su. 2

Pisma iz naroda.

ZAGREB. Zavjetna crkva hrvatskoga naroda
svu. Antunu u Zagrebu dogragjena je baš do glavnoga
krova velikim žrtvama raznih doprinositelja iz cijele
naše domovine. Dvije pokrajne lagje već su pokrivene,
ali ovo naše zajedničko djelo mij& još dovršeno, jer
mu fali glavni krov, bez kojega može da cijela grad-
nja propadne, ako se ne pokrije. Da se pokrije trebala
bi jedna manja svota, pa bi za par tjedana crkva bila
gotova i predana službi Božjoj. Crkva je monumen-
talno djelo sadašnjice, ukras cijeloga Zagreba. Molimo
zato najusrdnije sve naše čitatelje, štovatelje sv. Antuna
i sav katolički naš narod, da ovoj potrebi priteče u
pomoć bilo manjim ili većim doprinosima, ili bilo ko-
jim načinom. Svaki dar možete poslati čekom br. 36.763
na Odbor za gradnjn crkve sv. Antuna Pad. u Zagrebu.
Unapred platio dragi Bog i naš zagovornik sv. Antun.

GRUDA. Proslava Zrinsko-Frankopanska. Dne
30. aprila školska djeca ovdašnje trorazredne škole
imala su predstavu u. mjesnom Jugoslavenskom Domu
u počast i slavu naših narodnih velikana-mučenika
Zrinskog i Frankopana. Predstava je tekla_u potpunom
redu i na svačije zadovoljstvo. Naši mališani pokazali
su tog dana koje i kakovo je blago sakriveno 1 našoj
školskoj djeci — koje blago, da se svestrano razotkrije
i valjano iskoristi — vidilo bi se, da i u malenim na-
rodima — ne velikim samo — geniju se gnijezdo
vije... Predstava je trajala 2 sata bez prekidanja, a
svak je želio da i još traje, jer nijesi znao čemu da
se više diviš: pjesmi, deklamaciiama, igrokazu, dija-
lozima ili zgodnim pošalicama. Živjela naša uzdanica
djeca naša | Na svemu ovomu pak nek je hvala i pri-
znanje našim vrijednim mnastavnicama:  gospogjama
Naglić, Škole i Glavić, koje su najprvo veliku muku
mučile dok su izvježbale djecu, a poslije na pozornici
još veću brigu imale, da sve u redu bez prigovora
bude izveđeno, — B.

MAKARSKA. Nekrološke crtice o i Invernizzi.
Oplakivan od sviju koji su ga poznavali u Dubrov-
niku i van njega preminuo je na 24 aprila Antun Ia-
vernizzi umirovljeni viši ravnatelj ureda. Čovjek ple-
menitih osjećaje, otmenih manira, bistar, izglednih mo-
ralnih svojstava, obdaren zdravim juridičkim kriterije.n,
čedan i ljubezan prema svakome, uvijek spravan gdje
god je mogao da koristi iskrnjemu. Nije svršio viših
škola već kao samouk sticao znanje držeći se one en-
gleske maksime ,Self help“. Djelovao je više godina
kao kancelarijski činovnik. Bio je stekao kao vješt
pomoćnik pok. Vicku Miliću, predsjedniku okružnog
suda u Dubrovniku, njegovo neograničeno povjerenje
i priznanje. Svoje zvanje vršio je s ljubavlju, a znao
je spretno i sigurno da riješi i raščisti i najzapleteaija
juridička pitanja. Mlađe pravnike pomagao je i upući-
vao svojim iskustvom budeći u njima interes za pravne
nauke. Pokojni Invernizzi kao vrstan poznavalac zem-
ljišnih zakona i uredaba, njihovih tumačenja i primje-
njivanja, napisao je i dva djela iz tog područja. —
Pokojni Invernizzi bio je dobar otac porodice, u čijem
je krilu nalazio vedru tišinu i sabranu mirnoću kao
okrepu i za teške brige dnevnog života. Domaćoj žalosti
pridružuje se i prijatelj koji ga je dobro poznavao,
poštovao i cijenio te polaže na njegov mrtvački odar
ovu milu uspomenu. — Dr. Bartol Vranković.

KORČULA. Zadušnice za + Prof. Frana Radić.
U današnje materijalističko doba, zabavljeno i zanešeno
filmskim zvjezdama i športskim junacima, skromni
kulturni radnici i karakterni ljudi zabačeni su u poza-
dinu i rijetko dobivaju zasluženo priznanje. Jedan od
takovih skromnih kulturnih radnika, poštenih i karak-
ternih ljudi, vrijednih i savjesnih učitelja i odgojitelja,
poštenih patriota, otvorenih i praktičnih katolika bio
je blagopokojni prof. Frano Radić, koji je preminuo
u rodnom Bolu 14 travnja ove godine. Korčula ga je
najbolje upoznala i sa zahvalnošću sačuvala mu uspo-
menu, jer je u njoj proboravio više godina kao stručni
učitelj kod gragjanske škole, razvivši uspješan rad
najprije u svojoj struci, a zatim na arheološkom, na-
cijonalnom i vjerskom polju. U Korčuli je obnašao
razne časti, pa i onu općinskog vjećnika od 1897 do
1905 godine ostavivši u analima ove općine lijepu i
trajnu uspomenu time, što je na njegov predlog uveden
lijepi kršćanski običaj, da se prije svake sjednice
općinskog vijeća izmoli po njemu predložena molitva.
I taj se običaj hvalevrijedno još uzdrži. A blagopokojnik
je Korčulu toliko bio zavolio, da ju je smatrao svojom
rodnom grudom, pa je za nju osjećao i do zadnjeg
daha o njoj s najvećim zanosom govorio. Radi svega
toga Korčula je smatrala za dužnost, da se barem do-
nekle svome dobrom prijatelju po smrti oduži, pa je
naša općina prigodom sprovoda položila vijenac i dala
se zastupati. Osim toga dana 14 ov. mj. održane su
za pokojnika svečane zadušnice u crkvi bratovštine
sv. Svetih, od koje je pokojnik bio aktivnim članom
uz prisustvovanje predstavnika općine, gragjanske i za-
natske škole, te brojnog gragianstva. Neka je blagpk.
prof. Franu Radiću pokoj plemenitoj duši, i trajna
uspomena megju nama,
o Majčin dan proslavljen je i u našem gradu po
Zenskom Udruženju s jedne i Društva katoličkih žena
Nađa“ s druge strane. Prvo društvo je održalo pre-
davanje, prodavalo prigodne značke i odijelo nekoju
siromašnu djecu, a ,Nada“ je priredila zabavu sa pri-
godnim predavanjem, deklamacijama i pjevanjem, te
pretstavom. Petstavljale su društvene članice lijepu i
potresnu dramu ,Ljubav sestre“ sa dobrim uspjehom.
Preko školske mise održao je kateheta Preč. Dn Božo
Depolo lijepu prigodnu. propovjed ističući značaj i
važnost majke za današnje društvo i vjerski život.

 

»NARODNA SVIJEST.

Lumbarda na Korčuli. Prirodno kupalište. Moj
dobri prijatelj Dr. Mate Hanžeković u svojoj knjižici
Pisma iz Lumbarde“ upravo je opjevao prirodniu lje-
potu našega sela. On je boravio kod nas 'u srpnju i
kolovozu kad sunce sprži skoro sve osim mora. Da je
pak bio ovdje u travnju ili svibnju, ne bi htio ni da
se vrati u gradsku prašinu. Pritoda še obukla u ze:
leno, bajami već veliki, grozd se izvukao dobro van,
naranča, limun i druge voćke u cvatu, a svakovrsno se
cvijeće žuri da čim prije pokaže svoju ljepotu, jednom
riječju prekrasno. Lumbarda se je posadila u duljini
od neka tri kilometra, na brežuljcima, po strani, uz
more, u uvalama, tako da ju ni odakle ne možeš od-
jednom svu okom da uhvatiš. Uz sve nabrojeno, pri-
rodna osobitost su nekoliki žali kao prekrasna kupa-
iišta. Megju prvima je na daleko poznata ,Pržina“,
velika uvala prama otoku Lastovu i Italiji sa podlogom
od najfinije pržine, u širini od preko 1 km., sa dubi-
nom tek na 100 m. od obale čovjeku do grla. Uaa-
okolo puno aloja (kaktusa), loze i bora. Na protivnoj
strani u kanalu prama Pelješcu krasni ,Bilin Žal“ za
kupnje isto pogodan kao i ,Pržina“ samo što leži od
sunca, a ona put sunca. Zatim ,Tatinja“ ili pristanište,
pa Prvi Žal“ kod škole u sredini mjesta, tako da se
zbilja može reći, da je sva Lumbarda jedno veliko ku-
palište i vinograd. Uza svu ovu prirodnu ljepotu niko
se ne brine da ona bude iskorišćena kako bi trebalo
naročito u turističkom pogledu. U godini 1910. kad ni
jedno manje mjesto u Dalmaciji nije ni pomišljalo da
postane neka turistička atrakcija, u Lumbardi su se
imali graditi veliki hoteli i kupalište, ali su cijelu stvar
omeli neki prijatelji“. Poslije rata pa do danas dolaze
k nama mnogobrojni stranci i skoro svi koji odsjednu
u Korčuli i na susjednoj pelješkoj Rivijeri, dolaze u
većim grupama k nama na izlet, da se lijepo okupaju
i da probaju _naše na daleko poznato ,Grk“ bijelo
vino. Nijemci i Česi se u tome naročito ističu. Imamo
tri i ako manja, ali čista i uredna hotela, poštu i ostalo
što u jednom selu može da bude.

Potreba brzojava. Lumbarda je po vlasti ubro-
jena megju turistička mjesta, pa bi bilo očekivati da
joj vlasti u tom pogledu idu na ruku, tako da dobije
najpotrebnije preduvjete za razvitak turistike. Jedan od
prvenstvenih uvjeta nam fali, a taj je da mi nemamo
brzojava. Još od prije rata, pa i poslije rata neprestano
molimo, ali do danas ga ne dočekasmo. Selo je uda-
ljeno od Korčule 7 km., pošta se donosi iz grada samo
4 dana u sedmici, a onaj ko brzojavi da dolazi, stigne
obično prije nego brzojav. Preporučujemo nadležnima,
a to je Direkcija Pošta i Brzojava u Splitu, da se po-
red mnogo manjih mjesta koja imaju brzojav i telefon
a uz manje jedinica prometa, sjete i mas, tako da bi
se već jednom udovoljilo prvenstvenoj potrebi sela i
bez obzira na brojne strance kojima je ta potreba od
velike važnosti, a osim toga i obzirom na važau okol-
nost, da smo mi na granici prama ltaliji, radi čega
baš držim da je kod nas brzojav davno već trebao
biti postavljen. Drugom zgodom ću se pozabaviti dru-
gim potrebama sela. — A. J.

Zlato naše hrane
Jajnine

Makaroni, spageti i tjestenine za juhu.

MANDALIJENA (Župa). Svečanos' sv. Vincenca.
Prošle nedjelje, 14. ov. mj. proslavili su naši vrijedni
i zauzetni OO. Domenikanci po starodrevnom običaju
u svojoj crkvi ,na Rijeci“ tradicijonalnu svečanost sv,
Vincenca. Narod je u vrlo velikom broju pohodio omi-
ljelo svetište, te je preko dvije tihe sv. Mise više od
100 osoba pristupilo na sv. Pričest; a u 10 s. bila je
svečana sv. Misa pjevana u lijepom koralu od dome-
nikanskih teologa. Iza evangjelja održao je mp. O.
Antonin Zaninović pohvalno slovo u svečevu počast.
Poslije podne razvila se je uobičajena procesija sa
svečevim kipom uz vrlo brojno učestvovanje pobožnog
puka, koji je zatim u crkvi prisustvovao službi božioj
i blagoslovu sa Presvetim. Izrazu religijoznih manife-
stacija pogodovalo je i krasno proljetno vrijeme, koje je
i stanovnicima udaljenih naselja olakotilo pristup do
svetišta. Bilo sve na veću slavu božju i na čast našeg
omiljelog sveca i velikog čudotvorca sv. Vincenca, a
na duhovnu korist ovog pitomog naroda! — XK.

 

 

 

 

| Priznato solidno izragjene
Spavaće sobe

iz parene bukovine Din. 3500.—
'Trpezarije

| iz parene bukovine Din. 3800.—
u solidnoj izradbi i ukusnog stila kao i
ostali namještaj uz znatno snižene cijene

kod M. SEZ i Sin, Dubrovnik |
E (9)

 

 

 

 

 

Br. 20.

GRADSKE VIJESTI.

poorene za dolazak Pen-klnba u punom su
jeku. Dok se u tvrgjavi ,Lovrijenac“ završuju posljed-
nje radnje, ,Narodna Ženska Zadruga“ već sutra če-
tvrtak 18. ov. mj. otvara u Kraljevu Dvoru izložbu,
narodnih umjetnosti koja će ostati otvorena do 15.
juna ov. god. Izložba zaprema šest velikih dvorana. U
prvom su odjelu rasporegjeni uzorci svih narodnih ru-
kotvorina ne samo «dubrovačke okolice s Konavlima
nego iz cijele Jugoslavije. Netom se ugje u tu dvo-
ranu vidi se s lijeve strane posebna divna kolekcija g.
Line pl. Bogdan, predsjednice ,Anice Bošković“, zatim
razni vezovi osobito koniavoski, što je kao marna pčela
tijekom d«gih godina neumorno sakupljala zauzetna
učiteljica g.+Jelka Miš.  Megju mnogobrojnim divnim
njezinim uzorcima nalazi Se konavoski mrki vez iz
XVI. vijeka do prve polovine XIX. v., kojeg su nosile
samo žene, a koji je žalibože u drugoj polovini ovog
vijeka sasvim prestao da se izragjuje i nosi, ali nje-
zinom je zaslugom ipak nagjen njegov uzorak, te tako
sačuvan. Taj je vez zbog brojenja najsavršeniji. U ovom
se odjelu takogjer. vidi prastara nošnja Konavoke i
Konavljanina, skupocijena oprava Župke, Župljanina i osi.
Ova će izložba pobuditi jaki interes i kod domaće i
kod strane publike. Tu je izložbu aranžirao akad.
slikar Marko Rašica. Čist prihod ide u korist Etno-
grafskog muzeja. Ulaznica 5. Din. Na svečani otvor
izložbe u 11 sati 18. maja pripušteni su samo uzvanici,
Svečani otvor restaurirane tvrgjave Lovrijenac bit će u
utorak 23. maja u 6 s. popodne. Pristup imaju samo
uzvanici. — Učesnici kongresa stižu u Dubrovnik u
grupama. Prva grupa dolazi preko Venecije parobro-
dom ,Kralj Aleksandar“ u srijedu 24. maja u 730 s. v.
u Grušku luku. Ovu grupu sačinjavaju gosti iz En-
gleske, Francuske i ostalih sjevernih evropskih zemalja.
Na obali dočekuju ih samo predstavnici odbora.

Gosto anje zagrebačke opere započimlje u Su-
botu 20. o. mj. sa operom ,Aida“. U Nedjelju 21,
davaju se dva komada: popodne ,Prodana nevjesta“,
a uveče ,Manon“, u Ponedjeljak ,Krabuljni ples“,
Utorak ,U dolini“, u Srijedu ,Morana“, u Četvrtak
, Carmen“. Svečana predstava ,Dubravke“ za članove
Pen-kluba u četvrtak 25.0. mj. u 10 s. v. pred Dvorom.
Ulazne cijene Din. 35, sa sjedalom 50. Našim umjet-
nicima nazivljemo dobrodošlicu.

Lične vijesti. Francuski Ministar na našem Dvoru
u Beogradu g. Paul Emil Nagiar proputovao je u au-
tomobilu Kosovsku Mitrovicu, Peć, Andrijevicu, Pod-
goricu, Cetinje, Kotor, Budvu i Sv. Stjepau, te se je
zaustavio u Dubrovniku i otsio u Hotel ,,Excelsior*.
Tu ga je pričekao francuski konsul g. Dr. Vaso Biri-
miša. U društvu konsula Dra Birimiše pregledao je sve
znamenitosti grada a osobito Dvor, Sponzu, Samostane
Dominikanaca, Franjevaca i biblioteke, crkve te Kate-
dralu i Relikvijar, Arhiv, gradske zidine, Lovrijenac
uopće sve što se može u Dubrovniku od vrijednosti
da vidi. Honoratni konsul francuske republike g. Biri-
miša sa gospogjom njemu u počast priredili su diner
u konsolatu u četvrtak 11. o. mj. u 8 s. v. Gosp. Na-
giar pregledao ie i bližu okolicu Dubrovnika : Lapad,
Rijeku, Brgat, Zupu i Kupare gdje ga je u tamošnjem
hotelu počastio čajem kao i cielokupno društvo g. Kon-
sul Birimiša u petak veče, a zatim je posjetio Društvo
prijatelja Francuske, tu ga je pozdravio pretsjednik
društva g. Dr. Vicko Svilokos dužim govorom u ime
društva i cjelokupnog članstva koje je bilo sve na o-
kupu. Gosp. Ministar odgovarajući na govor predsjed-
nika toplo se je zahvalio na prijemu, koje mu je dru-
štvo učinilo te je izmegju ostalog izjavio da je bio
zanešen svim onim što je vidio putujući automobilom
iz Beograda. Govoreći specijalno o Dubrovniku nagla-
sio je kakav je zanos osjetio kada je posjetio stari grad
i kada je sa uživanjem pregledao sve što on u sebi
sadrži. Cijeli grad uopće a i svaka kuća za sebe sa-
drži remek djelo. Tu ljepotu i bogatstvo sa velikom
brigom čuvaju koliko vlasti toliko i stanovnici koji su
sa punim pravom ponosni na sve to. Postoje dakle svi
preduvjeti da se stvori od grada i okolice centar iu-
rizma od izvanredne i iznimne vrijednosti jer se u isto
vrijeme osjećaju nailjepše emocije koje mogu dati pri-
roda i umjetnost. Gosp. Ministar ostavio je Dubrovnik
u subotu 13. o. mj. i proslijedio put autom za Split,
da tu prisustvuje svečanosti 10 godišnjice opstanka
Društva prijatelja Francuske.

 

ITO pasta za zube je najbolja.

 

RIRORREČI EPRA VRIJANE |
Wajbolja britvica sadašnjosti !!
Rlysium kom. Din. 2:50

Smart 5 pi
Dobiva se u Drogeriji

“ I KATIČIĆ, Dubrovnik

,Viko“, Zagreb, Jelačićev trg 15.

4, —

(116)

 

Glasovire, orgulje, harmoniume,
violine 1 tambure popravlja i
i intonira najsavjesnije

Bartunćk Antun

orguljar i udesitelj glasovira
Dubrovnik — Prijeki 11.

AL LAN NA NA NN NA LA LNOA LN Nat LA

 

10)
y