St. 8 Naš Lovrijenac i pripreme za XI. Internacijonalni Kongres Pen - Klubova. Razne adoptacije te ostale radnje na Lovrijencu nalaze se u završnoj fazi pa nema nikakove bojazni da do kongresa Pen Klubova neće biti sve završeno. Gradjanstvo se najživlje interesira napretkom radova, tako da su i široki slojevi svijesni koristi ove nove turističke atrakcije. Sve su radnje i pojedini detalji izvedeni s puno zauzimanja koliko samog odbora to- liko tehničkog osoblja. Novi pristup na Lovrijenac prema zamisli općinskog nadinž. g. Roki Lučić Dam- jana izveden je odlično. Već je instalirana privremena vanjska i definitivna unutarnja električna rasvjeta. Uve- dena je voda u svim unutarnjim higijenskim i ostalim lokalima. Ostale unutarnje radnje u režiji g. Stjepa Kovačevića takogier se završavaju te su dobro izvedene. U subotu dne 29 aprila t. g. u 9 sati pr. p. otvoren je telefonski saobraćaj izmegju Lovrijenca i grada. Te- lefon ima broj 39. Prvo telefonski pozdrav upućen je s Lovrijenca gosp. Gradonačelniku. Već su postavljena dva nova gromobrana. Za prvi pomoćni buffet stavila je Zagrebačka dionička pivovara na raspolaganje veliki šank“ za točenje piva. Završena je i kanalizacija koja se spušta sve do u more usiječena i maskirana u hri- dini. Kako smo informirani po kongresu biće istražen zazidani prostor tvrgjave na zapadnoj strani širine oko 20 m., a dužine preko 35 m. Ostale velike pripreme za XI internacijonalni kongres Pen-Klubova u punome su toku. Zajednički istup mjesnih muzičkih društava pod imenom — Du- brovačka Glazbena Matica — sastavljena od ,Flhar- monije“, ,Dubrave“, ,Sloge“ i , Crkvenog pjev. Zbora“, sa ukupnim ensemblom od preko 230 članica i članova smatra se najvećom kulturnom manifestacijom savre- menog Dubrovnika. Ovaj će veliki ensembl izvesti na Lovrijencu grandiozni muzički program pred licem po- bornika svjetske kulture. Gundulićevu ,Dubravku“ u muzičkoj obradi kompozitora M.a Gotovca izvest će se scenski na historijskoj Placi pred Dvorom od Za- grebačke opere koju će pojačati naša muzička društva. Ova prva izvedba pod otvorenim nebom nakon teliko stotina godina prekida, značajna je u 1300 godina slavne historije našeg Dubrovnika. U dane kongresa biće prema modernoj rasvjetnoj tehnici, rasvjetljeni električnim reflektorima zapadni miri od grada od Minčete do Bokara, te sam Lovri- jenac, koji će se i u buduće subotom i nedjeljom stalno obasjavati reflektorima a zimi za vrijeme velikih valova Bokar, Penatur i Lovrijenac pružajući veličanstvene prizore morskih valova. Brodovi će se s učesnicima usidriti u gruškoj luci a mnogi će gosti osjesti u hotelima. Svečani otvor kongresa biće u Bondinu teatru, a sekcije će raditi na samim brodovima. Kako je već javljeno, javio se je veliki broj učesnika. Dana 24 i 25. maja t. g. stići će u Dubrovnik 230 stranih književnih gostiju i 80 domaćih književnika, članova Pen-Kluba. Naročito je veliki broj gostiju koji stiže iz Eugleske (36). Megju njima nalazi se čuveni engleski književnik H. G. Wells novoizabrani pretsjednik londonskoga Pen-Kluba, zatim londonski sekretar Hermon Oule i osnivačica Pen-Kluba ggja Dawson - Scott, Ggja Dawson - Scott osnovala je ovaj klub za uspomenu na svoje sinove koji su po- ginuli u ratu u želji da književnici sa svih strama svijeta megjusobnim upoznavanjem i radom doprinesu izmirenju izmegju naroda. Drugi po broju centar je Bečki sa 31 učesnikom, megju kojima su gosp. Felix Salten i ggja Greta von Urbanitzky. Skoro u istom broju dolaze Poljaci sa 28 učesnika, megju kojima se nalaze Julius Kaden-.Bandrowski i Waclav Sieroszewski. Delegacija iz Praga isto tako je brojna i ima ne manje od 25 učesnika. Naročito spominjemo g. Jaroslav Kvapil i Dr. František Langer. Peto mjesto zauzima švajcarska delegacija sa 16 članova, od kojih treba istaći Dr. Hermanna Burte-a. Na šestom mjestu je peštanska delegacija koja broji 12 učesnika, sa Dr. Aleksandrom Hevesi-om. Samo malo manja od nje je grupa iz Bruxelles-3, 10 članova, sa Louis-om Pierard-om i Rene-om Lyr-om. Slićno jaka je i Grčka delegacija. Osim ovih dolaze gosti iz Pariza (8) Jules Romain, iz Škotske (8) prof, Muir, iz Berlina (8), iz Haaga (7) Van Ammers-Kiiller, Dr. Westerman, Johan Fabricius. Manje brojne su ostale delegacije iz Rima (4), Sofije (5), Bukurešta (4), Osla (3), Palestine (3), New Yorka (2), Rige (2), Letonije (2), Spanije (2), Buenos Ayres (2) i Kanade (1.) : Od specijalnog interesa na dubrovačkom kongresu bit će izbor novog pretsjednika, pošto je John Gals- worthy koji je bio pretsjednik od osnivanja kluba umro u januaru ove godine. »Obitelj“, ilustrovani tjednik za kršćanske obi- telji, veoma zanimivo gradivo, razne praktične upute i zabave. Pretplata mjesečno samo deset (10) Din. pri- ma i Dubrovačka Hrvatska Tiskara, a list će dolaziti izravno poštom. Pojedini broj Din, 3.— Izlazi svake sedmice. »NARODNA SVIJEST«+ Staro lomljeno zlato kupuje i Josip Krilić Veliki izbor Br. 18 u zamjenu preuzimlje - Dubrovnik zlatnog nakita. Satovi počam od 50 Din. unaprijed. Popravci se obavljaju uz jednogodišnje jamstvo. Naočale, termometri i barometri. (32) Izložba narodnog umjeća u DUBROVNIKU. Koji izobraženi čovjek, domaći ili strani već nezna, bar u glavnom, za jugoslavensku domaću umjetnost? Za čipke Slovenije i sjev. Dalmacije, slikoviti vez i tkivo Hrvatske i Slavonije, precizni i ozbiljni sjev. dalmatinski, dubrovački i južao srbijanski, za ćilimar- stvo bosansko i dalmatinsko ? Svaki inosiranac, nemože da se otkine od promatranja toga našeg blaga, tog ponosa našeg sela, koje daleko prije nego je naučilo pisati, znalo je da stvara umjetnine strpljivosti, ukusa i forme. Za svaki važni dogogjaj života, za djevojaštvo, vjenčanje i žalost odregjene su boje, nakit i nošnja, kojeg se selo od uvijek strogo držalo. U svemu se odrazuje duša našeg naroda, struje čuvstva i kultura našeg sela, iz kojeg nam je niklo u prošlosti najveći dio našlh velikana a i sada dava najbolje ljude na kojima se izgragjiva budućnost naše lijepe domovine. Živahnost boja, raznolikost bodova, ukus i tačnost, daju sliku prirogjene otmenosti našeg zdravog življa, njegovih tihih žena i patničkih matera. One su bez ikakovih škola u brdima i nizinama, bez vanjskog uti- caja, uz varjaču i poljski rad, samo instinktivno tkale i vezle. Predajom je ulito to umjeće u dušu svake naše žene, koja od svoje 5—6 godine, pa do starosti, dok je vid ne ostavi, neumorno veze, na paši i uz kotao, u radosti i žalosti. Vezla je u slobodi i u ropstvu, u prvom motive vedrih boja i stila, u drugom mrke i tmurne, kakova joj je oduvijek i pjesma bila. Tu pje- smu našeg naroda i umjetnost njegovu svatko razu- mije bilo. po ritmu ili boji, a da ne shvaća riječi ili tehniku, jer razumije poziv duše što iz njih govore, a taj je u glazbi i umjetnosti svakog osjećajnog čovjeka isti, ma kojim jezikom on govorio. Za naš nar, motiv i nošnje stranac se oduševi često više nego za koji naš arheološki monumenat, kojeg sličnog vidi i u drugim kulturnim zemljama, dočim je narodna nmjetnost isključivo naša, slavenska, produkt našeg sela, koju imamo pred drugim velikim narodima. Naša je narodna umjetnost himna suncu, šumama i livadama, moru i brijegu, žitu, cvijeću i pticama, nepatvoreni izljev osjećaja čednih žena, koje ne učene, neznaju da u riječ odjenu svoja duboka čuv- stva, već ih ispoljuju — u vezu. Nada i razočaranje, veselje i bol, šio jezik nije izražavao izrazile su — ruke. Akoprem žuljave, stvorile su harmouiju oblika i boja, remek-djela ustrajnosti, koje služe na ugled i ponos ne samo selu, već cijelom narodu našem od sniježnog Triglava, do sunčanog Soluna. Nar. Ženska Zadruga u Dubrovniku i Cavtajska udruga za mar. vez poduprte od drugih kulturnih usta- nova u gradu, uzele su na se zadaću, da prigodom posjete, Pen klubova u Dubrovnik, eliti ljudi duha, prikažu skupno našu narodnu kućnu industriju veza. Stoga su pozvale najvigjenije udruge u državi da iz- lože svoje produkte, kako bi gosti imali pregled naše folklore. Bit će zastupani svi krajevi Jugoslavije, pa će uz predmete apliciranih narodnih motiva biti izlo- ženi starinski originali, da dade jasno vrelo iz kojeg se crpe uzorci. Gospogje Nar. Ženske Zadruge bit će prisutne, da tumače gostima nošnje i običaje, te upo- rabu pojedinih predmeta, tehniku rada itd, Naš ,Dvor“, ta naša veličanstvena palača, bit će divan okvir našem narodnom blagu, umjetnosti naše skromne i marljive žene radilice. s. - Ferokim kod pomanjkanja apetita naročito kod tjelesno slabih ljudi i pogotovo nakon pretrpljene bo- lesti. Grličev ,Ferokin“ uspješno je sredstvo koje u- jedno jača živce i krv, kod klonulosti i smalaksalo- sti, Grličev ,Ferokin“ takogjer djeljuje povoljno. Što prije se Ferokin upotrijebi, to laglje i brže djeluje. Boca ,Ferokina“ stoli Din. 40, — u ljekarni Sv. Ivanu (A. Grlić) Zagreb, Kaptol 17 i u drugim većim apo tekama, Najbolje je naručiti za jedno liječenje dostatne 3 boce za Din. 125.—, čime su i svi otpravni troškovi plaćeni. Odobreno od MSP i NZ pod Sp. br. 2852 od 23, XI. 1932. Dru Ernestu Katiću prigodom čitanja III. čina njegove drame # CVIJETA. ZUZORI" dana 28. aprila 1933. Slušam Tvoju Zuzorića Cvijetu, Dubrovačku gospogju i diku, Jeste mudra i nježna u cvijetu, A s njom gledam i Ranjine sliku Zlatarića, ter Gozze odliku, Gdje jej broje krepost u poletu, Kad Dubrovnik postiže veliku Slavu vječnu u slovinskom svijetu, Moj Ernesto, Cvijeta Ti je živa, Ona s Tobom Dubrovnik uživa, Ti si Cvijetu eto uskrsnuo K dobroj sreći Grad nam pokrenuo, Sad Ti pruža ruke krasaa Diva, Bijelom vilom vas svijet je naziva. Vid Vuletić Vukasović. Pisma iz naroda. ŽUPA Dubrovačka. Svečanost Gospe od Dubca. odavna slavi se na prvu Nedjelju svibnja izvarednim slavljem od Župljana kao Kraljica pramaljeća i cvijeća te osobita pokroviteljica ubave župe. I ove godine kao i prošle sakupiće se narod u maticu i odatle će se na 9 s. sa svojim župnikom na čelu krenuti u procesiji put crkvice Gospe od Dubca, u isto doba i Brgaćani krenuće u procesiji sa svojim župnikom te će se na Dubcu prikljućiti sa Župljanima i zajedno poći u crk- vicu, gdje će u 10 s. biti svečana Misa i prigodno slovo koje će držati Vel. O. Angielko Posinković, U predratno doba mnogi dubrovački bogoljubnici Mari- jini ne samo u ovaj dan svečanosti nego i mnogo puta preko godine hodočastili bi našoj Gospi od Dubca sa sv. Misom. Da Miho Arbulić, župnik. KOTOR. Proslava bi. Ozane. Ova je proslava pokazala da se kult naše velike blaženice svake godine sve to više širi. Kroz sve ove svečanosti, koje su po- čele već 21. aprila, narod je u masama hrlio da se pomoli svojoj svetici. Dolazili su i Kotorani i Crno- gorci kao i Bokelji i Dubrovčani, pravoslavni i katolici Naročito je hrlilo vellko mnoštvo naroda dne 27., kada se slavi uspomena njezine blažene smrti i u nedjelju kada su Dubrovčani došli u posebnom hodočašću. Preko svih misa koje su se svako po sata držale lijepa kapelica u kojoj se čuva tijelo blaženice bila je ispunjena vjernim narodom, koji je cvijećem kitio njezin oltar. Lijepu je propovjed održao u nedjelju mp. otac Padovan koji je istaknuo veličinu naše blaženice iz našega kraja. Cijeli je grad bio u svečanom ruhu, naročito je predjel oko crkve odavao obilježje svečanosti, koju je uveče uveličale i električna rasvjeta. KUNA. Zabava. Na Mali Uskrs prikazivalo je društvo ,Kćeri Srca Isusova“ dramu u tri čina: ,Ljubav i dužnost“. Komad veoma zgodan, radnja savremena i aktuelna. Mlade diletantice izvele su svoje uloge vrio vješto uživivši se u iste, tako da su na koncu svakog čina pobrale buru pljeska oduševljene publike. Ovo nije prvi put da nam ovo društvo, pod upravom ovoga upravitelja mp. Da L. Totića, pruža ugodne i poučne zabave, pa se nadamo da će i nastaviti u ovom smjeru. Cvalo i napredovalo ! ITO pasta za zube je najkolja. ZIDINA CRNČNNANENAZI NEILA AIRENIANAONEN Najbolja britvica sadašnjosti !l Elysium kom. Din. 2:50 Smart =, , 4— Dobiva se u Drogeriji I. KATIČIĆ, Dubrovnik »Viko“, Zagreb, Jelačićev trg 15. = (116) Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno. _