POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 19. DUBROVNIK 10. Svibnja 1933. Broj Čekovnog začuna našeg lista Jeat 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Za sklapanje konkordata. U posljednje vrijeme opet se u štampi raspravlja i piše o potrebi uregjenja odnošaja naše države prema Svetoj Stolici. Riječ o potrebi sklapanja: konkordata povela se je najprije u Narodnoj Skupštini i Senatu pri čemu su dali svoje mišljenje i članovi kr. vlade, osobito gg. ministri dr. Kramer i Boža Maksimović, kao i sam predsjednik vlade g. dr. Milan Srškić, Svi ovi glasovi složni su u tome, da pitanje konkordata sa Sv. Stolicom zauzimlje u nizu pitanja, što ih treba riješiti u mašoj državi jedno od majvažnijih mjesta; zato se je i podvukla potreba, da ga se čim sko- rije riješi. Od osobite je pak važnosti članak bivšeg mi- nistra vjera g. dr. Vojislava Janića, svećenika srpsko- pravoslavne vjeroispovijesti, što ga je nedavno napisao u listu dr. Laze Markovića L' Esprit de Belgrade. On megju ostalim kaže: U Jugoslaviji ima 5 i pol milijuna katolika i nji- hov položaj prema državi nije još jasno odregjen, dok su sve druge priznate vjeroispovijesti uredile svoje od- nošaje prema državi, Jedino katolička crkva, koja je po broju vjernika gotovo isto toliko jaka kao i pra- voslavna, nalazi se u abnormalnoj situaciji prema dr- žavi. Ima li stoga što maravnije i pravednije, nego tražiti, da se mjezin pravni i politički položaj uredi ugovorom sa jedinim, kompetentnim faktorom Sv. Stolicom ? Nadalje dr. Janić izlaže historijat pregovora, što su se vodili izmegju naše države i Sv. Stolice, pa na- vagjajući zapreke, koje su se pokazale, oštro kritikuje rad velike tajne megjunarodne organizacije“ (irama- sonstva) te ističe, kako su zapravo masoni glavna za- preka, jer zastupaju mišljenje o potrebi donošenja jednog interkonfesijonalnog zakona, čime se isključuje potreba sklapanja konkordata sa sv. Stolicom. Ova me- gjunarodna tajna organizacija — nastavlja Dr. Janić — ima u Jugoslaviji izvjestan broj članova. Njezini pokušaji da se miješa u javne poslove zapaženi su u posljednje vrijeme, Članovi ove tajne organizacije smatraju sv. Stolicu svojim najvećim neprijateljem, što tumači njihove napore, da spriječe svaku politiku dobrih odnošaja sa sv. Stolicom. Autor je članka uvjeren, da se i usprkos svih zapreka te raznih intriga može i mora urediti ovo tako važno pitanje i završava: Ja smatram, da je i danas moguće sklapanje kon- kordata sa sv. Stolicom. Jugoslaviji se pri tome radi o pitanju od kojega zavisi velikim dijelom unutrnji mir. Osim toga logika i pravda govore u prilog konkor- datu. Odnošaji svih drugih vjerskih zajednica uregjeni su sporazumom izmegju države i kompetentnih faktora interesiranih crkava. Ne vidimo razloga, zašto bi se činila iznimka s katolicima i zašto bi se pristupalo jednostranom riješenju (interkonfesijonalnim zakonom, naša opaska!) koje znači otvorenu borbu s Vatikanom. Mi se pitamo, tko bi imao koristi od te borbe. Kato- lička je crkva najača kršćanska organizacija, svjetska organizacija bez premca. (Pocrtali mi). Ona u Jugo- slaviji ne traži ništa drugo nego mir i slobodu. Iz kojeg bi joj se razloga to moglo uskratiti. Kađolička je vjera narodna jugoslavenska religija jednako kao i pravoslavna. (Pocrtalo ur.) Živjeti u miru's katolič- kom crkvom nalaže nam sam zdrav razum. “Obitelj“, ilustrovani tjednik za kršćanske obi- telji, veoma zanimivo gradivo, razne praktične upute i zabave. — Pretplata mjesečno samo deset (10) DlIn., prima i Dubrovačka Hrvatska Tiskara, a list će do- laziti izravno poštom. Pojedini broj Dinara 3.— Izlazi svake sedmice. MO e EEA TERRE Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 23-godišnjica smrti Valtazara Bogišića 24. travnja 1908. umro je ma Rijeci Dr. Valtazar Bogišić, osnivač nauka o slavenskom pravu i nauče- njak svjetskog glasa. Bogišić se rodio u Cavtatu god. 1834, a pored znanstvenog rada i praktični je djelovao kao pravnik. God. 1872. povjeren mu je sastav gra- gjanskog zakona za Crni Goru. On se tog prihvati, te g. 1888. izigje ,Opći imovinski zakonik za kneže- vinu Crnu Goru“, Zakon je sastavljen u duhu Bogiši- ćevog znanstvenog rada, te mu sadržaj nije crpljen iz raznih tugjih zakona, već je uzet iz običajnog prava, koji živi u narodu. luteresantno je da su neka Bogi- šićeva načela iz ovog područja doprla u japanski gra- gjanski zakonik i to preko Bogišićevog rada oko ustroj- stva japanske porodice, kojim se bavio u uporedbene svrhe. Tako je jedan naš čovjek utjecao na sastav ja- panskog zakonodavstvo. God. 1893. Bogišić postaje crnogorski ministar pravde a prije je g. 1877. sastavio projek za uregjenje sudstvu u Bugarskoj. Važniji je od praktičnog Bogišićev znanstveni rad. On se nije zadovoljavao proučavanjem pisanih zakona, koji obično imaju tugjinsko podrijeklo, već je tražio pravo izvan tih zakona. To je narodno običajno pravo ili pravni običaji koje je iz potrebe stvorio narodni kolektiv. Ali nije tu Bogišić poput sljedbenika histo- ričke škole radio čisto teoretski, već je išao za tim da se ustanovi to narodno pravo, pa da se na temelju tog stvaraju pozitivni zakoni. Tog se držao u sastavu crnogorskog zakonika, kojim se osobito proslavio. U terminologiji upotrebljava narodne izraze, a u koliko ih nema sam ih stvara u narodnom duhu. Dr. Valtasar Bogišić objavio je mnoga svoja djela i radove. Spominjemo ,O važnosti sakupljanja narod- nih pravnih običaja kod Slavena“, ,Zbornik sadašnjih pravnih običaja kod južnih Slavena“, ,De la forme dite inokosna de la famiile chez les Croates ei les Serbes“, ,O tehničkim terminima u zakonodavstvu“, »Spomenik narodnog običajnog prava u 16. v.“, ,Glavne crte obiteljskog pisanog prava u starom Dubrovniku“ itd. Zajedno s K.Jirečekom objavio je g. 1904. ,Liber statutorum civitatis Ragusii“. Bogišiću je nekoliko sveučilišta nugjalo katedru, a i hrvatsko sveučilište u Zagrebu, ali je sve nauče- njak odbio. Sada kada slavimo 25-godišnjicu Bogišićeve smrti vidimo, da je njegova baština velika. Mnogi prolaze preko mjegovih ideja, kao tobože zastarjelih, ali se danas javljaju glasovi, koji se baš na njega pozivaju u riješenju nekih socijalnih i pravnih pitanja i traže riješenje u smjeru u kojem ga je i naš Bogišić tražio. To je majbolji dokaz trajne vrijednosti njegovih djela. Dj. ulmĐRNRKREREERR)S,. NBNOea. ONM.JRAaJARJAJ LINE RODITELJIMA !!! kojima je stalo do sreće i zadovoljstva u porodici, čim opaze na kojem članu porodice blijedost lica, pomanjkanje volje za jelom, nervoznost, čestu glavobolju, besanicu, lahku razdraž- ljivost, umornost moraju znati, da su to posljedice : slabokrvnosti, a spriječiti ćete mnoga teža obo- ljenja ako odmah poduzmete jačanje krvi željeznim preparatom a to je »ENERGIN« za jačanje krvi, živaca i apetita. Liječnici tvrde, da je za oporavak djece i odraslih dovoljno 3 velike boce. Dobrog je ukusa, piju ga rado djeca i odrasli. >ENERGIN« dobiva se u apotekama pola litre D. 35. Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno, Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Gurion se ne por ,KOLOČEP“ od Dum V. Lisičara. Zanesen i opčaran svim onim blagom što ga je kao župnik najprije na otoku Lopudn, a zatim na Ko- ločepu našao pisac, a što mu se je sve objavilo kao neizbrisivi trag sjajne prošlosti i civilizacije Dubrov- nika, te slobodne slavenske državice, rodila se u njemu namisao da ne ostane sam u užitku toga objavljenja, i da se njemu pritiče kao nekom željenom i traženom tumaču, već da sve to na pregršt razaspe pred sta- novnike onih otoka u svrhu da im pobudi smisao za čuvanjem blaga što imaju; zatim da podnožje Du- brovnika, kojemu služe u naravi tri krasna Elaphitska otoka, iskleše njihovom historijom, ornamentikom, ilo- rom i svega onoga lijepa što u sebi hrane, pa da prikaže ma kako daleko u tugjini kucalo je srce du- brov. podanika, uvijek je težilo da čak iz udaljenosti navrne ma svoju grudu sve ono što je sačinjavalo duševnu sadržinu i antičku vedrinu misli u dubrovač- kom senatu sakupljenih Patres conscripti; na koncu da cijeloj našoj javnosti opet svrati pažnju na ovaj bogodani grad i njegovu okolicu što može našemu narodu da dade pravo da se afirmišena jednakoj razini kulture Mletaka, Firenze i Napulja. Težak i neharan rad, ali pri kome listanjem starih povelja, oporuka, isprava, uopće svega onog što je sakupljeno u dubrov. arhivu, još svježem i zamamnom licu pravog Du- brovnika, pa matica po župama, gledanjem razrušenih dvoraca, crkava, zabačenih remek djela slikarstva, u piscu i istraživaču porodi se i raste s dana na dan neutoljiva čežnja da sve to svlada, sakupi i iznese na jednom platnu i u jednom samom okviru. Po svršenu trudu pisac ovakovih radnja može da miran i spokojan odloži iz umorne ruke pero te da se kao u vedrinu bistra jezera, što ga je sveo u svoj vrt, zagleda u du- boke modre vode Dubrovnika i njegove kalture. Takov je rad g. Lisičara. Nema on prohtjeva, da ispiše aka- demska djela, koja kadšto znaju biti i suhoparna ; on šeta, razgleda i utvrgjuje; on vidi i diše, i onda bilježi redom kako naigje, a sve to skupa sakupljeno i po- vezano kao raznoliko cvijeće i mirisave biljke, što vječito krase ovaj kraj daju mam užitak nepatvorena, istinita, uprav onog što je vječito lijepo i što je po svojoj naravi i po svojoj čežnji za izdizanjem Dubrov- nik. Radi toga i njegov stil je lak i uvjerljiv. Ovakove radove, koji dolaze od skromnih radenika moramo pozdraviti zanosom, jer to su vrtlari koji znaju čuvati i gojiti povjerenu im biljku, pa pisca moramo ohra- briti, da ne sustane u svome radu već da ide naprijed, da zagje na Tauridu, gdje su Zakrilovići ne htijući pogaziti pod Sulejmanom Velikim svoju vjeru sašli kao prosti ribari napuštajući svoja plemstva i bogat- stva u bosanskoj kraljevini, da obdareni Providnošću i trudom svrše u sjajnim palačama u Dubrovniku i Napulju. Zatim da prošeta kroz Zaton, Rijeku, pitomu dubrovačku Župu i sve ono rasuto blago sakupi i iznese, dajući tim najbolje i drugima primjer, da ga oni slijede, jer ovi plodovi uvjeravaju nas najbolje da nije uzalud ona: Parva domus Ragusa sed suificit orbi, Dubrovnik, u aprilu 1933. Dr. Ernest Katić. a nRRuan—o IRII.K RIIS3JJR=s SJ Kod iznemoglosti i tromosti cijelog tijela kod starijih osoba. Iznemoglim i starijim osobama toplo preporučamo : dajte si masirati tijelo sa preparatom »ALGA« uveče prije spavanja i u jutro prije usta- janja. Uveče poslije masaže biti će Vam tijelo lagano, uživat ćete duboki san koji odmara i okrepljuje. U jutro poslije masaže ostanite još neko vrijeme u kre- vetu. Kad ustanete udovi će Vam biti gipki, hodanje lagano, kao u prerogjenom tijelu, osjetiti ćete novu svježinu, vedrinu i životnu snagu. »ALGA« dobiva se svuda 1 boca Din. 14. — de