St. 2 Pulić učitelj pok. Mosta Vojnovića. Pismo Dra Kosta Vojnovića upravljeno sestri Dra Gjura Pulića u Rimu na glas o njegovoj smrti (iz Pu- lićeve prepiske). — gPridraga Gospo Luce! Neznam kako da uzmem pero u ruke. Iznenada kao grom bio je za mene udarac što ga primih u petak ma 10 sati prije podne brzojavkom kan. Crnčića. Ne mogu još da stvorim sliku kako je bolua katastrofa slijedila. Ja sam držao mašeg obožavanog Dum Gjura zdravim. Pisab mu zadnji put mislim na 15. maja prije nego krenuh za Peštu. On u njegovim predzadnjim pismima, koje ću čuvati kao jednu vjeru, nije mi se ni najmanje tužio na svoje zdravlje. Očekujem s nemirom potan- kosti o ovoj bolnoj katastrofi na koju vijest bio bih poletio tamo, da nijesam kao rob tako vezan uz okove, da ne mogu prije polovine jula ostaviti Zagreb, u koji ću se povrati kroz tekuću nedjelju. Pojmim Vašu strašnu situaciju. Netom primih fatalnu brzojavku, od- govorih drugom brzojavkom Crnčiću preporučujući mu vas dvije, pa mu isto i pisah, — zatim brzojavih i Strossmajeru, da preporuči ove dvije ožalošćene sestre Msrgu Crnčiću, ne znajući druge osobe, koja bi bila u tijesnijim odnosima sa našim dragim pokojnikom. Što da Vam rečem? Ja i moja porodica, kojoj sam pisao ovaj prebolai slučaj, ojagjeni smo. Ja sam tre- bam utjehe, a Mareilvo znajući što je bio Dum Gjuro za nas, nastoje da me utaže i utješe. Ima 36 godina* da živim njegovom. dušom, učenik, prijatelj, savjetnik, mogu reči otac. On koji je toliko pretrpio, koji je stigao svoje drage, on će bdjeti mad svojim dragim sestrama. Ne dajte se očajanju u dobrotu Božju. Bog je otac sirota, a ko se u njega uzda, neće propasti. Sjećajmo se nauke koju nam je dao naš Dum Gjuro, onog neograničenog povjerenja u Boga, one njegove velike pobožnosti koju je imao za Majku Božju. Kolika je moja bol radi nenaknadiva gubitka, osjećam novu bol što sam tako daleko od vas i da ne mogu u tolikoj udaljenosti ništa učiniti za vas. Da smo blizu, da sta- nujemo u istom mjestu, učinili bismo sve moguće, da osjetite čim manje teškom strašnu prazninu. Pred dvije godine naš dragi Dum Gjuro bio mi je saopćio svoje namjere glede njegove posljedaje volje. Kudgod ja mogu sa mojim slabim savjetom, spravan sam da vam budem drugim bratom. Namjeravate li ostati u Rimu ? Ne biste se povratili u Dubrovnik? Čekam nemirno jedno vaše pismo, da budem u stanju da vas na što naputim. Za sada gledajte zdravlje, tješite se molitvom i podavanju Božioj volji. Ja molim svakoga dana za vas i za njega. Moji su uprav rastuženi, Dalmacija, Hrvatska i Dubrovnik sada znaju koga su izgubili. Naš Strossmajer izgubio je svoga starog ljubljenog sudruga, jednog od svojih najdražih prijatelja. Dok pišem Vama, draga gospogja Luce, pišem ujedno i predobroj gospogji Mari. U vašoj uzajamnoj ljubavi naći ćete utjehe i poticaja. Do malo dana bit ću u Zagrebu, gdje mi upra- vite vaša pisma. Za Boga nemojte se staviti u ruke advokata. Moleći dobroga Boga da vas utješi i da vam da snage i zdravlja da podnesete ovaj strašni udarac, jesam dokle živim vaš preodani prijatelj a po čuvstvu brat Kosto. * To znači da je pok. Kosto Vojnović upoznao Pulića kad je bio gimnazijalac od 15 godina a Pulić učiteljem na Dubrov. Gimnaziji god. 1847. — (Ovo je pismo prevedeno od Dr. E. Katića, koji ima original na talij. jeziku). Da Vaše dijete bude zdravo i veselo!!! dajte mu »ENERGIN« za jačanje krvi, živaca i apetita. »ENERGIN« pospješuje razvitak djeteta. Djeci 3 puta na dan po 1 malu kašiku ukusnog »ENERGINA«. »ENERGIN« dobiva se u apotekama pola litre Din. 35. Zašto dopuštate da Vaše namirnice propadaju od vrućine, kada možete dobiti vrlo lijepe i uzdržljive zarzr LEDENICE kod M. SEZ i SIN trgovina pokućstva Dubrovnik »NARODNA SVIJEST« Podtarifiranje u osiguranju. Zagrebački , Jugoslavenski Lloyd“, poznati i u- gledni dnevnik za privrednu politiku i opće narodne interese, donosi u svome broju 114 od Ži, maja 1933, ovaj aktuelan i interesantan članak : U zadnje se doba pojavilo u praksi osiguranja kod nas — do sada samo mjestimice — jedna nez- drava pojava: podtarifiranje. Mi smo opetovano o toj pojavi iznosili svoje mišljenje i možemo i ovom pri- likom reći, da je ispravno tarifiranje u osiguranju ,con- ditio sine qua non“ i odnosni Tarifalni Sporazum, koji postoji u Savezu osiguravajućih društava u našoj Kra- ljevini, nije nikakav kartel, već tehnička nužda i po- treba, koje se osiguravajuća društva u svom vlastitom interesu i interesu svojih osiguranika drže, Prema našim informacijama žaj Tarifalni Sporazum postoji još uvijek ne samo formalno, več i stvarno i bilo bi veliko zlo, kad ne bi postojao, jer u tom slučaju zdrava premijska politika u našem paslu osiguranja ne bi imala potporu i sa strane tako stručnog foruma kakav predstavlja jedina naša stručna organizacija u zemlji: Savez osiguravajućih društava. Prebjega- vanje nižim premijskim stopama nego li su propisane, može da ima tek časoviti efekat: u stvari je ono kadro da izazove neravnovjesje izmegju premija i šteta, što se možda neće očitovati danas ni sutra, ali svakako u svoje vrijeme. Neće biti na odmet, da i ovom prilikom citiramo upravo u tom važnom pitanju ono, što je u svom bilancu za god. 1930. donijelo osiguravajuće društvo »Rosija Fonsier“, kojemu je generalni direktor gosp. Djura Paunković, Ovaj citat dobiva tim više na važ- nosti, što je gosp. Paunković istodobno predsjednik Saveza osiguravajućih društava u našoj Kraljevini i u njemu postojećega Tarifalnog Sporazuma. U tom se izvještaju veli doslovce: RN s Ovo stanje bilo je pak naročito u prošloj poslovnoj godini pogoršano time, što su neka osigu- ravajuća društva, i pored najsavjesnijeg i najenergič- nijeg rada Saveza Osiguravajućih Društava u Kralje- vini Jugoslaviji, smatrala za potrebno, da vode bez- obzirnu konkurenciju, osnovanu ma nezdravoj premij- skoj politici, Kako se je ovim radom, koji se protivi svim principima osiguranja, kod osiguranika pa čak nažalost i kod nekih privrednih pisaca sve više i više proširilo i učvrstilo mišljelije, da je Savez Osigura- vajućih Društava, odnosno u njemu sadržani Premijski sporazum, stvoren kao kartel radi pribavljanja što veće koristi osiguravajućim društvima, potrebno je, da se u najkraćim crtama pozabavimo ovim pitanjem. Premijski sporazumi na polju osiguranja postoje od kako postoji samo osiguranje; oni su postojali davno prije industrijskih i drugih kartela, od kojih se bitno i znatno razlikuju. U svakoj zemlji, u kojoj ima osiguravajućih zavoda postoje i Premijski Sporazumi. Br. 22. Princip osiguravajućeg posla: da se preuzeti rizici podijele na što je moguće više manjih dijelova i da se megjusobno, i to ne samo putem reosiguranja već i putem saosiguranja što više razdijele, izazvao je potrebw. da ti izmjenjeni rizici budu premirani po istim no na. Za + dakle Tarifnih Sporazuma, da se na osnovu st +zračunaju ,nužne premije“ (Bedarfs- primie) ze “> rizika i da se tako utvrde premijski tat "ske premije mijenjaju i dopunjaju pret nrodukelji € u razvitku tehnike \i 9 om na usavršavanje org« a za taj su posao sposobne o. guranju i koje su upućene u pose iehničkog, gospodarskog i statističkog . Premijski tarifi, utvrgjeni ua osaovu dugogodiš- njih statistika, a mijenjani prema odnosnim prilikama, imaju da spriječe neosnovane popuste, a time i ne- dovoljne premije, a to je kod osiguranja od apsolutne potrebe, pa i mnogo potrebnije nego li kod prodaje robe, jer kod ove stvarni nabavni troškovi odregjuju najnižu granicu prodajne cijene, dok kod posla osi- guranja, pored mabavnih troškova u onom smislu kao kod trgovine postoje drugi faktori, Aleatorni faktor svakog osiguranja, da osiguravač nosi rizik jednog neizvjesnog dogagjaja i po vremenu i po obimu, izaziva kod osiguranja mnogo više nego li kod ostalih poslova neumjesnu želju, za neopravdanim snižavanjem premija, kako bi se time stvorio veliki štok poslova. Mnoga društva često preuzimaju u osi- guranje rizike po premijama, koji su daleko niže, nego li bi trebalo da budu obzirom na zakon velikog broja i po njemu izragjene statistika osiguranja. Tačno pridržavanje tarifskih premija nije dakle samo u interesu osiguravajučih društava, več još više i u interesu samih osiguranika, jer osiguranje, koje se protivi osnovnim principima osiguravajućeg posla, nije više tehnički posao, već postaje hazardna igra, od koje su kod nas samo za posljednjih pet godina propala 4 osiguravajuća zavoda, a sa njima postradali i neki njihovi osiguranici. Kod tarifskih sporazama leži dakle težište u tome, da se utvrde osnovne linije rada osigurava- jučeg posla, koji će u svako doba biti u stanju, da zadovolji i zahtjevima, koji se na njega postavljaju u slučajevima šteta, protiv kojih je to osiguranje zaklju- čeno. Dovoljna sigurnost, da su tarifske premije iden- tične sa ,nužnim premijama“, leži u tome, što bi se kod pretjeranih dobiti prirodno odmah pojavila i nova konkurencija, dočim su dobiti naših društava iz teh- ničkog posla osiguranja bile do sada nikakve ili samo minimalne, a naši su. reosiguravači za posljednje vri- jeme iz posla Jugoslavenskog reosiguranja imali dosta veliku štetu“. Pisma iz naroda. Luka na Šipanu. Ljetina i ribolov. Otrag neko- liko dana došla nam je obilna kiša, a nakon nje nastala su lijepa vremena. Ovih dana ulovilo se je prilično srgjela. Ribari su morali prodavati za posve nisku cijenu radi nestašice potrebitog materijala za soljenje uhvaćene ribe. Radi toga teško je mašem na- rodu za uzdržavanje, a još se teža prikazuje ova go- dina pošto maslina, taj glavni proizvod našeg otoka i jedina uzdanica našeg naroda izgleda da će nam do- nijeti ljetos slabo roda. Povrće dosad dobro napreduje, ali bez ulja neće biti začina. — P. Š. VENĆESLAV KRIŽ Skladište i radiona pokućstva i tapetarija Glasovira i Pianina (18) UVJETI i CIJENE UMJERENE! =a" aaka ko ml o IRO)... Kod trganja u glavi — zubnom mesu i če- ljustima. »ALGOM« dobro natarite sljepočice i zatiljak, zatim umotajte glavu maramom, koju treba »ALGOM« nakvasiti. Vi ćete postepeno osjetiti ublaženje, jer »ALGA« hlapi i time oduzima suvišnu vrućinu, Zubno meso i čeljust masirajte u »ALGU« nakvašenim prs- tima više puta na dan. Iza masaže umotajte lice vu- nenom maramom. Ako boli jedan ili više zdravih zubi od promaje, prehlade ili reumatizma nakvasite »ALGOM« prste i trljajte njime čeljusti i zubno meso. Ako boli šupalj ili krnji zub, uzmite u usta malu kašiku čiste »ALGE«, nagnite glavu, da »ALGA« dogje u šupalj zub. Opetujte to par puta. Obično već kod prvog po- kušaja nestane boli. — »ALGA« dobiva se svuda 1 boca Dinara 14.— RASE Vama O Glasovire, orgulje, harmoniume, violine i tambure popravlja i i intonira najsavjesnije Bartunćk Antun orguljar i udesitelj glasovira Dubrovnik — Prijeki 11. Cijene umjerene ! (10) ZASTUPNIK mjesni, agilan za gradove Split, Dubrovnik, Šibenik sa okolicom za prodaju sezonskog artikla privatnicima traži se. Pismene ponude sa referencama hitno na Publicitas d. d. Zagreb, Ilica 9, pod br. 34091. | | |