da se oprezno vlada, da ga ne ra-
zaspe. Sudbina djeteta počiva na temeljima, što će mu ih
dati majka. — Meterinstvo je, rekli smo, i najveća bol.
Neka je žena napisala: Materinstvo, pa neka je rela-
tivno i najsretnije, jest uzlaz na Kalvariju, s koje majka
ne silazi, dok ne izgovori svoj ,Svršeno je“, Mnogo je
u ovome istine, ali nije sve istina. Istina je naprotiv,
da prvi kucaji malenoga srca čine da majčino srce
uzigra od radosti, da je prvi majčin pozdrav životu
djeteta neprispodobiva sreća, da je prvi poljubac utisnut
na čelo djeteta za majku prava ekstaza ljubavi. Tako-
gjer je istina, da Kalvarija ne plaši tako silno kršćan-
ske majke, koja razmišlja na podnožju križa, o drami
besprimjerne žalosti i tjeskobe; koja pomišlja dalje na
uprav nadčovječju jakost One, koja dovršava sa svojim
Sinom veliku žrtvu i koja pomišlja takogjer na sva
dobročinstva, koja su iz one neograničene boli došla
na svijet u korist čovječanstva.

Ovo su misli, s kojima bi trebalo da se zabave
majke, pače sve žene, takogjer one, koje nijesu shva-
tile, da je fizično ili duhovno materinstvo, njihov poziv
i njihovo zvanje; one koje drže materinstvo nečim što
je proizvoljno i pripravljaju. sebi strašne osvete maravi,
orugje u rukama božanske Pravde a k tome bacaju
domovinu u najgore siromaštvo: siromaštvo života,

U školi biskupa Strossmayera.

Strossmayer o zloj štampi.

Da zla štampa loše upliva uopće na ljude a
osobito na mladež, ne treba dokazivati, Ipak je zani-
mivo znati što o tom govori veliki Strossmayer. O lo-
šim knjigama i novinama Strossmayer je izrekao ovaj
sud: ,One i EO tupe um, kvare srce, izopa-
čuju maštu .

Stoga Strossmayer naglasuje:... ,u ime sretnije
budućnosti naroda svoga zahtijevati. danas i možemo i
moramo: da svaki otac i majka, da svaki starešina i pučki
i obiteljski strogo bdije, da se slični listovi i slične
knjige nikad i nikad u sredini obitelji, mladeži i puka
ne uvuku i da se nezrela mladež nipošto na skliske i
sumnjive glume ne vodi. Ovo je sveta dužnost kršćan-
ska, od koje nitko na svijetu, oca majku i starešinu
odriješiti ne može i o kojoj će jednom najstrožiji raz-
log Bogu davati.“ (Glasnik g. 1881. str. 77).

Strossmayer o vjerskom odgoju.

Kako se ima odgajati mladež, koja će nistinu biti
nada sretne budućnosti domovine, Strossmayer ovako
tumači: ,Najbitnija i najuzvišenija moć u čovjeku jest
moć i čustvo, koje ga sa Bogom i sa neumrlosti spaja;
te moći i toga čuvstva, hvala Bogu, nigda se čovjek
ma gdje bio i ma što radio, a to će reći nigda ih se
ljudstvo odreći ne može; pače najglavnija je zadaća
svakoga društva i svakoga 'adbranjenja (odgoja) tu moć
i to čuvstvo gojiti, njegovati i razvijati, tako, da do
najsvjetijih čina i do divnih žrtava u životu za Boga
i za narod dozrije i usplamti . Škola bez Isusa i
vjere strahoviti jaz pod cijelim daškom potkapa, koji
ga prije ili poslije progutati mora... Crkve je i države
složnim radom i složnom školom o tom nastojati, da
čovječanstvo na desno, ne pak na lijevo naginje, gdje
se paklene osnove, ko što najnoviji dogogjaji doka-
zuju, snuju i izvagjaju ... Danas bi na mnogim mje-
stima samom Isusu i spasu našemu, da na ovaj svijet
dogje, zabranili dječicu oko sebe kupiti i u školu ula-
ziti!... Gdje je Bog sam sa svetim zakonom svojim
u srcu i svijesti čovjeka svoje prijestolje: i svoj ugled
izgubio, tu nijedno prijestolje, nijedan zakon siguran
nije; tu se u životu samom samo na zgodnu priliku
vreba, da se pakleni čini izvedu...“

(Glasnik g. 1881., str. 78—79).
Iz navedenoga se jasno razabire kako veliki Stross-
mayer stoji ma sasvim oprečnom stanovištu nego li
naša framasonerija u pitanju prosvjetne i odgojne uloge
štampe i škole!

 

»Obitelj“, ilustrovani tjednik.za kršćanske obi-
telji, veoma zanimivo gradivo, razne praktične upute i
zabave. Pretplata mjesečno samo deset (10) Din. pri-
ma i Dubrovačka Hrvatska Tiskara, a list će dolaziti
izravno poštom. Pojedini broj Din. 3.— Izlazi svake
sedmice.

Megjunarodni velesajam uzoraka o - Milana.

12—27 aprila 1933 /XI.
Najvažnije tržište Italije.
50% popusta na temelju naročite legitimacije
za 6 putovanja po cijeloj Italiji od 1 aprila
do 31 maja 1933 godine.

Informacije tražiti kod mjesnog
(102) Konsulata Kr. Italije.

 

 

 

Poiam
Eatmčne,

SARGOV

KALODONT