POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro Br. 20. DUBROVNIK 17. Svibnja 1933. Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV. dna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Put pravoj obnovi. Savremena Evropa teško boluje, u neprestanoj je krizi i čini se da nije daleko njezina potpuna kata- strofa. | premda se u mnogočem može da pohvali pred minulim vijekovima ipak treba da lojalno prizna, da je njezina nekadašnja kulturna i moralna veličina u- velike izblijedila, štaviše sve jasnije se pokazuju konture potpunog izginuća u prvom redu pravih kulturnih i moralnih tečevina. Proces toga stalnoga nazadovanja opažaju naj- markantnije ličnosti megju vogjama pojedinih naroda i vlastodršcima u državama Evrope. Danas kroje sudbinu Evropi pojedinci, jer se je pokazalo da ne stvaraju po- vijesti mase, nego jake ličnosti, koje su u sebi svijesne i načelne i koje znaju što hoće. Diktatorske pojave istina nijesu idealne, jer su i one u mnogočem zakonita djeca liberalno-ateističnih ideja, koje su im prethodile otkako je izguran iz javnog života auktoritet i snaga pravaiistine; misli se, da se reforme mogu provoditi samo reakcijom i masiljem. Moć je uvjerenja postala preslaba, da obuzda nagone i podredi ih općim dobrima. To dakako nijesu ideali kršćanske etike. U kršćansivu je snaga iđe!e i moć osobnosti uvijek oduhovljena; ona ne operira mate- rijalnim nego umnim i moralnim oružjem. Usprkos toga u tim pojavama imade mnogo po- zitivnoga i za moralno dobro konstruktivnoga. Zado- jeni snažnom ljubavi prema domovini, svom požrtvov- nošću rade ovi pojedinci za svoj marod i njegovu bu- dućnost. Is nekim neobičnim, genijalnim instinktom osjećaju, u čemu je snaga, a u čemu slabost nacijo- nalnog života. Zato svi oni bezobzirce režu iz narodnog organizma čirove i trulež javne: pokvarenosti. Progone mekoputnost, a traže prevlast i razvoj duha. Bore se za moralne tradicije prošlosti. Gone princip o uživanju kao svrsi života i gledaju u njemu glavnog socijalnog protivnika. Naglasuju svagdje ideju, duh, idealizam, pojam žrtve. Istina, da su reforme što ih provode meki zamotane u nacijonalističku etiketu raznog duha kulture ovog ili onog naroda. Usprkos toga, sve su evropske kulture bazirane na _ tradicijonalnom moralu vjere, kršćanstva, katolicizma. A duh, koji ih nadahnjuje duh je kršćanskog idealizma, makar oni i ne bili svijesni toga. Vogjeni duhom kršćanskog morala stavljaju oni red u kupališta i čine kraj ne- prikrivenom javnom razvratu i nudističkim eksperi- mentima, Zetvaraju barove i varijeteje, nameću kinima strogu cenzuru, protjeruju ,jazzband“ i njegove crnačke plesne orgije, zabranjuju izbore ljepotica i »'miss“-eva, izdavaju zakone protiv prljave književnosti i pornogra- fije. Primjer pružaju Njemačka, ltalija i Turska. Nijesu li sve ovo koraci, koji udovoljuju zahtjevu onoga kršćanskog morala koji je jedan i jedini te traži, da ga se jednako poštuje i vrši u privatnom i javnom životu. To je moral, koji zabranjuje golo- tinju i na ulici, ali i u salonima, u koncertnim dvo- ranama duhovnog kao i svjetskog karaktera. Zato treba pozdraviti svaki pokušaj li nastojanje, da se spriječi ili barem ograniči upliv materijalizma, koji vodi natrag u životinjsko i nagonsko. On vodi čovjeka i društvo u egoizam, u novce, u jelo i piće, u jagmu za zlatom i za masnim zalogajem, u golotinju i seksus, u strast i pohotu, u lijeno uživanje, a sve su ovo razlozi koji proizvode haos i sveopću krizu duha, iz koje svijet može da izagje jedino ako se pogje putem povraćanja kršćanskoj vjeri i katoličkom moralu. Ferokin kod pomanjkanja apetita naročito kod tjelesno slabih ljudi i pogotovo nakon pretrpljene bo- lesti. Grličev ,Ferokin“ uspješno Je sredstvo koje u- jedno jača živce i kru, kod klonulosti i smalaksalo- sti, Grličev ,Ferokin“ takogjer djeljuje povoljno. Što prije se Ferokin upotrijebi, to laglje i brže djeluje. Boca ,Ferokina“ stoli Din. 40.— u ljekarni Sv. Ivanu (A. Grlić) Zagreb, Kaptol 17 i u drugim većim apo tekama. Najbolje je naručiti za jedno liječenje dostatne 3 boce za Din. 125.—, čime su i svi otpravni troškovi plaćeni. Odobreno od MSP i NZ pod Sp. br. 2852 od 23. XI. 19832. izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Foto SARGOV KALODONT Dva kulturna jubileja u Bosni. Još se svi jako dobro sjećamo onog velebnog slavlja, kad je lanjske godine Isusovačka gimnazija u Travniku slavila svoj jubilej. Čitali smo one izjave zahvalnosti i priznanja toj instituciji napretka i širite- ljici prosvjete, Čuli smo kako sude o njenom radu ne samo katolici već i pravoslavni i muslimani i židovi. itava je Bosna s ponosom naglašavala što sve duguje Crkvi u prosvjetnom pogledu. Tu se je jasno vidjelo tko radi s narodom i za narod, Kao uzdarje i naknadu za taj nesebičan rad, doživjeli su lsusovvci onaj predlog o izgonu njihovog reda. Ovih baš dana slavi naša Bosna ponosna 50-go- dišnjicu ujedinjenja franjevačkih srednjih škola u Bosni i franjevačke gimnazije u Visokom. Ovaj dan ujedi- njenja samostanskih škola uzeo se za početak gimna- zije, koja evo već 34 godine postoji u Visokom. U Kreševu je počela gimnazija s iri razreda — u svemu 31 gjak — a danas u 51 godini ima svih osam razreda klasičnog i realnogimnazijskog smjera. Ukupni broj upisanih gjaka za 1932—33 iznosi 410. U rujnu 1932 završilo se 50 godina, odkako je mjesto dokinutih srednjih škola po pojedinim bosanskim samostanima, počela raditi ova jedinstvena gimnazija sa sjemeništem za čitavu bosansku provineiju. Ova gimnazija, danas po broju gjaka druga konfesionalna gimnazija u Ju- goslaviji, a najveća od pet iranjevačkih, nije u godini 1932 slavila vanjskog spomena na 50 godišnjicu svoga ujedinjenja. To je odgogjeno za ovu godinu 1933. Isto tako i čč. sestre ,Kćeri Božje ljubavi“ na Banjskom brijegu u Sarajevu slave jubilej svoga pe- desetgodišnjeg blagoslovljenog rada u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Cč. su se sestre pod geslom ,za Boga i narod“ odužile svome svetom zvanju, doprinašajuć kroz minulih 50 godina svom požrtvovnošću za na- rodni duhovni i vremeniti napredak. Ova dva jubileja zabilježena su zlatnim slovima u historiji bosanskih škola. Koliko je nesebičan rad bosanskih ,ujaka“ već od toliko vjekova, kao i čč. sestara kroz ovo 50 godina najbolje pokazuje činjenica što i jednima i drugima povjeravaju odgoj svoje djece i inovjerci. Tu provejava duh ljubavi Kristove koja se sastoji u poštivanju svačijeg ispravnog uvjerenja. Bosna ponovo s ponosom slavi oba ova jubileja i ne stidi se priznat, da je s Crkvom i po Crkvi jaka velika, Mi se braći iz Bosne pridružujemo u veselju i čestitamo im na blagodatima koje uživaju pod okriljem sv. Majke Crkve preporučujući im da ostanu vjerni toj čuvarici napretka kulture i blagostanja ne samo duhovnog već i ekonomskog. Uz Crkvu s Crkvom i za Crkvu sve na veću slavu Božju i spas roda ljudskoga ! Rotary-cluh u Dubrovniku. U zadnje smo vrijeme imali prilike čuti o Rotary- Clubu, Rotarijancima i kongresu 77 Rotary-distrikta, pod kojim su okupljene jugoslavenske Rotary-lože. A što su to Rotary Clubovi ? Prvi klub osnovao je P. Harris 23 veljače 1905. god. u Chicagu. Osno- vatelji te prvi i glavni rotarijanski funkcijoneri su ma- soni ili slobodni zidari, pa već tim znamo na čemu smo. ,Wiener Freimaner Zeitung“, organ austrijskih iramasuna, donosi god. 1928. m. pr. doslovno ovo: »Američka je masonerija izmislila razne organizacije, koje stoje u upravnoj ili neupravnoj ovisnosti od ira- masunstva; te su organizacije za mladiće, djevojke, žene i ljude svih slojeva. Za ljude se osnivaju ,klu- bovi raznih tipova“. Iza toga ,W. F. Z.“ govori o Rotary Ciubovima. Isti list donosi da u Londonu po- stoji posebno masonsko-rotarijanska loža, sigurno da veze budu što tjesnije. Rotarijanac H. Dous kaže: »Rotanski moral nema narodnosti nema vjere“. (Vidi Indipandence Belge od 9. lipnja 1927. g). Mi ćemo upotpuniti gospodina Dousa: znamo za taj moral (0, znamo kakovu narodnost i vjeru hoće razna ,braća“. Interesantno je n. pr. 2 tačka »Rotary Code of Ethic“: »Moram_ sebe usavršiti, poredati svoju sposobnost i raširiti klub svoje službe (oh!) i tako činom poka- zati, da se uzdam u temeljno rotarsko načelo: ,Tko bolje služi više se koristi“ (ovo zadnje predobro shvaćamo i razumijemo I) Sedma tačka glasi : ,Moram biti uveren, da su profesioniste ili poslovnom čoveku prijatelji jedna od prvih koristi, a dobit, koju stičemo pomoću prijatelja, da je sasvim dopuštena i prikladna“. Razumljivo je da su ovakova gospoda i ,braća“ razvili svoju djelatnost i u Jugoslaviji. Megju prvim članovima vidimo ,braću“ sveuč. prof, M. Kostrenčića, pok. Toni Schlegela, Jovana Raića, dr. Eda Markovića, urednika ,Novosti“ dr. Armina Moskovića i druge. — U Jugoslaviji imamo danas oko 20 Rotary: Clubova. Nije poštegjen, razumije se, ni naš Dubiovnik. Nije ovdje klub još formalno uregjen i osnovan, ali se je već našla kitica Roteryanaca. Toliko do informacije naše javnosti ! Dubrovačka masonska loža ,Sloboda“ osnovana je inače već g. 1924, a osnovala su je braća, koja su za vrijeme svetskog rata ugledala svetlo u Ame- rici“. = ronaganoa za n dran u Pragu ua ' z Dne 3. o. mj. vršilo se je vučenje lozova Prve Jadranske lutrije izdane sa strane saveza ,Dalmatie“ u Pragu. Prostrana dvorana praške gradske Besjede bila je te večeri dupkom puns. Prije samog vučenja lutrije, što je vršila posebna komisija čsl. državnih lu- trija pozdravio je prisutne g. log. Vinko Barčot govo- rom, gdje je najprije pozdravio sve prijatelje i posje- tioce našeg Jadrana, kao i propagaiore za izlete u Dalmaciju in čarobnu zemlju ma čije tlo kad stupiš uistinu neznaš čemu da se prije diviš, što da prije pregledaš, da li starodrevne gradove Sušak, Rab, Ši- benik, Split, Korčulu, Dubrovnik i Kotor ili pak veliki broj živahnih kupališnih mjesta i tihih ribarskih na- selja. — Tamo visoko gdje Velebit, Dinara, Svilaja, Mosor, Biokovo i Lovćen nebo para savili su gnijezdo dalmatinski orlovi, da postojano čuvaju kamen svoj, naše more nad kojim sjaje svjetionik slavenstva, koji baca svoje jasne zrake preko Čehoslovačke čak do poljske Gdinje na Baltičkom moru. Ove zrake — nastavio je g. Barčot — služile su svijesnim Čehoslovacima još prije 50 godina kao pu- tokaz na Jadran. Nakon što su se ovi prvi pijoniri uvjerili na vlastite oči, da Dalmacija nečini nikakve razlike izmegju vlastitog sina i sina majke zemlje čes- ke, pritisli su se i oni sa povjerenjem k tvrdoj njezinoj grudi i zadojili se njenim topiim sunčanim mlijekom, koje im je vratilo tjelesno zdravlje i duševnu silu. — im su se nakon toga vratili svojim kućama srcem punim sreće, počeli su svojim prijateljima isticati tajnu moć ove čudotvorne zemlje, Njihova istinska propaganda je dosegla kulminaciju poslije rata kad su obe naše države postale samostalne. Tada su Čehoslo- slovaci u masama od desetine hiljada pojurili na Ja- dran ne samo, da vrate tijelu zdravlje, duši zadovolj- stvo i srcu sreću, već da se nami rogjenim sincima Dalmacije stave na raspoloženje za čuvanje našeg Jadrana. Kako bismo i u buduće mogli što lakše sačuvati naše more, pozdravljamo svaku daljnju iskrenu sarad- nju, te pozivam sve prisutne, koji do sada ne stoje u našim redovima, da pristupe i oni u savez ,Dalmacie“ koji se svestrano briga, da boležljiva ali siromašna česka djeca mogu na troškove saveza ojačati svoje zdravlje i dušu na sunčanom Jadranu. Svijesni da je- dino zdravi Čehoslovački narod može sačuvati zdravu bratsku čehoslovačku državu. — Uz burno odobravanje slijedilo je zatim vučenje lutrije. Mastiona i kemična čistiona odijela moderno uregjena Prima na čišćenje i maštenje svakovrsnu robu. Posluga brza | tačna. Posluga brza | tačna N. DOMIĆ PILE — KOLORINA ispod zgrade okružnog suda (12) poi (piti mi