POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Bri. DUBROVNIK 26. Travnja 1933. ma Broj Čekoznog računa našes lista jest 4153 Podružuice Sarajevo. God. XV. Narodna Svijest idjena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. # 3.Lslil: . e drebrni julilej ,katiičkom Društva Bošković“ U Nedjelju je započela ,Prosvjetna sedmica“, što je priregjuje Katoličko Društvo Bošković kao prvu pri- redbu u nizu ostalih što ih namjerava držati kroz ovu svoju jubilarnu godinu. Doista zaslužuje, da se ovom prigodom osvrnemo na ovo naše odlično kulturno, prosvjetno društvo pri- godom njegove 25-godišnjice opstanka i neprekidnog kulturnog rada. Osnutak ,Katcličkog Društva Bošković“ pada u doba kada se je počela provegjati dekristijanizacija i totalna laicizacija evropskog društva. Bezvjerska nauka po laičkoj štampi i strančarstvu počela se širiti u ši- roke narodne slojeve i brzo su se počele vigjati poslje dice. Bezvjerje i nekršćanska kultura počeše uzimati sve više maha i kod našega do tada dobrog kršćanskog naroda. Već god. 1903. izigje u ,Listu Dubrovačke Bis- kupije“ ,Poziv“ mp. O. U. Talije, da se u Dubrovniku osnuje društvo, koje bi se u javnim predavanjima na znanstvenoj bazi bavilo ,svim socijalnim, moralnim i religioznim pitanjima, koja su ma dnevnom redu“. Ovaj poziv nije ostao glas vapijućeg u pustinji, jer se je našao lijepi broj svijesne katoličke inteligencije iz- megju klera i svjetovnjaka, da ostvari ovu dobru na- misao. Kao svakom početku nije ni ovdje falilo poteš- koća, da se svladaju, pa s toga tek na Imakulatu g. 1907. mogao je mp. O. Urban Talija da održi prvo javno — inauguralno — predavanje mladog ,Kato- ličkog Društva Bošković“. Mlado društvo uzme sebi 2a zadaću širiti pravu znanost i solidnu kulturu, do- stojnu čovjeka kršćanina, dostojnu slavne tradicije Du- brovnika, u jednu riječ postati žarište katoličke prosvjete u Dubrovniku, u danima, kad su se mad gradom sv. Viaha počele nadvijati cblačine kobne skepse i ubi- tačne nevjere. Taj će pak svoj važni rad cbavljeti u blistavom svijetlu imena najslavnijeg sina Dubrovnika — velikana duha isrca — Rngjera Boškovića, kročeći po njemu utrtim stazama. I ,Katoličko Društvo Bošković“ osnovano je na takovim principima, da je ne samo dobro zapečelo svoju uzvišenu misiju, nego je i lijepo napredovalo i ustrajalo vjerno svojoj zadaći evo već punih 25 godina. Kroz prošlih 25 godina neprestanog rada na prosvjetno- kulturnom polju cdržano je u društvu bezbroj učenih zmanstvenih i popularnih predavanja iz svih grana zna- mosti, bezbroj akademija i spomen-večeri prigodom raznih obljetnica povjesnih dogogjaja i slavnih ljudi mebrojeno poučao-zabavnih sastanaka umjetničkih i lite- rarnih te ma stotine predstava odgojnog karaktera. God. 1911. prigodom centenara Rugjera Boško- vića društvo je izdalo svoju ,Spomenicu“, raprezen- ietivno djelo svoga rada. Osnovalo je i svoje nakladno poduzeće ,Mala Boškovićeva Biblioteka“, u kojoj je štampalo neka važnija održana predavanja. Sav taj kulturno prosvjetni rad imao je vanred- duog upliva na dubrovačko gragjanstvo a osobito na owladinu, koja je sa katedre Katoličkog Društva Boš- ković“ dobila jasne poglede na životi životne probleme odlučne i ma tok vlastitog života. Izmegju ostaloga, možda i sporednoga, istaknut ćemo samo jednu činjenicu iz umjetničkog života u Dubrovniku. Neki vrijedni članovi današnjeg dubro- vačkog Kazališnog društva počeli su razvijati svoje lijepe umjetničke sposobnosti na daskama ,Boškovi- Čeve“ pozornice! A i Dubrovačka Filhaimonija ima svoj početak u ,Boškoviću“, U historijat ,Katoličkog Društva Bošković“ spada, da se spomene i neraspoloženje nekih liberalnih ele- menata prama društvu već iz početka njegovog opstanka. Tomu su doprinosile i tadašnje pclitičke trzavice, premda je već pri osnutku društva naglašeno, da društvo mije političko. Zagriženim liberalnim elemeniima društvo je bilo tm u oku. Koju godinu kašnje izagje u jednom tadašnjem mjesnom listu ovaj apel: Osjeća se potreba u Dubrovniku jednoga kulturnog društva! Time se je htjelo ignorirati već bujni kulturni rad ,Boškovića“. Ali nije ostalo samo na apelu. Za malo vremena bi Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 JE / 1 / sSchichtov RADIO 365 SUNČANIH DANA RADION čini domaćicu potpuno neovi- snom od vremena. Ono što se bijeljenjem na tratini može polučiti samo ljeti, učini RADION u kotlu brže u svako godišnje doba. Već kod kuhanja probubljavaju milijuni mjehurića kisika, koji zajedno sa sapunskom pjenom prolaze kroz rublje. Tako rublje postane bez muke i truda sni- ježno bijelo i čisto! Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. U GODINI! KOTLU pje1WJE ie IaaTINI iš suNCE osnovano na ustuk ,Boškoviću“ liberalno društvo »Ljudevit Gaj“. Čast i slava imenu Gajevu, ali libe- ralni i antikatolički ,Ljudevit Gaj“ bi za Dubrovnik egzoitična bilika, koja nije mogla naći prikladna ila niti za opstanak, pa zato se nakon par održanih pre- davanja društvo brzo raspade, Ipak neraspoloženje liberalaca prama društvu ,Bošković“ ne prestade, da- pače traje još i dandanas, kad naš ,Bošković“ ne samo ne malakše, nego, regbi, sve jačim elanom raz- vija svoju prosvjetnu i kulturnu djelatnost, Dok ističemo ovaj svjeili rad_,Katoličkog Društva Bošković“ kroz minulih 5 lustara života, čestitamo našem dičnom jubilarcu željom za još bolji napredak, kličuči mu : Crescat ! Floreat ! XI. Megjunarodni kongres Pen-klubova. Pripremni radovi za taj kongres, koji će se dr- žati u Dubrovniku 25. do 27. maja, idu svom zavr- šetku. Pripremni odbor održao je sjednicu 9. i 10. aprila u Beogradv. Ondje je ponajprije sa zadovolj- stvom utvrgjeno, da je odaziv siranih učesnika vrlo velik. Do sada su stigle prijave od 23 centra Evrope i Amerike, sa preko 200 učesnika. Još se očekuju pri- jave iz sviju centara, naročito iz Francuske, Njemačke, Rumunjske i Grčke, Naročito cdaziv iz Engleske, Au- strije i Čehoslovačke, a zatim iz Švicarske, Belgije, Magijarske, Škotske i Nizozemske. Od poznatih imena prijavili su se H. G. Wells, Jules Remain, Bojer, Kva- pil, Langer, Marineiti, Ovld, Sieroszewski, Schreyvogl, Lothar itd. Na zadnjoj sjednici utvrgjen je dnevni red. Na radnom programu su tri pitanja : ,Individua- lizam i kolektivizam u književnosti“, ,Nezavisni knji- ževnik i štampa“, ,Moralno rezoružanje“ itd, Izvjestitelj za prvo pitanje je francuski književnik Jules Romain, a raspravu će voditi škotski delegat Edwin Muir. Referat o drugom pitanju donijet će de- legat njemačkoga PEN kluba, a presjedavat će Nizo- zemeac Dr. Westerma. Raspravu trećega pitanja vodit će Jugoslaveu, a izvjestiteljem je imanovan Poljak Julius Kaden-Bandrc wski. ITO pasta za zube je pojbolje. Tajna Konnersreuth-a. Sveučilišni profesor iz Bonna g. Dr. J. M. Verve- yen održao je u petak 21. ov. mj. u prostorijama »Ženske Zadruge“ vrlo interesantno predavanje o ču- dnovatim pojavama u Konnersreuihu. Gosp. profesor je u glavnom kazao : Tereza Neumann je 35 godišnja kćerka priproste krojačke obitelji iz malog sela Konnersreuth. Do god. 1918. bila je potpuno zdrava. Te godine uslijed pre- komjernog napora pri dodavanju sića vode kod nekog požara osjeti lom u hrpetenici, a zatim par puta pade na tvrđe predmete i pozledi lubanju. God. 1919. pot- puno oslijepi i ostane slijepa sve do god, 1923. kad od jednom opet normalno progleda. Megjutim ostade još uzeta sve do 15. maja 1925, kad iznemada i bez ikakvih prelaznih faza ustade i prohoda, Osim ovih nenadnih ozdravljenja od slijepoće i uzetosti, oma je od jednom ozdravila od gnojne upale slijepog crijeva. Za dva ova nenadna ozdravljenja treba isključiti tu- mačenje histerijom i na drugi prirodni način, tako da to ostaje tajnama za običnu znanost. Kad je nestalo sljepoće i uzetosti, Tereza Neu- mann u predvečerje jednog četvrtka iznenada,a da ma to nije ni mislila, vidje sliku za slikom čitavu trage- diju od getsemanskog vrta do Golgote, pri čemu je izgovarala aramejske riječi, koje su svojim značenjem pokazivale na slijed dogagjaja koje je vidjela, te time odavale u njoj nadnormalnu vidovitost. O sugestiji u ovom slučaju nemože biti govora, jer taj jezik odnosno nariječje, poznaju samo dva profesora, jedan katolik, a drugi protestant, a ma ispravke izgovora koje su joj oni narivavali, ona je odlučno ostajala pri svojoj po- kazujuć se time sasvim samostalna i neodvisna. — Njezin izgovor je dialekt aramejskog jezika, koji se je govorio u doba Isusovo. Isto tako od jednom i na njezino veliko iznena- gjenje — jer o tome nije nikad ništa čula — pojave joj se ,stigmata“ (rane) ne samo na rukama i nogama već na grudima, na ramenu i na glavi, Karakteristično je da te rane stoje otvorene, ne zacijeljuju niti gnoje