St. 8

Naš Lovrijenac i pripreme za

XI. Internacijonalni Kongres Pen - Klubova.

Razne adoptacije te ostale radnje na Lovrijencu
nalaze se u završnoj fazi pa nema nikakove bojazni
da do kongresa Pen Klubova neće biti sve završeno.
Gradjanstvo se najživlje interesira napretkom radova,
tako da su i široki slojevi svijesni koristi ove nove
turističke atrakcije. Sve su radnje i pojedini detalji
izvedeni s puno zauzimanja koliko samog odbora to-
liko tehničkog osoblja. Novi pristup na Lovrijenac
prema zamisli općinskog nadinž. g. Roki Lučić Dam-
jana izveden je odlično. Već je instalirana privremena
vanjska i definitivna unutarnja električna rasvjeta. Uve-
dena je voda u svim unutarnjim higijenskim i ostalim
lokalima. Ostale unutarnje radnje u režiji g. Stjepa
Kovačevića takogier se završavaju te su dobro izvedene.
U subotu dne 29 aprila t. g. u 9 sati pr. p. otvoren
je telefonski saobraćaj izmegju Lovrijenca i grada. Te-
lefon ima broj 39. Prvo telefonski pozdrav upućen je
s Lovrijenca gosp. Gradonačelniku. Već su postavljena
dva nova gromobrana. Za prvi pomoćni buffet stavila
je Zagrebačka dionička pivovara na raspolaganje veliki
šank“ za točenje piva. Završena je i kanalizacija koja
se spušta sve do u more usiječena i maskirana u hri-
dini. Kako smo informirani po kongresu biće istražen
zazidani prostor tvrgjave na zapadnoj strani širine oko
20 m., a dužine preko 35 m.

Ostale velike pripreme za XI internacijonalni
kongres Pen-Klubova u punome su toku. Zajednički
istup mjesnih muzičkih društava pod imenom — Du-
brovačka Glazbena Matica — sastavljena od ,Flhar-
monije“, ,Dubrave“, ,Sloge“ i , Crkvenog pjev. Zbora“,
sa ukupnim ensemblom od preko 230 članica i članova
smatra se najvećom kulturnom manifestacijom savre-
menog Dubrovnika. Ovaj će veliki ensembl izvesti na
Lovrijencu grandiozni muzički program pred licem po-
bornika svjetske kulture. Gundulićevu ,Dubravku“ u
muzičkoj obradi kompozitora M.a Gotovca izvest će
se scenski na historijskoj Placi pred Dvorom od Za-
grebačke opere koju će pojačati naša muzička društva.
Ova prva izvedba pod otvorenim nebom nakon teliko
stotina godina prekida, značajna je u 1300 godina
slavne historije našeg Dubrovnika.

U dane kongresa biće prema modernoj rasvjetnoj
tehnici, rasvjetljeni električnim reflektorima zapadni
miri od grada od Minčete do Bokara, te sam Lovri-
jenac, koji će se i u buduće subotom i nedjeljom stalno
obasjavati reflektorima a zimi za vrijeme velikih valova
Bokar, Penatur i Lovrijenac pružajući veličanstvene
prizore morskih valova.

Brodovi će se s učesnicima usidriti u gruškoj
luci a mnogi će gosti osjesti u hotelima. Svečani otvor
kongresa biće u Bondinu teatru, a sekcije će raditi
na samim brodovima. Kako je već javljeno, javio se
je veliki broj učesnika. Dana 24 i 25. maja t. g. stići
će u Dubrovnik 230 stranih književnih gostiju i 80
domaćih književnika, članova Pen-Kluba. Naročito je
veliki broj gostiju koji stiže iz Eugleske (36). Megju
njima nalazi se čuveni engleski književnik H. G. Wells
novoizabrani pretsjednik londonskoga Pen-Kluba, zatim
londonski sekretar Hermon Oule i osnivačica Pen-Kluba
ggja Dawson - Scott, Ggja Dawson - Scott osnovala je
ovaj klub za uspomenu na svoje sinove koji su po-
ginuli u ratu u želji da književnici sa svih strama
svijeta megjusobnim upoznavanjem i radom doprinesu
izmirenju izmegju naroda. Drugi po broju centar je
Bečki sa 31 učesnikom, megju kojima su gosp. Felix
Salten i ggja Greta von Urbanitzky. Skoro u istom
broju dolaze Poljaci sa 28 učesnika, megju kojima se
nalaze Julius Kaden-.Bandrowski i Waclav Sieroszewski.
Delegacija iz Praga isto tako je brojna i ima ne manje
od 25 učesnika. Naročito spominjemo g. Jaroslav Kvapil
i Dr. František Langer. Peto mjesto zauzima švajcarska
delegacija sa 16 članova, od kojih treba istaći Dr.
Hermanna Burte-a. Na šestom mjestu je peštanska
delegacija koja broji 12 učesnika, sa Dr. Aleksandrom
Hevesi-om. Samo malo manja od nje je grupa iz
Bruxelles-3, 10 članova, sa Louis-om Pierard-om i
Rene-om Lyr-om. Slićno jaka je i Grčka delegacija.

Osim ovih dolaze gosti iz Pariza (8) Jules Romain,
iz Škotske (8) prof, Muir, iz Berlina (8), iz Haaga (7)
Van Ammers-Kiiller, Dr. Westerman, Johan Fabricius.
Manje brojne su ostale delegacije iz Rima (4), Sofije
(5), Bukurešta (4), Osla (3), Palestine (3), New Yorka
(2), Rige (2), Letonije (2), Spanije (2), Buenos Ayres
(2) i Kanade (1.)

: Od specijalnog interesa na dubrovačkom kongresu
bit će izbor novog pretsjednika, pošto je John Gals-
worthy koji je bio pretsjednik od osnivanja kluba
umro u januaru ove godine.

»Obitelj“, ilustrovani tjednik za kršćanske obi-
telji, veoma zanimivo gradivo, razne praktične upute i
zabave. Pretplata mjesečno samo deset (10) Din. pri-
ma i Dubrovačka Hrvatska Tiskara, a list će dolaziti

izravno poštom. Pojedini broj Din, 3.— Izlazi svake
sedmice.

 

»NARODNA SVIJEST«+

Staro lomljeno zlato kupuje i

Josip Krilić
Veliki izbor

Br. 18

u zamjenu preuzimlje

- Dubrovnik

zlatnog nakita. Satovi počam od 50 Din.
unaprijed.
Popravci se obavljaju uz jednogodišnje jamstvo.

Naočale, termometri i barometri.
(32)

 

Izložba narodnog umjeća
u DUBROVNIKU.

Koji izobraženi čovjek, domaći ili strani već nezna,
bar u glavnom, za jugoslavensku domaću umjetnost?
Za čipke Slovenije i sjev. Dalmacije, slikoviti vez i
tkivo Hrvatske i Slavonije, precizni i ozbiljni sjev.
dalmatinski, dubrovački i južao srbijanski, za ćilimar-
stvo bosansko i dalmatinsko ? Svaki inosiranac, nemože
da se otkine od promatranja toga našeg blaga, tog
ponosa našeg sela, koje daleko prije nego je naučilo
pisati, znalo je da stvara umjetnine strpljivosti, ukusa
i forme. Za svaki važni dogogjaj života, za djevojaštvo,
vjenčanje i žalost odregjene su boje, nakit i nošnja,
kojeg se selo od uvijek strogo držalo. U svemu se
odrazuje duša našeg naroda, struje čuvstva i kultura
našeg sela, iz kojeg nam je niklo u prošlosti najveći
dio našlh velikana a i sada dava najbolje ljude na
kojima se izgragjiva budućnost naše lijepe domovine.
Živahnost boja, raznolikost bodova, ukus i tačnost,
daju sliku prirogjene otmenosti našeg zdravog življa,
njegovih tihih žena i patničkih matera. One su bez
ikakovih škola u brdima i nizinama, bez vanjskog uti-
caja, uz varjaču i poljski rad, samo instinktivno tkale i
vezle. Predajom je ulito to umjeće u dušu svake naše
žene, koja od svoje 5—6 godine, pa do starosti, dok
je vid ne ostavi, neumorno veze, na paši i uz kotao,
u radosti i žalosti. Vezla je u slobodi i u ropstvu, u
prvom motive vedrih boja i stila, u drugom mrke i
tmurne, kakova joj je oduvijek i pjesma bila. Tu pje-
smu našeg naroda i umjetnost njegovu svatko razu-
mije bilo. po ritmu ili boji, a da ne shvaća riječi ili
tehniku, jer razumije poziv duše što iz njih govore, a
taj je u glazbi i umjetnosti svakog osjećajnog čovjeka
isti, ma kojim jezikom on govorio.

Za naš nar, motiv i nošnje stranac se oduševi
često više nego za koji naš arheološki monumenat,
kojeg sličnog vidi i u drugim kulturnim zemljama,
dočim je narodna nmjetnost isključivo naša, slavenska,
produkt našeg sela, koju imamo pred drugim velikim
narodima. Naša je narodna umjetnost himna suncu,
šumama i livadama, moru i brijegu, žitu, cvijeću i
pticama, nepatvoreni izljev osjećaja čednih žena, koje
ne učene, neznaju da u riječ odjenu svoja duboka čuv-
stva, već ih ispoljuju — u vezu. Nada i razočaranje,
veselje i bol, šio jezik nije izražavao izrazile su — ruke.
Akoprem žuljave, stvorile su harmouiju oblika i boja,
remek-djela ustrajnosti, koje služe na ugled i ponos

ne samo selu, već cijelom narodu našem od sniježnog
Triglava, do sunčanog Soluna.

Nar. Ženska Zadruga u Dubrovniku i Cavtajska
udruga za mar. vez poduprte od drugih kulturnih usta-
nova u gradu, uzele su na se zadaću, da prigodom
posjete, Pen klubova u Dubrovnik, eliti ljudi duha,
prikažu skupno našu narodnu kućnu industriju veza.
Stoga su pozvale najvigjenije udruge u državi da iz-
lože svoje produkte, kako bi gosti imali pregled naše
folklore. Bit će zastupani svi krajevi Jugoslavije, pa
će uz predmete apliciranih narodnih motiva biti izlo-
ženi starinski originali, da dade jasno vrelo iz kojeg
se crpe uzorci. Gospogje Nar. Ženske Zadruge bit će
prisutne, da tumače gostima nošnje i običaje, te upo-
rabu pojedinih predmeta, tehniku rada itd, Naš ,Dvor“,
ta naša veličanstvena palača, bit će divan okvir našem

narodnom blagu, umjetnosti naše skromne i marljive
žene radilice. s. -

 

Ferokim kod pomanjkanja apetita naročito kod
tjelesno slabih ljudi i pogotovo nakon pretrpljene bo-
lesti. Grličev ,Ferokin“ uspješno je sredstvo koje u-
jedno jača živce i krv, kod klonulosti i smalaksalo-
sti, Grličev ,Ferokin“ takogjer djeljuje povoljno. Što
prije se Ferokin upotrijebi, to laglje i brže djeluje.
Boca ,Ferokina“ stoli Din. 40, — u ljekarni Sv. Ivanu
(A. Grlić) Zagreb, Kaptol 17 i u drugim većim apo
tekama, Najbolje je naručiti za jedno liječenje dostatne
3 boce za Din. 125.—, čime su i svi otpravni troškovi
plaćeni. Odobreno od MSP i NZ pod Sp. br. 2852
od 23, XI. 1932.

Dru Ernestu Katiću
prigodom čitanja III. čina njegove drame

# CVIJETA. ZUZORI"
dana 28. aprila 1933.

Slušam Tvoju Zuzorića Cvijetu,
Dubrovačku gospogju i diku,
Jeste mudra i nježna u cvijetu,

A s njom gledam i Ranjine sliku

Zlatarića, ter Gozze odliku,

Gdje jej broje krepost u poletu,
Kad Dubrovnik postiže veliku
Slavu vječnu u slovinskom svijetu,

Moj Ernesto, Cvijeta Ti je živa,
Ona s Tobom Dubrovnik uživa,
Ti si Cvijetu eto uskrsnuo

K dobroj sreći Grad nam pokrenuo,
Sad Ti pruža ruke krasaa Diva,
Bijelom vilom vas svijet je naziva.

Vid Vuletić Vukasović.

 

Pisma iz naroda.

ŽUPA Dubrovačka. Svečanost Gospe od Dubca.
odavna slavi se na prvu Nedjelju svibnja izvarednim
slavljem od Župljana kao Kraljica pramaljeća i cvijeća
te osobita pokroviteljica ubave župe. I ove godine kao
i prošle sakupiće se narod u maticu i odatle će se na
9 s. sa svojim župnikom na čelu krenuti u procesiji
put crkvice Gospe od Dubca, u isto doba i Brgaćani
krenuće u procesiji sa svojim župnikom te će se na
Dubcu prikljućiti sa Župljanima i zajedno poći u crk-
vicu, gdje će u 10 s. biti svečana Misa i prigodno
slovo koje će držati Vel. O. Angielko Posinković, U
predratno doba mnogi dubrovački bogoljubnici Mari-
jini ne samo u ovaj dan svečanosti nego i mnogo
puta preko godine hodočastili bi našoj Gospi od Dubca
sa sv. Misom. Da Miho Arbulić, župnik.

KOTOR. Proslava bi. Ozane. Ova je proslava
pokazala da se kult naše velike blaženice svake godine
sve to više širi. Kroz sve ove svečanosti, koje su po-
čele već 21. aprila, narod je u masama hrlio da se
pomoli svojoj svetici. Dolazili su i Kotorani i Crno-
gorci kao i Bokelji i Dubrovčani, pravoslavni i katolici
Naročito je hrlilo vellko mnoštvo naroda dne 27., kada
se slavi uspomena njezine blažene smrti i u nedjelju
kada su Dubrovčani došli u posebnom hodočašću.
Preko svih misa koje su se svako po sata držale lijepa
kapelica u kojoj se čuva tijelo blaženice bila je ispunjena
vjernim narodom, koji je cvijećem kitio njezin oltar.
Lijepu je propovjed održao u nedjelju mp. otac Padovan
koji je istaknuo veličinu naše blaženice iz našega kraja.
Cijeli je grad bio u svečanom ruhu, naročito je predjel
oko crkve odavao obilježje svečanosti, koju je uveče
uveličale i električna rasvjeta.

KUNA. Zabava. Na Mali Uskrs prikazivalo je
društvo ,Kćeri Srca Isusova“ dramu u tri čina: ,Ljubav
i dužnost“. Komad veoma zgodan, radnja savremena
i aktuelna. Mlade diletantice izvele su svoje uloge
vrio vješto uživivši se u iste, tako da su na koncu
svakog čina pobrale buru pljeska oduševljene publike.
Ovo nije prvi put da nam ovo društvo, pod upravom
ovoga upravitelja mp. Da L. Totića, pruža ugodne i
poučne zabave, pa se nadamo da će i nastaviti u
ovom smjeru. Cvalo i napredovalo !

 

ITO pasta za zube je najkolja.
ZIDINA CRNČNNANENAZI NEILA AIRENIANAONEN
Najbolja britvica sadašnjosti !l
Elysium kom. Din. 2:50
Smart =,  , 4—
Dobiva se u Drogeriji
I. KATIČIĆ, Dubrovnik
»Viko“, Zagreb, Jelačićev trg 15. = (116)

 

    
      
   
     

  

 

Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno. _