POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 19.

DUBROVNIK 10. Svibnja 1933.

Broj Čekovnog začuna našeg lista

Jeat 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Za sklapanje konkordata.

U posljednje vrijeme opet se u štampi raspravlja
i piše o potrebi uregjenja odnošaja naše države prema
Svetoj Stolici. Riječ o potrebi sklapanja: konkordata
povela se je najprije u Narodnoj Skupštini i Senatu
pri čemu su dali svoje mišljenje i članovi kr. vlade,
osobito gg. ministri dr. Kramer i Boža Maksimović,
kao i sam predsjednik vlade g. dr. Milan Srškić, Svi
ovi glasovi složni su u tome, da pitanje konkordata
sa Sv. Stolicom zauzimlje u nizu pitanja, što ih treba
riješiti u mašoj državi jedno od majvažnijih mjesta;
zato se je i podvukla potreba, da ga se čim sko-
rije riješi.

Od osobite je pak važnosti članak bivšeg mi-
nistra vjera g. dr. Vojislava Janića, svećenika srpsko-
pravoslavne vjeroispovijesti, što ga je nedavno napisao
u listu dr. Laze Markovića L' Esprit de Belgrade. On
megju ostalim kaže:

U Jugoslaviji ima 5 i pol milijuna katolika i nji-
hov položaj prema državi nije još jasno odregjen, dok
su sve druge priznate vjeroispovijesti uredile svoje od-
nošaje prema državi, Jedino katolička crkva, koja je
po broju vjernika gotovo isto toliko jaka kao i pra-
voslavna, nalazi se u abnormalnoj situaciji prema dr-
žavi. Ima li stoga što maravnije i pravednije, nego
tražiti, da se mjezin pravni i politički položaj uredi
ugovorom sa jedinim, kompetentnim faktorom Sv.
Stolicom ?

Nadalje dr. Janić izlaže historijat pregovora, što
su se vodili izmegju naše države i Sv. Stolice, pa na-
vagjajući zapreke, koje su se pokazale, oštro kritikuje
rad velike tajne megjunarodne organizacije“ (irama-
sonstva) te ističe, kako su zapravo masoni glavna za-
preka, jer zastupaju mišljenje o potrebi donošenja
jednog interkonfesijonalnog zakona, čime se isključuje
potreba sklapanja konkordata sa sv. Stolicom. Ova me-
gjunarodna tajna organizacija — nastavlja Dr. Janić
— ima u Jugoslaviji izvjestan broj članova. Njezini
pokušaji da se miješa u javne poslove zapaženi su u
posljednje vrijeme, Članovi ove tajne organizacije
smatraju sv. Stolicu svojim najvećim neprijateljem, što
tumači njihove napore, da spriječe svaku politiku dobrih
odnošaja sa sv. Stolicom. Autor je članka uvjeren, da
se i usprkos svih zapreka te raznih intriga može i
mora urediti ovo tako važno pitanje i završava:

Ja smatram, da je i danas moguće sklapanje kon-
kordata sa sv. Stolicom. Jugoslaviji se pri tome radi
o pitanju od kojega zavisi velikim dijelom unutrnji mir.
Osim toga logika i pravda govore u prilog konkor-
datu. Odnošaji svih drugih vjerskih zajednica uregjeni
su sporazumom izmegju države i kompetentnih faktora
interesiranih crkava. Ne vidimo razloga, zašto bi se
činila iznimka s katolicima i zašto bi se pristupalo
jednostranom riješenju (interkonfesijonalnim zakonom,
naša opaska!) koje znači otvorenu borbu s Vatikanom.
Mi se pitamo, tko bi imao koristi od te borbe. Kato-
lička je crkva najača kršćanska organizacija, svjetska
organizacija bez premca. (Pocrtali mi). Ona u Jugo-
slaviji ne traži ništa drugo nego mir i slobodu. Iz
kojeg bi joj se razloga to moglo uskratiti. Kađolička
je vjera narodna jugoslavenska religija jednako kao
i pravoslavna. (Pocrtalo ur.) Živjeti u miru's katolič-
kom crkvom nalaže nam sam zdrav razum.

 

“Obitelj“, ilustrovani tjednik za kršćanske obi-
telji, veoma zanimivo gradivo, razne praktične upute i
zabave. — Pretplata mjesečno samo deset (10) DlIn.,
prima i Dubrovačka Hrvatska Tiskara, a list će do-
laziti izravno poštom. Pojedini broj Dinara 3.— Izlazi
svake sedmice.

MO e
EEA TERRE

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

23-godišnjica smrti Valtazara Bogišića

24. travnja 1908. umro je ma Rijeci Dr. Valtazar
Bogišić, osnivač nauka o slavenskom pravu i nauče-
njak svjetskog glasa. Bogišić se rodio u Cavtatu god.
1834, a pored znanstvenog rada i praktični je djelovao
kao pravnik. God. 1872. povjeren mu je sastav gra-
gjanskog zakona za Crni Goru. On se tog prihvati,
te g. 1888. izigje ,Opći imovinski zakonik za kneže-
vinu Crnu Goru“, Zakon je sastavljen u duhu Bogiši-
ćevog znanstvenog rada, te mu sadržaj nije crpljen iz
raznih tugjih zakona, već je uzet iz običajnog prava,
koji živi u narodu. luteresantno je da su neka Bogi-
šićeva načela iz ovog područja doprla u japanski gra-
gjanski zakonik i to preko Bogišićevog rada oko ustroj-
stva japanske porodice, kojim se bavio u uporedbene
svrhe. Tako je jedan naš čovjek utjecao na sastav ja-
panskog zakonodavstvo.

God. 1893. Bogišić postaje crnogorski ministar
pravde a prije je g. 1877. sastavio projek za uregjenje
sudstvu u Bugarskoj.

Važniji je od praktičnog Bogišićev znanstveni rad.
On se nije zadovoljavao proučavanjem pisanih zakona,
koji obično imaju tugjinsko podrijeklo, već je tražio
pravo izvan tih zakona. To je narodno običajno pravo
ili pravni običaji koje je iz potrebe stvorio narodni
kolektiv. Ali nije tu Bogišić poput sljedbenika histo-
ričke škole radio čisto teoretski, već je išao za tim da
se ustanovi to narodno pravo, pa da se na temelju
tog stvaraju pozitivni zakoni. Tog se držao u sastavu
crnogorskog zakonika, kojim se osobito proslavio. U
terminologiji upotrebljava narodne izraze, a u koliko ih
nema sam ih stvara u narodnom duhu.

Dr. Valtasar Bogišić objavio je mnoga svoja djela
i radove. Spominjemo ,O važnosti sakupljanja narod-
nih pravnih običaja kod Slavena“, ,Zbornik sadašnjih
pravnih običaja kod južnih Slavena“, ,De la forme
dite inokosna de la famiile chez les Croates ei les
Serbes“, ,O tehničkim terminima u zakonodavstvu“,
»Spomenik narodnog običajnog prava u 16. v.“, ,Glavne
crte obiteljskog pisanog prava u starom Dubrovniku“
itd. Zajedno s K.Jirečekom objavio je g. 1904. ,Liber
statutorum civitatis Ragusii“.

Bogišiću je nekoliko sveučilišta nugjalo katedru,
a i hrvatsko sveučilište u Zagrebu, ali je sve nauče-
njak odbio.

Sada kada slavimo 25-godišnjicu Bogišićeve smrti
vidimo, da je njegova baština velika. Mnogi prolaze
preko mjegovih ideja, kao tobože zastarjelih, ali se
danas javljaju glasovi, koji se baš na njega pozivaju
u riješenju nekih socijalnih i pravnih pitanja i traže
riješenje u smjeru u kojem ga je i naš Bogišić tražio.
To je majbolji dokaz trajne vrijednosti njegovih
djela. Dj.

ulmĐRNRKREREERR)S,. NBNOea. ONM.JRAaJARJAJ LINE
RODITELJIMA !!! kojima je stalo do sreće i
zadovoljstva u porodici, čim opaze na kojem članu
porodice blijedost lica, pomanjkanje volje za jelom,
nervoznost, čestu glavobolju, besanicu, lahku razdraž-
ljivost, umornost moraju znati, da su to posljedice :
slabokrvnosti, a spriječiti ćete mnoga teža obo-
ljenja ako odmah poduzmete jačanje krvi željeznim
preparatom a to je »ENERGIN« za jačanje krvi, živaca
i apetita. Liječnici tvrde, da je za oporavak djece i
odraslih dovoljno 3 velike boce. Dobrog je ukusa,
piju ga rado djeca i odrasli.
>ENERGIN« dobiva se u apotekama pola litre D. 35.

 

 

 

Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno,

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Gurion se ne por

,KOLOČEP“ od Dum V. Lisičara.

Zanesen i opčaran svim onim blagom što ga je
kao župnik najprije na otoku Lopudn, a zatim na Ko-
ločepu našao pisac, a što mu se je sve objavilo kao
neizbrisivi trag sjajne prošlosti i civilizacije Dubrov-
nika, te slobodne slavenske državice, rodila se u njemu
namisao da ne ostane sam u užitku toga objavljenja,
i da se njemu pritiče kao nekom željenom i traženom
tumaču, već da sve to na pregršt razaspe pred sta-
novnike onih otoka u svrhu da im pobudi smisao za
čuvanjem blaga što imaju; zatim da podnožje Du-
brovnika, kojemu služe u naravi tri krasna Elaphitska
otoka, iskleše njihovom historijom, ornamentikom, ilo-
rom i svega onoga lijepa što u sebi hrane, pa da
prikaže ma kako daleko u tugjini kucalo je srce du-
brov. podanika, uvijek je težilo da čak iz udaljenosti
navrne ma svoju grudu sve ono što je sačinjavalo
duševnu sadržinu i antičku vedrinu misli u dubrovač-
kom senatu sakupljenih Patres conscripti; na koncu
da cijeloj našoj javnosti opet svrati pažnju na ovaj
bogodani grad i njegovu okolicu što može našemu
narodu da dade pravo da se afirmišena jednakoj razini
kulture Mletaka, Firenze i Napulja. Težak i neharan
rad, ali pri kome listanjem starih povelja, oporuka,
isprava, uopće svega onog što je sakupljeno u dubrov.
arhivu, još svježem i zamamnom licu pravog Du-
brovnika, pa matica po župama, gledanjem razrušenih
dvoraca, crkava, zabačenih remek djela slikarstva, u
piscu i istraživaču porodi se i raste s dana na dan
neutoljiva čežnja da sve to svlada, sakupi i iznese na
jednom platnu i u jednom samom okviru. Po svršenu
trudu pisac ovakovih radnja može da miran i spokojan
odloži iz umorne ruke pero te da se kao u vedrinu
bistra jezera, što ga je sveo u svoj vrt, zagleda u du-
boke modre vode Dubrovnika i njegove kalture. Takov
je rad g. Lisičara. Nema on prohtjeva, da ispiše aka-
demska djela, koja kadšto znaju biti i suhoparna ; on
šeta, razgleda i utvrgjuje; on vidi i diše, i onda bilježi
redom kako naigje, a sve to skupa sakupljeno i po-
vezano kao raznoliko cvijeće i mirisave biljke, što
vječito krase ovaj kraj daju mam užitak nepatvorena,
istinita, uprav onog što je vječito lijepo i što je po
svojoj naravi i po svojoj čežnji za izdizanjem Dubrov-
nik. Radi toga i njegov stil je lak i uvjerljiv. Ovakove
radove, koji dolaze od skromnih radenika moramo
pozdraviti zanosom, jer to su vrtlari koji znaju čuvati
i gojiti povjerenu im biljku, pa pisca moramo  ohra-
briti, da ne sustane u svome radu već da ide naprijed,
da zagje na Tauridu, gdje su Zakrilovići ne htijući
pogaziti pod Sulejmanom Velikim svoju vjeru sašli
kao prosti ribari napuštajući svoja plemstva i bogat-
stva u bosanskoj kraljevini, da obdareni Providnošću
i trudom svrše u sjajnim palačama u Dubrovniku i
Napulju. Zatim da prošeta kroz Zaton, Rijeku, pitomu
dubrovačku Župu i sve ono rasuto blago sakupi i
iznese, dajući tim najbolje i drugima primjer, da ga
oni slijede, jer ovi plodovi uvjeravaju nas najbolje da
nije uzalud ona: Parva domus Ragusa sed suificit orbi,
Dubrovnik, u aprilu 1933. Dr. Ernest Katić.

a nRRuan—o IRII.K RIIS3JJR=s SJ

Kod iznemoglosti i tromosti cijelog tijela kod
starijih osoba. Iznemoglim i starijim osobama toplo
preporučamo : dajte si masirati tijelo sa preparatom
»ALGA« uveče prije spavanja i u jutro prije usta-
janja. Uveče poslije masaže biti će Vam tijelo lagano,
uživat ćete duboki san koji odmara i okrepljuje. U
jutro poslije masaže ostanite još neko vrijeme u kre-
vetu. Kad ustanete udovi će Vam biti gipki, hodanje
lagano, kao u prerogjenom tijelu, osjetiti ćete novu
svježinu, vedrinu i životnu snagu.

»ALGA« dobiva se svuda 1 boca Din. 14. —

 

de