POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro 8r. 21. — ME. - i DUBROVNIK 24. Svibnja kot. setvagi J <a AA ms Broj Čekovnog računa našeg lista Jest 4153 Podružnice Sarajevo, — tijena je listu 5 Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. XI. Kongres P.E.N. Kluba u Dubrovniku Dobro nam došli! Izgubivši dva sina u svjetskom ratu, zastalo je srce jedne teško ranjene majke i umjesto suza i naricanja kao da je s njezinih očiju pala jedna mrena, kao da je čula njihov glas: ,Neka ovo bude zadnja žrtva! Nastoj da slomljene i prije vremena pokopane mladosti tolikih i tolikih naroda oživu u traženju sporazuma megju sobom i u uzajamnom poštovanju“. Ta je ožalošćena majka gospogja Dawson- Scott, koja je najednom prenuta, očima gledajući daleko, daleko, upravila apel na pjesnike (P), esejiste (E) i noveliste (N) cijeloga svijeta, da oni, Jjudi osjećaja, misli i uzleta, založe najljepše čime ih je Bog ob- dario, svoje pero, za tu uzvišenu svrhu, i tako prvi stvore temelje duševne zajednice megju narodima. Tako je P.E.N. Klub zasnovan i tako postoji. I gospogja Dawson Scott dolazi u Dubrovnik, praćena od pisaca naroda, kojih imena ostaju trajno zabilježena u svjetskoj književnosti, da s njima skupa prisustvuje XI. zboru uzajamna nastojanja i sadru- ženja za ovu plemenitu svrhu. I ovoga puta naš Dubrovnik, grad vjekovne kulture i slobode, izabran je kao sjedište toga zbora, na kojemu ima da se izabere i predsjednik, jer je u martu ove godine to mjesto ostalo prazno smrću romanopisca Johna Galsworthy-a, prvog predsjednika. Velika, najljepša čast, što je mogla biti iskazana Dubrovniku i cijelome našemu narodu. I Dubrovnik, pun uzbugjenja i harnosti, po- zdravlja vijesnike i nosioce tako plemenite namisli i duševnosti iskrenim, ali toplim ushitom svoje duše : »Dobro nam došli! »Vaš plemeniti rad donio ploda narodima !“ Dr. Ernest Katić član P.E.N. Klaba. Raguse.* Toi que berce le ilot bleu de | Adriatique Noble et vieille Cit6, Raguse R&publique Qui domines de loin la mer! Dont le ciel bleu toujours, et la mer toujours pure, Vrai paradis perdu dans ce coin de verdure Que balaye le flot amer! L' stranger qui viendra sćdnit par ton rivage Pour rćchauffer son coeur sous ton ciel sans image Et contempler tes sombres bords: Gardera dans son coeur I inoubliable image Dans ton ciel pourpre et or, ces ruines d' un autre age, Tes vieux donjons et chateaux forts ! Petit peuple nourri dans ta foi catholique Respectant ton passć, tes souvenirs antiques Qui restas longtemps opprim€... Maintenant tu recois ta libertć entičre, Tu pourras dćployer fičrement ta banničre Sous un scepire bien - aimć! Marie Fenerly. DOBRODOŠLICA PEN - Klubovima o njihovu XI Internacijonalnom kongresu u Dubrovniku, 25, 26 i 27 maja 1933 Sretni bili, dragi naši gosti, I u slavlju i našoj radosti! Dobro došli sa svih svijeta strana Za mirisa ruža, jorgovena ! Skladna naša , Slovinska Atena“ S bijelim jatom slavnih uspomena K svakom od vas tiho, ljupko slijeće, Duše žarke prinosi vam cvijeće... Sve 'zdaleka — kao i sve zbliza —: Iz Londona, Praga i Pariza, Iz Varšave, Bukurešta, Rima... Slavni Grad vas pod okrilje prima! Oj, i vama iz Helade stare: Srca će se ovdje da ožare... Vama, braćo, iz Sofije lijepe, Misli nek se provedre, okrijepe, Nek zajedre plavu niz pučinu, Svu zagrle slavsku otadžbinu! I vas, mili, s preko oceana, Ljubi naša obala sunčana, Nebo naše plavetno i majsko, 1 sve ovdje zemaljskolko rajsko! — More pjesmu neumorno poje, Dubrovniče, vječne slave tvoje ;! Jadran kad ti površjem se mreška, Jedva čujnim šimom ti se smješka... Oj, kad vali suza rosu prospu, Pozdrave nam Milosrđa Gospu... A kad grmnu goropadniri bijesom, I urliknu drskim urnebesom, Tad likovi Dubrovčana slavnih — Kano dusi iz vremena davnih —: Poustaju iz plavih grobova Zibljući se na igri valova... Pracat novu u slavu ih vodi: Kroz talasje slatkoj nam Slobodi! .. Gle: i Lokrum ljulja se ko šajka, Daksa sniva ko mirisna bajka ;i Eno, nad njom pjesnika nam živa, Našeg diva: Gundulića Dživa; A i gospar, na Mihajlu, Ivo U grobnici trgnuo se živo, I još cijeloj velikana četi Duh besmrtni k zavičaju leti... Pozdravljaju svoj Dubrovnik slavni, I u njemu ovaj kongres javni, Gdje pjesnike i njihova pera Ljubi, znaži i bratimi vjera: U mir, bratstvo svih dobrih Slavena, I svih rasa, naroda, plemena! — I Zuzorić, neumrla Cvijeta, Sva u cvatu mladih svojih ljeta, Grada svog se sjeća i u raju, Raskošne mu ljepote u maju, Gdje i hladnim Britankama bije Življe srce s takve harmonije Koja nam je Dubravu salila : Biser, osmijeh Slovinkinja vila! — Eno, parca i Svetog nam Vlaha, U zanosu pjesme, molitve, uzdaha, Sav pun sreće i rajskoga milja: PEN-KLUBOVE redom blagosilja... On ih pod svoj bijeli barjak prima Mir i ljubav navješćuje svima!! Za Dubrovčane i Dubrovkinje spjevao: Jakov Carić. U Zagrebu, 20 V 1933 3 * Gja. Marie Fenerly poznata je francuskoj javnosti pod ovim imenom sa više svezaka svojih lirskih pjesama. Ona je udova srpskog diplomate Hristića, koji je položio život u bal- kanskom ratu, a bio je sin državnika Filipa Hristića. Rodom je pak iz Carigrada. Ona je kći Fenerly paše, drevnog fanar- skog porijetla, te je odgojena u Bosforskoj palači , Jalli“ u Therapiji. A sada je ostavila vlastite dvore u Fanaru na Zlat- nome Rogu, poklonila imanja u Beogradu i Topčiderskom brdu i živi povučeno u jednom tihom hotelu u našem Gružu. Festival of sveti Vlaho in Dubrovnik. Anyone who can go to Dubrovnik in February would do well to get there on the Eve of the Festival, so that he can keap it in its entirely, Very, very early, long before daylight, people begin to come in from the country round, from the villages along the coast or behind the hiils. The city is decorated wilh green garlands, with flags and with hangings, with tall posts and flags hanging from them. The churches where mass is being said are full of worshippers, aad the streets are beginning to fill with peasants in gala attire. All the arrangements are in the hands of two marshais, called Festanjuli. These are iwo young pa- tatricians in the correct but dull attire of modern E- urope in its clothes of ceremony. I wish they could be persuaded to dress as do the iwo Regents of the Republic of San Marino on the day cf their election—a delightful ceremony at which we once assisted—black velvet tunic and silken hose are so much more beco- ming than frock coats and trousers. At hali past (wo o'clock ihe ilag of Sveti Vlaho is hoisted on the staff of the Orlando pillar. This shows that all is well begun, and irom then on there is music in the churches and music in the streets and a general feeling of festivity and rejoicing, even for those who are rather vague as to what is really hap- pening because they have no Serbian or Croatian. At half past four there is a Pontifical Mass in the cathe- dral and there is music by 'Dentella, Lederer, Perosi e Tost* On the great day itself those who live on or near the roads that lead into the city will be roused (if they are mot already awakened by the cheerful sounds of cannon and of bells) by the sound of the horns of many motorbuses and of cars. Everyone who can get in from the country in time for five o'clock mass is hastening to do so. By seven o'clock there is music from Ploče, on the east, to Pile on the west, and from then on there is mo possibility of forgetting that it is the day of Sveti Vlaho, whose Feast is being kept in the city that has been under his protection for more ihan a thousand years. Outside Ploče one might imagine that ihe great days of the coming in of caravans from the east were back again, if the eye of the mind and the imagina- tion can see caravans instead of motor.buses, and