POŠTARINA PLAĆEMA U GOTOVU m Broj Čekovnog računa aašeg lista ar. 26. DUBROVNIK 28. Lipnja 1933. jest 4153 Podružnice Sarajev: God. XV. ilijena je listu 5 Din. mjesečno; za triozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik PLATIVO Ii UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke širvatske Tiskare. Proslava 600. godišnjice pripojenja poluotoka Pelješca Dubrovniku Stojimo pred jednom značajnom proslavom, koja je od velikog značaja u hrvatskoj povijesti, a osobito u užem njenom dijelu — našoj dubrovačkoj povijesti, Predmet je te proslave pripojenje poluotoka Pelješca ili Stonskog Rata Dubrovačkoj Republici, što se je sbilo pred punih 600 godina. Sve do god. 1333 Pelješac je bio dio oblasti Zahumlja (Hercegovina), dijela Crvene Hrvatske, koja se pružala od rijeke Neretve.do Bojane. Ovaj dio stare hrvatske države prepun je ostataka i svijedoka hrvatske nar. kulture: starohrvatskih crkava i starohrvatske ornamentike, koja je jasan izražaj kul- iure hrvatskog naroda u prvim počecima našeg na- rodnog i državnog živoia. Vlast hrvatskih kraljeva u ovim zemljama prestaje god. 990, pa tako i na našem Pelješcu, koje potpane pod Duklju, pa pod Rašku. Za vlađe srpskih kraljeva iz dinastije Nemanjića (Raške) širi se po poluotoku pravoslavlje i bogumilsko kri- vovjerje. Godine 1325 osvoji Pelješac bosanski ban Sljepan Kotromanić, ali ne ostane dugo u sklopu bo- sanske države, 15. veljače god. 13833. kupi Dubrovačka Repuplika poluotok Pelješac u bosanskog bana, a za svaku sigurnost, da im ga vremenom ne otme i u kralja Dušana, od kojega je bosanski ban osvojio po- juotok. I od tada je prošlo već 600 godina, da je Pelješac utjelovljen bivšoj republici sv. Vlaha, koja je tutem zaslužnih franjevaca povratila katoličkoj crkvi o1aj dio pelješkog puka, koji bijaše ostavio pradje- dovsku vjeru. Dubrovčani sazidaju današnji grad Ston, a godine 1335. zatvoriše ga jakim zidom uz trošak od 120,000 dukata, U Stonu pak osnovaše bogosloviju za svećenike glagoljaše i uvedoše u crkve glagoljicu, koja je bila blizu narodu. Obnoviše zatim 1335. ka- oličku župu u Stonu, 1347. u Orebićima, 1361. u Grudi kod Potomja, koncem 14. vijeka u Ponikvama iu Janjini, a potom u Vrućici i Žuljani. Stara stonska tiskupija bude god. 1541. uspostavljena po papi Pavlu II, a trajala je do god. 1828., kad se spoji s dubro- vičkom biskupijom. Repuplika osnuje na poluotoku tri knežije: u Sonu, Janjini i na Orebićima (u Trstenici). Knezovi su imali svoje dvore, koji još postoje i vršili su vlast sua i kotarskog poglavara. Megjutim poluotočani se nijeu rado podvrgli dubrovačkoj vlasteli, jer su morali postati kmeti, a neki i vjeru žrtvovati (bogomili), pa se ti iseliše u Zahumlje. Istom početkom 19. vijeka počeše kmeti kupovati od vlastele zemlje, na kojima stijahu kmeti sve do pada republike (1808 god.). Inače Dubrovačka Repuplika imade velikih zasluga za tvoj rad na poluotoku. Narod je odgajala moralno i skladno u duhu katoličke vjere. | zaista nema u svemu hrvatskom narodu svijesnijih seljaka do naših poluotočana. Rijetka su tu zločinstva, a narod je ra- dišan i pobožan. Osobito je dobar, uslijed česa se je dosta visoko podigao na ekonomskom i narodnom polju, te dao mnogo znamenitih ljudi, kao umjetnika, pisaca, biskupa, vrijednih pomorskih kapetana i bro- dovlasnika, te mnoštvo svećenika, trgovac: i ostalih uglednih ljudi. 600. godišnja pripadnost Dubrovniku, učinila je poluotočane u širem smislu riječi Dubrovča- nima, pripadnicima negdašnje slavne republike sv. Vlaha. Stoga ova 600. godišnjica proslavit će se ovog ljeta u svim pelješkim općinama i župama, a osobito ma Euharističkom Kongresu u Stonu 16. srpnja ov. g. Dr. Bjelovućić Zvonimir, iz Janjine na poluotoku Ratu. ITO pasta za zuke je najbolja. svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 | | | Oko kongresa Pen-klubova Naš članak u pretprošlom broju o kongresu Per- klubova u Dubrovniku naišao je na živahne komentare. Velika većina nepristranih posmatrača saglasila se je sa našim stanovištem. S druge pak strane čuli su se glasovi, koji bi htjeli prikazati naše opaske kao ne- stvarne, dapače nepravedne. Daleko bi pošli, kad bi se na sve prigovore htjeli osvrnuti, s toga ćemo se ograničiti samo na par njih. Neki nam prigovaraju, da mi uopće osugjujemo organizaciju Pen-klubova kao takovu. To pak ne stoji. Savez Pen-klubova pd zamisli svoje utemeljiteljice treba i može da bude važna kulturna megjunarodna ustanova na korist čovječanstva. Pa simpatična je i njegova lo- zinka što smo je čitali na značkama Pen-klubaša : Animus aeternus rector (Duh je vječni vogja). To je sve lijepo i dobro. Ali drugo je pitanje kad uočimo činjenicu, da novoizabrani predsjednik saveza Pen-klu- bova H. G. Wells sa svojom materijalističkom , Povijesti svijeta“ diskredituje sam tu inače lijepu lozinku. Nego sa Wellsom ćemo se drugi put podrobnije pozabaviti, da naša javnost upozna pravu njegovu fizionomiju. Isto tako je druga stvar kad se konstatuje, da u savezu Pen-klubova dolaze do vodećeg izražaja negativni masonski uplivi. Pred tim činjenicama pozvani faktori nijesu smjeli ostati indiferentni, nego im je bila dužnost da upozore na te nepoželjne pojave u tako važnoj ustanovi. Toj smo dužnosti kao javno glasilo i mi ostali vjerni. Drugi opet hoće da nam predbace, da odobra- vamo Hitlerove proganjanje slobodoumnih pretežno marksističkih književnika. I to nije tačno. Mi osu- gjujemo svako masilie na bilo gdje se ono prakti- kovalo, Ali osugjujemo takogjer i one, koji osugjuju nasilje samo u jednoj zemlji, a još gora nasilja u dru- goj zemlji deveta su im briga. Tako su se ponijeli i Pen-klubaši ma kongresu u Dubrovniku. Na kongres je stigla peticija ruskih književnika, da se osude grozna komunistička masilja i književne lomače u Rusiji, spo- menute su na kongresu kulturne grozote u Španiji, ali kongres o tim nasiljima nije htio ni riječi progovoriti, dok se je navaljivalo na Hitlerovo gonjenje inače po- najviše destruktivnih književnika. Zar onda nijesmo imali pravo, da prigovorimo neobjektivnosti i neopće- nitosti rezolucija proti Hitlerovskim književnim lo- mačama ? Ali za nas je dragocjena izjava onih, koji piiznaše, da PEN - klubaši, dok osugjuju Hitlerovo nasilje, nijesu htjeli osuditi gonjenje ,klerikalnog duha“ u Španiji i Meksiku. Tom izjavom najbolje svjedoče da je naše stanovište sasvim ispravno. Ta cijelom je svijetu poznato, da ono što se dogagja u Španiji i Meksiku nije samo nevino gonjenje nekakvog ,kleri- kalnog“ zmaja, nego je to krvoločno ubijanje mirnih i plemenitih gragjana, tiransko gaženje slobode savjesti i najgore vandalsko uništavanje majdivnijih umotvora ljudskog duha. I to ubijanje i rušenje sve je sistemat- ski bilo organizovano u Meksiku po predsjedniku re- publike Callesu, a_u Španiji u prvom redu po samom ministru pravde Fernandu de los Rios, koji je mjesec : dana unaprijed bio odredio, što se sve ima zapaliti. I ma dani znak gorjelo je po Španiji, sve što je naj- ljepšega genij španjolskog naroda kroz vjekove stvarao : brojne divne katedrale, bogate biblioteke i pinakoteke sa djelima Ribere, Vincenta Lopeza, Juana de Mena, Lorenza de la Mata, Tiziana, Mauriqueza de Lara, Juana Nino de Guevera, Valasqueza i drugih, pa ne- brojeni samostani sa školama, arheološkim muzejima, psihološkim i biološkim laboratorijima, tehničkim insti- tutima i drugim znanstvenim i kulturnim ustanovama. a Selieli Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Zar to znači gonjenje ,klerikalnog“ duha?! Dobro je, da su ta gospoda očitovala, što oni misle pod ,kleri- kalnim duhom ! Iz usta tvojih te sudim nevjerni slugo !— Paljenje ,asfaltne književnosti“ u Njemačkoj gdje je od sveučilišne omladine spaljen samo po jedan pri- mjerak djela negativnih, u glavnom pornografskih knji- ževnika, sasvim je neznatna demonstracija u prispodobi s užasnim vandalizmom u Rusiji, Španiji i Meksiku ! U Rusiji su palili i izbacivali iz knjižnice n. p. Tur- genjevova i Toljstojeva djela. Gdje su tada bili Pen- klubovi? Ne radise dakle o načelima i načelnom stavu proti progona, već se govori samo o današnjoj Nje- mačkoj. Pen-klub dakle ne vodi načelnu borbu već politizira. Zašto su sadašnji vogje Pen-klubova toliko upadno i skroz nepravedno obzirni prema agresivnim komunističkim bezvjerskim masonima Meksika, Rusije i Španije, koji počinjaju tako grozna nedjela nad kršća- nima? Zar je kršćanin-katolik bezpravno biće? Zar ljudi kršćanskog svjetovnog naziranja, ako rezonuju svojom glavom, mogu nasjesti ovako prozirnoj igri? Zar im savjest, ako ona nije potpuno uspavana, inože dozvoliti, da lagodno šute i da na ovakove blasfemije odgovaraju amen? Pa kad su tada šutjeli, zašto sada ne osude zajedno Hitlera, Azanu, Lenjina i Callesa ?! Oh doista dragocjeno nam je priznanje, da Pen-klu- bovi ne osugjuju gonjenje »klerikalnog“ duha t. j. katolicizma i svega što je katolicizam stvorio. To nam priznanje dokazuje, da je ispravna naša tvrdnja o od- lučno jakim židovsko-masonskim i komunističkim upli- vima u savezu Pen-klubova, pred kojima svi svijesni katolici i pravi rodoljubi, koji žele dobro svom narodu i domovini, moraju biti na oprezu ! Hodočašće u Rim Dana 3. jula (ponedjelnik) odlazi se u 12:45 sati brzom i udobnom motornom lagjom iz Gruža za Bari, a odatle iste večeri u 22:05 sati željeznicom u Rim. U Rimu se boravi puna 4 dana (od utorka jutro 7-40 do subote u 7 sati) uz izlet u svjetsko kupalište Ostia. Na povratku se ostaje jedan dan (subota) u Napulju i jedan dan u Bari. U Gruž se stiže u ponedjelnik 10 jula u 6 sati jutra. U Rimu se obavlja u autobusima s vodićem pohod bazilika i oprosne pobožnosti, te razgledava stari i novi Rim. U Napulju se jutrom pje- ške a popodne s autobusom pregledava uz vodića grad, U Bariu se pregledavaju znamenitosti i pravi event. izlet (željeznicom ili autobusom) u Grotte di Polignano a Mare. Čitav put polazak i povratak u Ill. razredu željez- nice i parobroda, te puna opskrba u Rimu, Napulju i Bari u drugorazrednim hotelima, ujedno sa izletima, napojnicama i raznim ulaznicama stoji ukupno Lit 350 (bez izleta Lit 280). Isti put ali u ll. razredu parobroda i opskrba u prvorazrednim hotelima Lit 500 a bez iz- leta Lit 430. Gledom na potrebu da se na vrijeme sve uredi treba se prijaviti svakako do subote (1 jula) u 12 sati kod Gospodarske Štedionice u Dubrovniku, koja daje podrobnije upute i objašnjenje. Kod upisa treba položiti 25% putne cijene, koja se svota gubi u slučaju da se stranka ustegne od putovanja. Mastiona i kemična čistiona odijela moderno uregjena Prima na čišćenje i maštenje svakovrsnu robu. Posluga brza | tačna Posluga brza | tačna. N. DONIĆ PILE — KOLORINA ispod zgrade okružnog suda (12)