POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU m Broj Čekovaog računa našeg lista Br. 25. DUBROVNIK. 21. Lipnja 1933. jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XV. iljena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno | izlazi Vlasnik — izdavać — Urednik: Amiun F1& — Dubrovnik PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Vjerni narode Stonskog Dekanata! Pred našim očima obistinjuje se i danas božanska riječ Spasiteljeva: ,Ja sam kruh života (Iv. 6. 48). Tko blaguje mene, on će živjeti radi mene“. (Iv. 6. 58), Uza sve silne i jake protivnike Crkve Kristove sa dubokom hvalom Svemogućemu Bogu gledamo kako novi život struji katoličkim svijetom. Život kroz Crkvu zalazi u svijet, Vjernici se jačaju, mlaki bude, a ne- vjernici čude. Vjernicima to nije čudo, jer znaju odakle taj novi život. To sunce novog života vjeie jest: Presveta Euha- ristija | Isusu u Euharistiji odadoše na svojim kongre- sima javno čašćenje katolici velikih i malih naroda. Sjaj i veličanstvo Boga u Svetotajstvu obasjalo je svojim svijetlom sve strane svijeta. Ni naš narod nije u tome izostao. Po svim kra- jevima naše lijepe domovine, održani su brojni veli- čanstveni Euharistični kongresi, kojima je naš n rod pokazao da i u sadašnjici ostaje mepokolebivo vjeran Bogu, odan svojoj Katoličkoj Crkvi i Njezinom gla- varu, nasljedniku sv. Petra — Papi, jer gdje je Petar u svom nasljedniku tu je Isusova Crkva. Vjerni katolički narode stonskog Dekanata! Do- šao je red i na nas, da odlučno bez kolebanja, bez straha, bez ikskvcg obzira, pred nebom i zemljom posvjedočimo svoju katoličku svijest. Zato će se održati u Stonu dama 16 jula 1933 ma pobudu i pod pokroviteljstvom mašeg ljubljenog duhovnog oca dijecezanskog biskupa. DEKANATSKI EUHARISTIJSKI KONGRES. — Na ovom kon- gresu svečano ćemo obećati svome bcžanskom Spa- sitelju, da jesmo i ostajemo vjerni Njemu — svome Euharističnome Kralju ; odani i poslušni Njegovoj za- ručnici našoj Majci svetoj Katoličkoj Apoštolskoj Crkvi ; da smo pripravni vazda slijediti glas Njegova namjes- nika na zemlji sv. Oca Pape kao i naših biskupa, jer nam preko njih On — Isus — govori, Dodjite, draga braćo i sestre, sa kršnih gora, doplovite k mama Vi sa pitomog našeg mora, da ovdje u Vašem i našem Stonu pokažemo što smo i što hoćemo da budemo. Dodjite u ovaj kraj naše vjere, koji od apoštolskih vremena sluša glas Evandjelja i časti Euharistiju; — gdje naši pradjedovi preko kralja Tomislava i kneza Viševića slušahu poruku Pape Ivana X. — pohvalu svoje velike i čvrste vjere; — gdje preko 1000 go- dina stolovahu naši biskupi. Svaki kamen našeg grada, naša polja i bregovi, okićeni crkvicama kao biserovima, bude u našim du- šama uspomenu žive vjere naših djedova i pradjedova u Euharističnog Isusa. — Lik sv. Vlaha na Stonskim tvrdjavama kaže Vam: Vaši stari ovdje su me posta- vili. Cuvajte me i slijedite kao i Vaši pregji, jer dok bude mene i Vas će biti, Za Vlahom svetim doći će Vam u susret divna povorka časnih i daleko poznatih Stonskih biskupa. Medju njima prvi će Vas blagosloviti duh biskupa Petra pl. Gozze, kad Vas vidi da ste se okupili oko sv. žrtve, koja se prinosi u kaležu darovanu od njega Stonu otrag četiri stotine godina. Za njim će Vas bla- gosloviti duh stonskcg biskupa Pavla Gračića, rodjena na Mljetu, čiji smitni ostaci počivaju i danas u Stonskoj matici sv. Vlaha, A obradovat će se ma Vama i duh Ivana Natalis (Božovića) iz Dekovića u Trpnju biskupa Euharistije, čije kosti počivaju takogjer u crkvi sv. Vlaha. Našoj će se Euharistijskoj slavi sigurno veseliti i duh biskupa Nikole Brautovića, dičnog sina s naših pitomih Brodaca, a za njim redom svih preko pedeset Stonskih biskupa, od kojih osmorica počivaju u sjeni Stonske matice slavnog nam Parca sv. Vlaha, Njima će se u euharističkom zanosu pridružiti i velika povorka apo- štolskih franjevačkih duša iz samostana crkve sv, Nikole na čelu sa bl. Andrijom i bl. Ivanom koji od apoštol- skog žara sveto preminuše u Stonu god. 1540. te im tjelesa i danas počivaju na počasnom mjestu u crkvi sv. Nikole. Dogjite dakle, dragi vjernici u vjekovni katolički Ston, gdje će Vas dočekati starodrevna naša bratov- ština Presvetog Sakramenta, koja kao svjetionik na uzburkanoj morskoj pučini, čuva i širi slavu presvete Euharistije, Dogjite, da u ovoj Svetoj Godini ustanovljenja presvetog Sakramenta, zajednički svečano zahvalimo a e CAN; zA Da svake Srijede | Pojedini broj Din. 1.50 našem milom Božanskom Spasitelju na dobrom daru, kojim nas je obdario i usrećio. Dogjite, da obnovimo svečane zavjete naših starih, da upravimo zajedničku molitvu našem Euharistijskom Bogu, da obilni blagoslov s mebeskih visina sigje na čitav naš kraj na našu biskupiju i na cijelu našu domovinu. Dogjite, da mu svi skupa dademo što bolju za- dovoljštinu za uvrede grešnika nanesene mu baš u tom presvetom Svetotajstvu. Dogjite, da svi jedinstveno sa svim zanosom duše obogećene presv. Euharistijom gromko kliknemo : Euharistični Isukrste! Tvoji smo, Tvoji hočemo da budemo ! Tebi slava i čast kroz vjekove ! Biskupski jubilej preuzv. nadbiskupa Šarića. Dne 8. prošlog aprila navršilo se je 25 godina, da je današnji preuzvišeni sarajevski nadbiskup Dr. Ivan Ev. Šarić bio imenovan pomoćnim biskupom bla- gopokojnom nadbiskupu Dru Josipu Stadleru. Dne 28. slijedećeg svibnja slijedila je u Sarajevu njegova posveta za biskupa. Sva katolička javnost sarajevske nadbiskupije hoće da 25. juna, u nedjelju poslije svetkovine presv, Srca Isusova, proslavi na svečani način ovaj srebrni biskupski jubilej svog ljubljenog nadbiskupa, značajne pojave u čitavoj Bosni ponosnoj. I pravo je da se proslavi ovaj jubilej, da se pokaže ma velike zasluge nadbiskupa Šarića za svoju nadbiskupiju i čitav naš narod. Mi smo u neprilici što da prije istaknemo, kad imamo da govorimo o dičnom svečaru. Zar ne zaslu- žuje da ga se istakne i kao bogoduhog pjesnika, i kao revnog apostola katoličke štampe, i kao ustrajnog organizatora katoličkih sila svoje nadbiskupije, kao neustrašivog pobornika katoličke i narodne stvari, bra- nitelja puka i njegovih lijepih tradicija i svih drugih narodnih ustanova. Tim je svojim mnogostranim radom preuzvišeni jubilarac zadužio ne samo svoju nadbis- kupiju, ne samo Bosnu ponosnu nego i čitav naš narod. Radi toga i mi iz dubrovačke biskupije pridru- žujemo se našoj breći sarajevske nadbiskupije i čitave domovine, da sudjelujemo općoj radosti i slavlju izrazu- jući zaslužnom crkvenom knezu našu zahvalnost za veliko dobročinstvo, što ga je učinio svom narodu, a ujedno mu čestitamo krepko zdravlje u dugom životu, da svojim daljnim biskupskim jubilejima okruni svoj blagoslovni rad! Bog živi preuzvišenog nadbiskupa Dra Ivana Ev. Šarića! Na mnogaja! Dubrovnik -- najljepši grad na Jadranu. U njemačkom časopisu ,Politik und Gesellschaft“ koji izlazi u Berlinu pod pretsjedništvom dr. E. Šchmidt- Paulila, pretsjednika njemačke delegacije na kongresu Pen-klubova u Dubrovniku, g. Dr. Burskhart Vendeker objavio je svoja umjetnička zapažanja o Dalmaciji, me- gju kojima se maročito ističu utisci iz Dubrovnika. Tu se izmegju ostaloga kaže: Trebalo bi najmanje 14 dana ostati u Dubrovniku, da bi se vidjele sve lje- pote, jer se ne zna s koje je strane Dubrovnik ljepši: Da li s kiša iz Gradca parka ili od sv. Jakova, A onda privlačno šarenilo ncšnje koja oživljava bijeli grad nad mcdro-.plavim morem ... Dubrovniče, ti besmrtni, i kad bi hiljadu drugih i još ljepših imena imao, ti bi ih zasluživao, ti iz mora iznikao, na stijenama zidovima ogragjen, u borbi pre- kaljen, pun ljubavi, osvješten u umjetnosti, izdignut iznad brijegova, uvijek ukrašen nebeskim plavetnilom, beskrajno raznolik, slobodni grade, me može se ipak shvatiti bogatstvo tvojih čari, koje su promjenljive kao i sve u životu. Jer si ti usprkos svoje starosti i tvojih starina uvijek mlad, Ti živiš i vječno ćeš živjeti kao najljepši dalmatinski grad, kao najsvjetliji dragi kamen u jugoslovenskoj kruni. Ako Venecija svojim arhitektonskim bogastvom i sjajem natkriljuje Dubrovnik, Dubrovnik zato ima mnogo ljepši prirodni položaj. Dubrovnik nema sebi ravnog grada ne samo na Jadranu, već su rijetki i na cijelom Sredozemnom moru. EIOTIO po izdašnosti 8) 1TO pasta za zube je najbolja. NOO Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Hodočašće u Rim. Dana 3. jula o. g. u 13 s, polazi iz Dubrovnika preko Bari hodočašće u Rim. U Rim stiže 4, jula u 7'40 s., te ostaje u Rimu čitav utorak, srijedu, četvrtak i petak. Tu će se obaviti jubilarni pohodi bazilika, te pregledati autobusom stari i novi Rim i napraviti izlet u Ostiu. Iz Rima se putuje u subotu u 7 s. j.za Napulj, gdje se ostaje pregledavajući grad čitav dan jutrom pješke a popodne autobusom. U Nedjelju u 1:15 putuje se za Bari i tu stiže u 8:25, te pregledava grad uz eventualni izlet u Grotte di Polignano a Mare. Istog dana u 22 sata putuje se natrag za Dubrovnik, gdje se dolazi u ponedjelnik 10. jula u 6 sati jutra. Pojedinci, koji bi to željeli, mogu da se nakon zajedničkog boravka u Rimu, mješte povratka preko Napulja i Bari, uz istu cijenu povrate preko Ancone ili Venecije. U tom slučaju treba da tu odluku jave prije odlaska i da sami snose troškove uzdržavanja na tom posebnom putu. Njima će biti doli naznačenom cijenom plaćena samo (poslije boravka u Rimu s op- skrbom) vozna karta za željeni put sa vrijednošću od 30 dana. Cijena za polazak i povratak, potpuni pension u Rimu, Napoli i Bari, prevoz osobe i prtljage sa paro- broda na stanicu, te sa stanice u hotel i obratno, iz- leti s autobusima, tramvajem i željeznicom, te vodići, napojnice i nlaznice (prama programu) iznosi za III. razred parobroda i željeznice te drugorazredne hotele ukupno Lit. 350 (a bez izleta Lit. 280), a za II. razred parobroda i prvorazredni hotel Lit 500 (bez izleta Lit. 430) U ovim cijenama nije uračunato piće, pre- hrana i krevet na parobrodu i željeznici, te taksa za hodočasničku iskaznicu (oko Lit. 10). Pri upisivanju za hodočašće treba uplatiti 25%. ukupne cijene. Tko bi izostao od sudjelovanja gubi pravo na povratak ove uplate. — Svaki putnik treba da se pobrine za vlastiti pasoš, koji će mu biti bez posebnih taksa vidiran-od talijanskog konsulata, Prijave se primaju do 30. juna u podne kod Gospodarske Štedionice u Dubrovniiku. Dr. Jorjo Tadić: MIHO PRAGATOVIG-PRAGAT. Piše Vicko Lisičar. Ill. — Gosp. Dr. Tadić mavagja na str. 19. i 20, nekoga Miha Pavlova, kojemu je dubrovačka vlada bila dozvolila 2. maja 1538., da slobodno dogje u Dubrov- nik, a da ga za 15 dana niko ne smije progoniti zbog dugova. Pisac misli, da je dotičnik Miho Pracatović. Mi naprotiv cijenimo, da se taj ne istovjetuje s Mihom Pracatović, jer, ako se naš Miho rodio 1522. godine, tada je morao imati 16 godina i potom bio maloljetan, a kao takav ne odgovoran pred zakonom. Gosp. auktor je saglasan s piscem monografije »Koločep“ u pogled Mihova otsustva iz teritorija du- brovačke Republike. Obojica ističu, da je bio od god. 1552. otsutan, tom razlikom, što g. Tadić dokazuje, da je to njegovo otsustvo trajalo samo tri godine, i misli, da su ove godine otsustva bile za Miha godine nje- govih najvećih i najljepših uspjeha, kada se je valjda onako silno obogatio. To nije isključeno, ali pisac ovih redaka, kako je izrazio svoje mnijenje i u svom djelu »Koločep“, misli, da je Pracatović bio i tako bogat od svoje obitelji, jer je baštinio silno biće i u novcu i u nekretninama, nadasve kada je naslijedio cijelo imanje svoga prebogatoga strica Iva (Dživa). Mislimo, da je izvor Mihova silna bogatstva njegova umnost i proni- cavost, kojom je znao tako dobro upotrebiti svoj ba- štinjeni novac, a ponajviše u doba, kada se je dao u trgovinu na veliko u Dubrovniku. On je svojim bro- dovima uvažao i izvažao žito i kolonijalnu robu kao i ulje, tkaninu i ostalo, a k tomu je svoje kapitale polagao u razne rentabilne novčane institucije, kako to i sam g. Dr. Tadić vrlo lijepo razlaže. Gosp. Tadić dalje uspješno dokazuje o broju Mi- hovih brodova, što dosle nije uspjelo nijednomu bio- grafu Pracatovića dokazati. Žaliti je samo, što se g. pisac nije dotaknuo Mihova nastojanja oko svoga rod- noga mjesta, a izmegju ostaloga i to, da je bio čak pripravan, da na svoje troškove ustanovi na Lopudu posebnu biskupiju. KS Pir nrIH mrreranncao