su. 2 Pisma iz naroda. ZAGREB. Zavjetna crkva hrvatskoga naroda svu. Antunu u Zagrebu dogragjena je baš do glavnoga krova velikim žrtvama raznih doprinositelja iz cijele naše domovine. Dvije pokrajne lagje već su pokrivene, ali ovo naše zajedničko djelo mij& još dovršeno, jer mu fali glavni krov, bez kojega može da cijela grad- nja propadne, ako se ne pokrije. Da se pokrije trebala bi jedna manja svota, pa bi za par tjedana crkva bila gotova i predana službi Božjoj. Crkva je monumen- talno djelo sadašnjice, ukras cijeloga Zagreba. Molimo zato najusrdnije sve naše čitatelje, štovatelje sv. Antuna i sav katolički naš narod, da ovoj potrebi priteče u pomoć bilo manjim ili većim doprinosima, ili bilo ko- jim načinom. Svaki dar možete poslati čekom br. 36.763 na Odbor za gradnjn crkve sv. Antuna Pad. u Zagrebu. Unapred platio dragi Bog i naš zagovornik sv. Antun. GRUDA. Proslava Zrinsko-Frankopanska. Dne 30. aprila školska djeca ovdašnje trorazredne škole imala su predstavu u. mjesnom Jugoslavenskom Domu u počast i slavu naših narodnih velikana-mučenika Zrinskog i Frankopana. Predstava je tekla_u potpunom redu i na svačije zadovoljstvo. Naši mališani pokazali su tog dana koje i kakovo je blago sakriveno 1 našoj školskoj djeci — koje blago, da se svestrano razotkrije i valjano iskoristi — vidilo bi se, da i u malenim na- rodima — ne velikim samo — geniju se gnijezdo vije... Predstava je trajala 2 sata bez prekidanja, a svak je želio da i još traje, jer nijesi znao čemu da se više diviš: pjesmi, deklamaciiama, igrokazu, dija- lozima ili zgodnim pošalicama. Živjela naša uzdanica djeca naša | Na svemu ovomu pak nek je hvala i pri- znanje našim vrijednim mnastavnicama: gospogjama Naglić, Škole i Glavić, koje su najprvo veliku muku mučile dok su izvježbale djecu, a poslije na pozornici još veću brigu imale, da sve u redu bez prigovora bude izveđeno, — B. MAKARSKA. Nekrološke crtice o i Invernizzi. Oplakivan od sviju koji su ga poznavali u Dubrov- niku i van njega preminuo je na 24 aprila Antun Ia- vernizzi umirovljeni viši ravnatelj ureda. Čovjek ple- menitih osjećaje, otmenih manira, bistar, izglednih mo- ralnih svojstava, obdaren zdravim juridičkim kriterije.n, čedan i ljubezan prema svakome, uvijek spravan gdje god je mogao da koristi iskrnjemu. Nije svršio viših škola već kao samouk sticao znanje držeći se one en- gleske maksime ,Self help“. Djelovao je više godina kao kancelarijski činovnik. Bio je stekao kao vješt pomoćnik pok. Vicku Miliću, predsjedniku okružnog suda u Dubrovniku, njegovo neograničeno povjerenje i priznanje. Svoje zvanje vršio je s ljubavlju, a znao je spretno i sigurno da riješi i raščisti i najzapleteaija juridička pitanja. Mlađe pravnike pomagao je i upući- vao svojim iskustvom budeći u njima interes za pravne nauke. Pokojni Invernizzi kao vrstan poznavalac zem- ljišnih zakona i uredaba, njihovih tumačenja i primje- njivanja, napisao je i dva djela iz tog područja. — Pokojni Invernizzi bio je dobar otac porodice, u čijem je krilu nalazio vedru tišinu i sabranu mirnoću kao okrepu i za teške brige dnevnog života. Domaćoj žalosti pridružuje se i prijatelj koji ga je dobro poznavao, poštovao i cijenio te polaže na njegov mrtvački odar ovu milu uspomenu. — Dr. Bartol Vranković. KORČULA. Zadušnice za + Prof. Frana Radić. U današnje materijalističko doba, zabavljeno i zanešeno filmskim zvjezdama i športskim junacima, skromni kulturni radnici i karakterni ljudi zabačeni su u poza- dinu i rijetko dobivaju zasluženo priznanje. Jedan od takovih skromnih kulturnih radnika, poštenih i karak- ternih ljudi, vrijednih i savjesnih učitelja i odgojitelja, poštenih patriota, otvorenih i praktičnih katolika bio je blagopokojni prof. Frano Radić, koji je preminuo u rodnom Bolu 14 travnja ove godine. Korčula ga je najbolje upoznala i sa zahvalnošću sačuvala mu uspo- menu, jer je u njoj proboravio više godina kao stručni učitelj kod gragjanske škole, razvivši uspješan rad najprije u svojoj struci, a zatim na arheološkom, na- cijonalnom i vjerskom polju. U Korčuli je obnašao razne časti, pa i onu općinskog vjećnika od 1897 do 1905 godine ostavivši u analima ove općine lijepu i trajnu uspomenu time, što je na njegov predlog uveden lijepi kršćanski običaj, da se prije svake sjednice općinskog vijeća izmoli po njemu predložena molitva. I taj se običaj hvalevrijedno još uzdrži. A blagopokojnik je Korčulu toliko bio zavolio, da ju je smatrao svojom rodnom grudom, pa je za nju osjećao i do zadnjeg daha o njoj s najvećim zanosom govorio. Radi svega toga Korčula je smatrala za dužnost, da se barem do- nekle svome dobrom prijatelju po smrti oduži, pa je naša općina prigodom sprovoda položila vijenac i dala se zastupati. Osim toga dana 14 ov. mj. održane su za pokojnika svečane zadušnice u crkvi bratovštine sv. Svetih, od koje je pokojnik bio aktivnim članom uz prisustvovanje predstavnika općine, gragjanske i za- natske škole, te brojnog gragianstva. Neka je blagpk. prof. Franu Radiću pokoj plemenitoj duši, i trajna uspomena megju nama, o Majčin dan proslavljen je i u našem gradu po Zenskom Udruženju s jedne i Društva katoličkih žena Nađa“ s druge strane. Prvo društvo je održalo pre- davanje, prodavalo prigodne značke i odijelo nekoju siromašnu djecu, a ,Nada“ je priredila zabavu sa pri- godnim predavanjem, deklamacijama i pjevanjem, te pretstavom. Petstavljale su društvene članice lijepu i potresnu dramu ,Ljubav sestre“ sa dobrim uspjehom. Preko školske mise održao je kateheta Preč. Dn Božo Depolo lijepu prigodnu. propovjed ističući značaj i važnost majke za današnje društvo i vjerski život. »NARODNA SVIJEST. Lumbarda na Korčuli. Prirodno kupalište. Moj dobri prijatelj Dr. Mate Hanžeković u svojoj knjižici Pisma iz Lumbarde“ upravo je opjevao prirodniu lje- potu našega sela. On je boravio kod nas 'u srpnju i kolovozu kad sunce sprži skoro sve osim mora. Da je pak bio ovdje u travnju ili svibnju, ne bi htio ni da se vrati u gradsku prašinu. Pritoda še obukla u ze: leno, bajami već veliki, grozd se izvukao dobro van, naranča, limun i druge voćke u cvatu, a svakovrsno se cvijeće žuri da čim prije pokaže svoju ljepotu, jednom riječju prekrasno. Lumbarda se je posadila u duljini od neka tri kilometra, na brežuljcima, po strani, uz more, u uvalama, tako da ju ni odakle ne možeš od- jednom svu okom da uhvatiš. Uz sve nabrojeno, pri- rodna osobitost su nekoliki žali kao prekrasna kupa- iišta. Megju prvima je na daleko poznata ,Pržina“, velika uvala prama otoku Lastovu i Italiji sa podlogom od najfinije pržine, u širini od preko 1 km., sa dubi- nom tek na 100 m. od obale čovjeku do grla. Uaa- okolo puno aloja (kaktusa), loze i bora. Na protivnoj strani u kanalu prama Pelješcu krasni ,Bilin Žal“ za kupnje isto pogodan kao i ,Pržina“ samo što leži od sunca, a ona put sunca. Zatim ,Tatinja“ ili pristanište, pa Prvi Žal“ kod škole u sredini mjesta, tako da se zbilja može reći, da je sva Lumbarda jedno veliko ku- palište i vinograd. Uza svu ovu prirodnu ljepotu niko se ne brine da ona bude iskorišćena kako bi trebalo naročito u turističkom pogledu. U godini 1910. kad ni jedno manje mjesto u Dalmaciji nije ni pomišljalo da postane neka turistička atrakcija, u Lumbardi su se imali graditi veliki hoteli i kupalište, ali su cijelu stvar omeli neki prijatelji“. Poslije rata pa do danas dolaze k nama mnogobrojni stranci i skoro svi koji odsjednu u Korčuli i na susjednoj pelješkoj Rivijeri, dolaze u većim grupama k nama na izlet, da se lijepo okupaju i da probaju _naše na daleko poznato ,Grk“ bijelo vino. Nijemci i Česi se u tome naročito ističu. Imamo tri i ako manja, ali čista i uredna hotela, poštu i ostalo što u jednom selu može da bude. Potreba brzojava. Lumbarda je po vlasti ubro- jena megju turistička mjesta, pa bi bilo očekivati da joj vlasti u tom pogledu idu na ruku, tako da dobije najpotrebnije preduvjete za razvitak turistike. Jedan od prvenstvenih uvjeta nam fali, a taj je da mi nemamo brzojava. Još od prije rata, pa i poslije rata neprestano molimo, ali do danas ga ne dočekasmo. Selo je uda- ljeno od Korčule 7 km., pošta se donosi iz grada samo 4 dana u sedmici, a onaj ko brzojavi da dolazi, stigne obično prije nego brzojav. Preporučujemo nadležnima, a to je Direkcija Pošta i Brzojava u Splitu, da se po- red mnogo manjih mjesta koja imaju brzojav i telefon a uz manje jedinica prometa, sjete i mas, tako da bi se već jednom udovoljilo prvenstvenoj potrebi sela i bez obzira na brojne strance kojima je ta potreba od velike važnosti, a osim toga i obzirom na važau okol- nost, da smo mi na granici prama ltaliji, radi čega baš držim da je kod nas brzojav davno već trebao biti postavljen. Drugom zgodom ću se pozabaviti dru- gim potrebama sela. — A. J. Zlato naše hrane Jajnine Makaroni, spageti i tjestenine za juhu. MANDALIJENA (Župa). Svečanos' sv. Vincenca. Prošle nedjelje, 14. ov. mj. proslavili su naši vrijedni i zauzetni OO. Domenikanci po starodrevnom običaju u svojoj crkvi ,na Rijeci“ tradicijonalnu svečanost sv, Vincenca. Narod je u vrlo velikom broju pohodio omi- ljelo svetište, te je preko dvije tihe sv. Mise više od 100 osoba pristupilo na sv. Pričest; a u 10 s. bila je svečana sv. Misa pjevana u lijepom koralu od dome- nikanskih teologa. Iza evangjelja održao je mp. O. Antonin Zaninović pohvalno slovo u svečevu počast. Poslije podne razvila se je uobičajena procesija sa svečevim kipom uz vrlo brojno učestvovanje pobožnog puka, koji je zatim u crkvi prisustvovao službi božioj i blagoslovu sa Presvetim. Izrazu religijoznih manife- stacija pogodovalo je i krasno proljetno vrijeme, koje je i stanovnicima udaljenih naselja olakotilo pristup do svetišta. Bilo sve na veću slavu božju i na čast našeg omiljelog sveca i velikog čudotvorca sv. Vincenca, a na duhovnu korist ovog pitomog naroda! — XK. | Priznato solidno izragjene Spavaće sobe iz parene bukovine Din. 3500.— 'Trpezarije | iz parene bukovine Din. 3800.— u solidnoj izradbi i ukusnog stila kao i ostali namještaj uz znatno snižene cijene kod M. SEZ i Sin, Dubrovnik | E (9) Br. 20. GRADSKE VIJESTI. poorene za dolazak Pen-klnba u punom su jeku. Dok se u tvrgjavi ,Lovrijenac“ završuju posljed- nje radnje, ,Narodna Ženska Zadruga“ već sutra če- tvrtak 18. ov. mj. otvara u Kraljevu Dvoru izložbu, narodnih umjetnosti koja će ostati otvorena do 15. juna ov. god. Izložba zaprema šest velikih dvorana. U prvom su odjelu rasporegjeni uzorci svih narodnih ru- kotvorina ne samo «dubrovačke okolice s Konavlima nego iz cijele Jugoslavije. Netom se ugje u tu dvo- ranu vidi se s lijeve strane posebna divna kolekcija g. Line pl. Bogdan, predsjednice ,Anice Bošković“, zatim razni vezovi osobito koniavoski, što je kao marna pčela tijekom d«gih godina neumorno sakupljala zauzetna učiteljica g.+Jelka Miš. Megju mnogobrojnim divnim njezinim uzorcima nalazi Se konavoski mrki vez iz XVI. vijeka do prve polovine XIX. v., kojeg su nosile samo žene, a koji je žalibože u drugoj polovini ovog vijeka sasvim prestao da se izragjuje i nosi, ali nje- zinom je zaslugom ipak nagjen njegov uzorak, te tako sačuvan. Taj je vez zbog brojenja najsavršeniji. U ovom se odjelu takogjer. vidi prastara nošnja Konavoke i Konavljanina, skupocijena oprava Župke, Župljanina i osi. Ova će izložba pobuditi jaki interes i kod domaće i kod strane publike. Tu je izložbu aranžirao akad. slikar Marko Rašica. Čist prihod ide u korist Etno- grafskog muzeja. Ulaznica 5. Din. Na svečani otvor izložbe u 11 sati 18. maja pripušteni su samo uzvanici, Svečani otvor restaurirane tvrgjave Lovrijenac bit će u utorak 23. maja u 6 s. popodne. Pristup imaju samo uzvanici. — Učesnici kongresa stižu u Dubrovnik u grupama. Prva grupa dolazi preko Venecije parobro- dom ,Kralj Aleksandar“ u srijedu 24. maja u 730 s. v. u Grušku luku. Ovu grupu sačinjavaju gosti iz En- gleske, Francuske i ostalih sjevernih evropskih zemalja. Na obali dočekuju ih samo predstavnici odbora. Gosto anje zagrebačke opere započimlje u Su- botu 20. o. mj. sa operom ,Aida“. U Nedjelju 21, davaju se dva komada: popodne ,Prodana nevjesta“, a uveče ,Manon“, u Ponedjeljak ,Krabuljni ples“, Utorak ,U dolini“, u Srijedu ,Morana“, u Četvrtak , Carmen“. Svečana predstava ,Dubravke“ za članove Pen-kluba u četvrtak 25.0. mj. u 10 s. v. pred Dvorom. Ulazne cijene Din. 35, sa sjedalom 50. Našim umjet- nicima nazivljemo dobrodošlicu. Lične vijesti. Francuski Ministar na našem Dvoru u Beogradu g. Paul Emil Nagiar proputovao je u au- tomobilu Kosovsku Mitrovicu, Peć, Andrijevicu, Pod- goricu, Cetinje, Kotor, Budvu i Sv. Stjepau, te se je zaustavio u Dubrovniku i otsio u Hotel ,,Excelsior*. Tu ga je pričekao francuski konsul g. Dr. Vaso Biri- miša. U društvu konsula Dra Birimiše pregledao je sve znamenitosti grada a osobito Dvor, Sponzu, Samostane Dominikanaca, Franjevaca i biblioteke, crkve te Kate- dralu i Relikvijar, Arhiv, gradske zidine, Lovrijenac uopće sve što se može u Dubrovniku od vrijednosti da vidi. Honoratni konsul francuske republike g. Biri- miša sa gospogjom njemu u počast priredili su diner u konsolatu u četvrtak 11. o. mj. u 8 s. v. Gosp. Na- giar pregledao ie i bližu okolicu Dubrovnika : Lapad, Rijeku, Brgat, Zupu i Kupare gdje ga je u tamošnjem hotelu počastio čajem kao i cielokupno društvo g. Kon- sul Birimiša u petak veče, a zatim je posjetio Društvo prijatelja Francuske, tu ga je pozdravio pretsjednik društva g. Dr. Vicko Svilokos dužim govorom u ime društva i cjelokupnog članstva koje je bilo sve na o- kupu. Gosp. Ministar odgovarajući na govor predsjed- nika toplo se je zahvalio na prijemu, koje mu je dru- štvo učinilo te je izmegju ostalog izjavio da je bio zanešen svim onim što je vidio putujući automobilom iz Beograda. Govoreći specijalno o Dubrovniku nagla- sio je kakav je zanos osjetio kada je posjetio stari grad i kada je sa uživanjem pregledao sve što on u sebi sadrži. Cijeli grad uopće a i svaka kuća za sebe sa- drži remek djelo. Tu ljepotu i bogatstvo sa velikom brigom čuvaju koliko vlasti toliko i stanovnici koji su sa punim pravom ponosni na sve to. Postoje dakle svi preduvjeti da se stvori od grada i okolice centar iu- rizma od izvanredne i iznimne vrijednosti jer se u isto vrijeme osjećaju nailjepše emocije koje mogu dati pri- roda i umjetnost. Gosp. Ministar ostavio je Dubrovnik u subotu 13. o. mj. i proslijedio put autom za Split, da tu prisustvuje svečanosti 10 godišnjice opstanka Društva prijatelja Francuske. ITO pasta za zube je najbolja. RIRORREČI EPRA VRIJANE | Wajbolja britvica sadašnjosti !! Rlysium kom. Din. 2:50 Smart 5 pi Dobiva se u Drogeriji “ I KATIČIĆ, Dubrovnik ,Viko“, Zagreb, Jelačićev trg 15. 4, — (116) Glasovire, orgulje, harmoniume, violine 1 tambure popravlja i i intonira najsavjesnije Bartunćk Antun orguljar i udesitelj glasovira Dubrovnik — Prijeki 11. AL LAN NA NA NN NA LA LNOA LN Nat LA 10) y