Jeste li čuli ?

Napredak“ glasilo Hrivatskog Kulturnog Društva
Napredak“ u Sarajevu u br. 3—4 za ožujak i travanj
donosi slijedeći važni članak.

Unatrag skoro godinu i po dana ova kratka, na
oko tako obična i bezazlena rečenica, postala je sud-
bonosnim faktorom u našem narodnom životu, napose
u našoj narodnoj privredi. Ta se rečenica, poput zlo-
duha nekim tajanstvenim putevima ušuljala u naše re-
dove, i u njih unosila zabunu i strah te učinila, da
smo sami sebi prouzročili toliko i takove štete, da
ćemo je vrlo teško više nadoknaditi. Naše društvo
danas, dobrim dijelom, jako osjeća i uzroke i poslje-
dice neke zagonetne akcije, kojoj je u njenim deskruk-
tivnim težnjama služila ova rečenica kao izvrsno sredstvo.
no ta spoznaja dolazi već prekasno. Ta je akcija već
uspješno provela veći dio svog razornog programa.
Ipak će biti od koristi, da našu javnost na tu akciju
upozorimo, da joj otvorimo oči i time onemogućimo
još veće zlo u budućnosti.

Znam jedan ugledan, stari novčani zavod. Za
njega držim da je jedan od najsolidnijih zavoda u
državi. Primjer prokušane konzervativnosti i solidnosti.
U ovo godinu i po dana, otkada su novčani zavodi
izvrgnuti posljedicama bojazni i nervoze ulagača, već
četvrti puta čujem u našem društvu povjerljivo do-
šaptavanje sa stereotipnim početkom : , Jeste li čuli ?“
A onda dolazi kao nastavak ,... nešto se govori i
za ... banku. Vele, da i ona slabo stoji. Obustavlja
isplatu uložaka“. Slušam, tko mi to govori i vidim,
da su to odreda ljudi, koji nemaju ništa proti te banke.
Oni su upravo prijateljski prema njoj raspoloženi.

Progju dva i više mjeseci iza toga došaptavanja,
a u toj banci sve u najboljem redu. Svladava sve
poslovne poteškoće lako i isplaćuje i sada, kao i od
prvoga dana navale ulagača, sve uloške bez otkaza,
bez zatezanja. Tko je pobliže upućen u njene poslove
zna, da će ona u ovoj sadanjoj borbi sa ulagačima
najdulje izdržati.

Iza par mjeseci opet isto došaptavanje. Opet slu-
šanje istog pitanja , Jeste li čuli ?4, I tako redom, kako
rekoh, već četvrti puta.

Svaki puta sam razmišljao o tome: pa otkuda
takovo raspoloženje i u našim redovima prema takovom
zavodu; tko je taj, kome ide u račun, da i u naše
redove ubacuje prema njemu ovakovo nepovjerenje ?
Taj zavod ima i danas još najjaču klijentelu, on ima
i znatnu industriju u svojim rukama. On i sada znači
u privredi jednog dijela zemlje veoma mnogo. Pa, dali
je u ovoj akciji proti tome zavodu po srijedi zloba
kojeg poslovnog konkurenta ili što drugo, o tom nek
svako stvara svoj sud.

U vezi sa ovim slučajem pokušao sam odgonetnuti
i slučaj Praštedione. Sastalo se pri čašici razgovora
društvo ,purgera“, ne jedno — mnogo takovih druš-
tava — pri raznim ,Dobrim mamicama“. U ponekim
od tih društava našlo se ljudi, koji su imali da u službi
neke tajne akcije nabace u račun Praštedione onaj
prvi zlokobni ,Jeste li čuli?“ I naš čovjek, koji je
bio u tome društvu, a koji je još pred vrlo kratko
vrijeme vjerovao, a i možda i sam tvrdio, da je Pra-
štediona ,država u državi“, taj čovjek, koji se je Pra-
štedionom ponosio, u njoj osjećao svoju narodnu te-
kovinu, svoju narodnu snagu — taj se već iza ove
jedne ,povjerljive“ informacije mijenja s temelja. Ako
je imao u Praštedioni uložak, on već putem kući
smišlja kako će biti najbolje ako taj uložak, za vre-
mena izvadi, dok ne vidi, šta će dalje biti. Napokon
— mudruje on — nije jedna Praštediona spala na
njegov uložak. Tu su miljarde. To neće i ne može
imati ništa zajedničkog sa njegovim, inače prokušanim,
patriotizmom.

Ovako je razmišljao jedan, pa drugi, pa ireći i
stoti naš čovjek ulagač Praštedione, koji je ,slučajno“
saznao za onu povjerljivu informaciju. Nitko megju
njima ne pita, dali su te informacije pouzdane, niko
sada ne misli na što drugo, osim na to, kako će iz
Praštedione izvući svoj uložak.

Ove je ulagače prestigla i na šalterima banke već
se gura skupina onih, kojima je novac sve na svijetu:
i ime, i narodnost, i patriotizam i život... Guraju se
i oni, koji, možda, imaju i izvjesne veze sa onom za-
gonetnom kuhinjom, iz koje je potekao onaj prvi
Jeste li čuli“. Guraju se već na šalterima banke i
oni, koji su za 24 s. došli do spoznaje, da je ipak naj-
bolje novac ulagati u zlato, u dragocjenosti i nekretnine.

Dok oni prvi ništa ne misle doli na svoje uloške,
dotle ovi drugi mnogo misle...

I tako se od usta do usta šire sve alarmantnije
glasine. Hiljade ulagača već stoji pod dojmom tih gla-
sina i svaki ima samo jednu misao i bojazan: neće

 

Ferokin kod pomanjkanja apetita naročito kod
tjelesno slabih ljudi i pogotovo nakon pretrpljene bo-
lesti. Grličev ,Ferokin“ uspješno je sredstvo koje u-
jedno jača živce i krv, kod klonulosti i smalaksalo-
sti. Grličev ,Ferokin“ takogjer djeljuje povoljno. Što
prije se Ferokin upotrijebi, to laglje i brže djeluje.
Boca ,Ferokina“ stoli Din. 40, — u ljekarni Sv. Ivanu
(A. Grlić) Zagreb, Kaptol 17 i u drugim većim apo-
tekama. Najbolje je naručiti za jedno liječenje dostatne
3 boce za Din. 125.—, čime su i svi otpravni troškovi
plaćeni. Odobreno od MSP i NZ pod Sp. br, 2852
od 23, XI. 1932.

»NARODNA SVIJEST«

Staro lomljeno zlato kupuje i

Josip Krilić
Veliki izbor

Br. 16.

u zamjenu preuzimlje

- Dubrovnik

zlatnog nakita. Satovi počam od 50 Din.
unaprijed.
Popravci se obavljaju uz jednogodišnje jamstvo.

Naočale, termometri i barometri.
(32)

 

li okasniti na šalter. Pritisak na šalteru je velik, a o-
paža se to na šalterima i jačih podružnica, jer je fa-
talno ,Jeste li čuli?“ brzo doprla i u druga mjesta.
Isplaćene su već stotine milijona uložaka i — jednog
je dana zapelo, jer je moralo zapeti.

Nepovjerenje se širilo sve dalje. Ono se poput
bujice kad provali nasipe,, širilo časom na sve strane
Od hiljada bančinih ulagača malo ih je još bilo koji
nijesu pomišljali, kako će doći do svog uloška, A,
molim Vas, može li biti na svijetu koji novčani zavod,
koji bi i bez iugje pomoči mogao isplatiti večinu
svojih ulagača, kad bi oni u par dana navalili ? Ima
li takav zavod koji bi neprestanim isplačivanjem u-
ložaka iz vlastitih sredstava mogao zaustaviti i one-
mogučiti razorno djelovanje onog tajanstvenog ,Jeste
li čuli ?* Zar može biti zavod, koji će i polovinu svojih
sredstava čuvati u svojim blagajnama, ili u drugim
apsolutno uvijek likvidnim zavodima? Ne može toga
biti! Svaki solidan suvremen novčani zavod mora da
barem 85—90% svojih uložaka: plasira u dobro po-
krivene kredite, da da na njima zaradi one kamate
što ih plaća na uloške i da pokrije velike režijske
troškove, a da ne govorimo o potrebama izvjesne zarade.

Možda ima prigovora i na adresu zavoda oprav-
danih ili neopravdanih. U to ne ulazim, ali vjerujem,
da su ti prigovori u prvom redu potrebni onoj kuhinji
onog prvog Jeste li čuli?“, kako bi na što zgodniji
način pred nama zamela svoj trag. Jer, ne može biti
zavod takovog opsega, kapitala i poslovanja, kao što
je Praštediona, kome na račun njegove uprave ne bi
mogao posmatrač iz vana naći prigovora. Zdravi seljački
krediti bili su pred nekoliko godina najbolji, a tko je
već tada mogao predvigjati sadanji zakon o zaštiti
seljaka ? Tko je još pred godinu dana mogao ozbiljno
predvigjati uredbu o poravnanju i privatnih lica kao
dužnika ? Banke, koje su još pred dvije godine nazi-
vane ,sterilnima“, jer su se gušile u novcu i u pa-
sivnim kamatima, što je sve predstavljalo opasnost po
daljnji opstanak zavoda, danas su bsš zbog toga u
povoljnom položaju. Ono. što ih je moglo zatrti, da
su takove prilike potrajale još koju godinu, danas je
to za njih spas. Danas me niko ne može uvjeriti, da
je Praštediona došla u neprilike samo zbog uzroka,
koji su u njoj i iz nje nastali.

Slučaj Praštedione nije jedini slučaj u našoj na-
rodnoj prošlosti, kad nas je netko dobro povukao za
nos — na svoju korist, a na našu štetu i sramotu.

Pogledajmo još, šta je taj nesretni , Jeste li čuli ?“
prouzročio zla megiu nama. Sve ono, što je sa Pra-
štedionom bilo tjesnije povezano, zapelo je. Bezglavost
i strah natjeraše i ulagače drugih novčanih zavoda na
šaltere tih zavoda i... rezultate vidimo. Od toga vre-
mena datiru teško i sudbonosno stanje naše privrede.
Da nismo slušali glasove tih, naoko povjerljivih do-
šaptavanja čitavi bi naš privredni život danas dru-
gačije izgledao.

No, ja osjećam, da onaj ,Jeste li čuli?“ nije još
dovršio svoje razorno djelovanje. Osjećam, da ćemo
ga od vremena do vremena opet čuti i to sve dotle
i tako dugo, dok njegovi ciljevi ne budu do kraja
ostvareni...

Stoga mislim, da je potrebno i putem Napretkova
glasila upozoriti ovim svakog našeg čovjeka, da malo
više razmisli o ovome. O velikim se stvarima radi.
Dogjimo sebi i osvijestimo se. Lekcija, što je dobismo
u ovu godinu i po dana u našem privrednom životu
i odviše je teška za jedan narod, odviše je, napose,
porazna za njegovu inteligenciju, koja ju nije umjela
ni znala na vrijeme spriječiti. Pa barem iza dosadanjih
gorkih lekcija neka nam svako buduće došaptavanje
dadne povoda da istražujemo njegovo vrelo, da raz-
mišljamo o njegovoj svrsi i da ne budemo luda igračka
u rukama tugjih interesa. Vi

Pisma iz naroda.

MRCINE (Konavli). Svečani blagoslov temeljnog
kamena nove crkve Matice sv. Nikole obavit će se u
Nedjelju na Mali Uskrs 23. o. mj. U tu svrhu dolazi
preuzv. naš biskup sa nekoliko svećenika oko 9 s. i
a u 104, držat će pontifikalnu misu i poslije iste svečani
blagoslov temeljnog kamena. Nova crkva matica bit će
pravi ures mjesta duga 24 m, a široka 16. Već je
radnja započeta i dobar dio ogragjen. Narod se je
oduševljeno odazvao u prikupljanju cijelog materijala
i cijelu radnu snagu dobrovoljno dao, a samo se pla-
ćaju zanatlije. Da se ovo veličanstveno djelo kraju
privede ustanovio se je posebni odbor sa predsjedni-
kom preč. vašim parokom Don Vicom Vodopićem i
više odbornika, te će ovih dana posebni izaslanici sa-
kupljati milodare | po drugim našim mjestima.

TRSTENO. Proslava jubileja Otkupljenja. U ne-
djelju 2. ov. mi. u 3'/, s. popodne bilo je svečano
izloženo Drvo Sv. Križa uz pjevanje ,Barjaci kreću
Kraljevi“, po tom je obavljen sv. Put Križa, iza toga
uputila se je procesija sa ,Drvom Sv. Križa“ pod
mebnicom do crkve BI. Gospe od Snijega pod plata-
nima. Cijelom obredu je sudjelovalo mnoštvo naroda
sa svojim križima iz sva tri sela, te Djevojačko društvo
i Vojska S. I. — U četvrtak 6. o. mj. od 5—6 s. po p.
obavljena je ura klanjanja uz razne molitve pred izlo-
ženim Svetotajstvom u dupkom punoj crkvi. — Na
Veliki Petak bilo je nešto što kod nas nijebio običaj,
naime u 6 s. v. počele su u crkvi ,Lamentacije“ sa
irokutom po obredniku, u 8 s. uputila se je veličan-
stvena procesija sa gorućim svjećama do zavjetne crkve
Gospe od snijega. Prostor od matice do crkve BI. Gospe
kuda je imala proći procesija bio je rasvijetljen kao i
prozori kuća. Divno je bilo promatrati ovu procesiju
sa strane čemu je mnogo pomogla tišina, te sve mje-
sto bilo u šumi svijeća. MELER

STRAVČA, Jad i nevolja pučanstva nikada se
nije osjećala kao ove godine. Nemila gripa obišla go-
tovo svaku kuću svih pet selija ove župe. Većina ljudi
odležalo 10—20 dana bez ikakve pomoći, liječnik da-
leko, a narod nema novaca da kupuje ljekarije. Du-
gotrajna suša i jake bure isušile zemlju, koja se ras-
pukla te se željno lščekuje proljetna kiša e da ne
propane i pšenica i krumpir ta glavna hrana ovog na-
roda. Sadnja duhana, što je bila tolikima jedan od
glavnih prihoda, uskraćena, a druge zarade nije mo-
guće naći. Ne samo da nemamo stalnog župnika već
i naša gvorazredna škola ostala cijelu ovu šk. godinu
na samoj jednoj učiteljici, koja uza sav napor ne može
da odoli radu na toliki broj djece uz poludnevnu pouku.
Naši su putevi još iz starih zemana. Od počelka ovog
vijeka izragjen tek 1 kilometar kolnog puta od Stravče
do željezničke stanice Vojski Dol. Da bi nam se bar
kao najsiromašnijima udijelila pripomoć od ministar-
stva socijalne politike i odredilo da kuluk na tom putu
izradimo, e da se spojimo kolnom cestom do željez-
zničke stanice. To je nužna potreba i rad djece, koja
iz Šlježaka i Brotnica moraju po opakom putu do škole
u Stravči. Ako hoćemo da prodamo konja drva treba
cijeli dan do Cavtata i natrag po teškom putu. Na
željezničkoj pruzi nema IV. razreda, a treći je razmjerno
puno skuplji na bližim nego li na duljim prugama.
Narod nema novca da toliko troši, te treba da pješači.
Tako uz bolest i nerodicu, sa dalekim slabim putevima
odjeljeni smo od svijeta i od svakog prometa, a ljetos
bez sadnje duhana još nam se crnija piše. Velika je
potreba da se nastavi sa gradnjom kolne ceste e da
bar od nekuda siromah zasluži poštenom zaradom.
Toliki su pak spravni da dobrovoljno izrade nekoliko
nadnica samo da se taj započeti put jednom i dovrši.

 

ITO pasta za zube jo najbolja.

 

 

 

 

Priznato solidno izragjene
Spavaće sobe

iz parene bukovine Din. 3500.—

Trpezarije
iz parene bukovine Din. 3800.—

u solidnoj izradbi i ukusnog stila kao i
ostali namještaj uz znatno snižene cijene |

kod M. SEZ i Sin, Dubrovnik

 

 

 

(19)

d

 

fi 1 hn!
Kuničić & Domić
Spediterska radnja
Telefon br. 6 Dubrovnik 2 Telefon br. 6

Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe,
Za selidbe (prenos pokućstva) ima vješte ijude.
og

 

 

U svakoj prigodi pomozite
Dobrotvorno Društvo ,,Milosrgie“!

Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno,