POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

Naro

 

DUBROVNIK 5. Srpnja 1933.

as

dna Svijest

Broj Cekovaog računa našeg lista

jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV.

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubtovaik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

. ..
Mi, ili!

Kukavna je naša sadašnjica: bez poleta i ideala!
Začahurili se ljudi i leže u blatu materijalnih interesa.
Iz puzljivog mrtvila može da ih preme samo puna
zdjela ili šareni papir, kojeg Papini nazivlje gjavol-
skom izmetinom. Živi se od sitnica i efemernosti u
koliko jedan drugomu ne glogje život i čast. Sva na-
stojanja i radinost i energija se troši u otimanju za
kosti i mrvice, kad ruka nemože da posegne za mas-
nim zalogajem koji leži u blatu. A dinar i položaj
postaju božanstva pred koja se pali ponos, čast i sve
ideale!

Pa i mladež, koja je vazda poletna bila, te se
lakše zanosila za svijetlim idealima; i ona je u kolo
legla. Diže se samo da poleti za kojom oličenom lutkom

kratke kose i sukanja. Zanos, žrtva su nepoznati.
ideala nema!

Koliko će ovo trajati? Hoćeli se ljudi vratiti svo-
jem dostojanstvu? Sumnjamo, da će ikad ono malo

prezrenih pregaoca stresti blato sa srca i obraza pre-
ostale velike većine.

Trebamo vogja, svijesnih, požrtvovnih vogja, koji
će Željeznom rukom, izglednim primjerom povući za
sobom uspavane duhove, A gdje su?

Ne treba genija, da povede narod ispravnim pu-
tem. Čitava povijest kršćanstva nas uči da su i djeca
znali biti div-junaci kad su bili čisti. I neuki i skromni,
kad su Boga sobom nosili znali su zadiviti svijet! —
Ne trebamo dakle izvanrednih genija, ali treba da je
uz nas Krist. Natrag : dakle Kristu, da u Njemu i po
Njemu obnovimo novi život, da očistimo duše naše, da
atkinemo trulo sa srca našeg, da osvjetlimo nebeskom
luči umove naše! Natrag Kristu i evangjelju ili će
nas blato u koje se valjamo zagušiti! Ili s Kristom i
svijetli život, ili s blatom u smrdljivu gnjilež! B.

Rotary-Club
(Prigodom osnutka Rotary-Cluba u Dubrovniku).

Članak o dubrovačkoj masonskoj loži u pretpro-
šlom broju našeg lista, kao i članak o »Rotary-.Clubu
u Dubrovniku« (»N. S.« od 17 V. ov. g.) izazvao je
interes i priznanje u javnosti, a čuli su se i neki glasov
negodovanja. »Braća« se »kraljevske umetnosti« ljute.
Ta bi masonska gospoda htjela da sve ovo ostane
»nur fiir Briider«, da javnost ne zna, ni tko su, ni što
su im ciljevi, te da ma taj način mogu mirnije raditi
u »kraljevskim radionicam2« (u bogatom masonskom
ritualnom riječniku lože se nazivaju »kralj. radionica-
mag«). »Braća« u Dubrovniku hcće da ostanu u potpu-
noj tajnosti, a u širu javnost misle puštati korjenje preko
masonske ,duge ruke“ (,longa manus“) »Rotary: Cluba«.
Zato ćemo mi u ovom kratkom članku prikazati veze
Rotarijanaca i masonerije, a potom samo program »R. C.«

Prvi »R. C.« osnovao je 23 II. 1905 u Chicagu
mason P. Harris uz pomoć ostale »braće«. Klub se
počeo brzo širiti i do par godina piše o njemu mnogo
masonska štampa za javnost i »nur fiir Briider«.

U Londonu se osniva posebna masonska loža
Rotarijance (vidi »Wiener Freimauer Zeitung«, svibanj
1928). Švicarski masonski organ »Alpina« ističe zado-
voljstvo da u »R. C.« ima brojnih masona (v. »Al-
pina« — Bern 30 IV. 1927). Španjolski masoni iznose,
kako je predsjednik »R. C.« u Venezueli Vicente Da-
vile održao predavanje o »R. C« i tu istaknuo »kako
su masoni osnovali te klubove, pa 'Rotarijanci sma-
traju masone starijom svojom bračom, jer između
jedne i druge ustanove postoje mnoge dodirne tačke«

(v. Boletin oficial y Revista mesonica del Grande O-
riente Espagnol — Madrid 11 I, 1928).

 

 

Bou,
amino

SARGOV

KALODONT

 

Mason Rooert A. Greenfied u spisu »Vjersko pi-
tanje u Meksiku« piše da sz masonima u borbi pro-
tiv katoličke crkve izvrsno sredstvo meksički »R. C.«

Progone crkve u Meksiku vodio je poznati Calles,
a meksički Rotarijanci šalju Callesu pozdrav i obe-
čavaju mu da »če s njime sudjelovati u radu oko
dobrobiti (!) zemlje« (v. »El siglo iuturo« — Madrid
lipanj 1928).

Uzmimo i dva domaća primjera! Pred više od 2
mjeseca održana je konferencija. 77 (jugoslavenskog)
distrikta »R. C.«. Drugi dan zasjedanja predana je
najagilnijem klubu spomen-plaketa, koju je izradio Ro-
tary-mason dr. Branko Šenoa, direktor Umjetničke A-
kademije u Zagrebu. Plaketu je dobio osječki »R. C.«,
koji je stvarno podružnica masonske lože ,Budnost«
(>Vigilanti2«) u Osijeku. Tad se u ime nagrađenog
kluba zahvalio »brat« dr. M. Pinterović, poznati član
lože »Budnost«.

Prigodom nedavnog osnutka »R. C.« u Šibeniku
splitska loža »Jadran« poslala je pak u Šibenik naj-
odlučniju svoju »braću«.

Rotarijanci — to imamo prigode i u Dubrovniku
čuti - rastapaju se u pričama o humanitarnim, kulturnim
pa čak i narodnim ciljevima svojih klubova i o tom
da se ne bave vjerskim pitanjima. Zapravo je sasvim
drugo i ako iog možda ni svi Rotarijanci nijesu svi-
jesni. Rotarijanac H. Dous kaže n. pr. ,Rotarijanski
moral nema narodnosti ni vjere“ (v. »Indćpendence
Belge« od 9. lipnja 1927), a sam osnivač Harris kaže
»Naš plan isključuje svaki Credo, hvali djelovanje“
(v. članak ,Los Rotarios y su codigo moral«, koji je
izašao u »Razon y fe« Madrid 25 IX. i 10 X. 1927).
Osobito su pak zanimljive dvije tačke ,Rotary Code
cf Etic«. Druga m. pr. glasi: »Moram sebe usavršiti,
povećati svoju sposobnost i raširiti krug svoje službe
i tako činom pokazati da se uzdam u temeljno ro-
tarsko načelo: Tko bolje služi, više se koristi“.
Sedma tačka pak kaže da rotarijanac mora ,biti uve-
ren, da su profesionisti ili poslovnom čoveku prija-
telji jedna od prvih koristi, a dobit, koju stičemo
pomoću prijateljstva, da je sasvim dopuštena i pri-
kladna“. ,R. C.* prema ovom izgledaju kao neka protek-
cijonistička ustanova za ,dopuštenu i prikladnu“ dobit.

Ali Rotarijanci goje i ,duhovne“ vrednote. Tako
su 1923 na općem sastanku u St. Louisu zaključili da
je ,Rotary u svom temelju nova Životaa illozofija“
(t. j. vjera). ,Ova filozofija, nastavljaju, jest filozofija
službe. Dati od sebe prije negoli i misliš na se, a
njoj je temelj ono čudoredno (!) načelo: ,Tko bolje
služi više se koristi“. Dakle, rotarijanska »etika« i
»Žživotna filozefija“ (vjera) svode se opet na neku ,filo-
zefiju službe“ i na ,ćudoredno“ (zanimljivo, zar ne?)
načelo: ,Tko bolje služi više koristi“. Ovo su Ro-
tarijski ,specijaliteti“, a inače na drugim linijama drže
vezu s masonerijom. Rotarijanski čamac u Jugoslaviji
privezao se uz jedrenjak masonerije i ratnom varkom
plovi, ali time nemože više nikog pametnog prevariti,
jer nije odlučno, iko su obični mornari, već tko je ka-

o

 

 

 

JELEN SAPUN

petan, a taj je u našem slučaju jugoslavenska maso-
nerija. Što ova pak hoće kazao je u svom poznatom
somborskom govoru njezin ideolog beogradski liferant
Damjan J, Branković ,starešina“ beogradske lože ,Po-
bratim“ i Veliki Besednik Velike Lože ,Jugoslavija“
u Beogradu. O tom je bilo govora u našem listu (v.
»N. S.“ br. 2, 3 i 9. ov. god.). Masonske »Punktacije“
su i Rotarijancima program rada. ,R. C.“ služe maso-
neriji kao sredstvo penetracije masonskog duha i »de-
lovanja« u krugove, koji imaju neko nepovjerenje pre-
ina samim ložama. Masoni osnivaju ,R. C.“, pa ih
onda garniraju pojedinim ,profanim“ licima, koja u
svojoj naivnosti drže da vode, a zapravo su vođeni,

Rotarijanci su podsekta sekte masonske ,kraljev-
ske umetnosti“, a veliki talijanski pjesnik i rodoljub
Ugo Foscolo kazao je: ,Per foriđare lo stato bisogna
distruggere le sette“.

Kod nas pak neki imaju drukčije mišljenje. Di-
rektor jednog beogradskog osiguravajućeg društva dr.
D. P., trostruki ,brat“ (masonski, rotarijanski i još jedne
uplivne ustanove) kazao je n. pr. da se u ,ispreple-
tenom bratstvu ovih triju organizacija nalazi najbolja
garancija za bolju budućnost“.

Bez kometitara! M.

GLAZBENI VIJESNIK.

Ćirilo-Metodov kor. Pred godinu dana u Zagrebu
je osnovan Čirilo-Metodov kor ili kako se u starosla-
venskom jeziku naziva, dotično piše i čita: Kirilo
Metodijev kor“, koji je kroz ovo kratko vrijeme uspio
steći i pribaviti simpatije i priznanje gragjana sviju
vjera i pokrajina kuda je prolazio. Ono je po socijalnoj
svojoj koncepciji obično pjevačko društvo, ali bit i srčiku
njegovu sačinjava specijalizacija na crkveno pjevanje
(otuda mu ime ,kor“ po grčkom dotično starosloveskom)
što više na polju crkvene glazbe, specijalizacija samo
na istočnu crkvenu vokalnu muziku, koja je u južnim
stranama slovenskih zemalja slabo ili nikako njegovana.

Cirilo-Metodov kor je dakle strogo crkveno pje-
vačko društvo koje se posvetilo isključivo kultiviranju
orijentalne crkvene pjesme u umjetničkoj obradbi a da
pri tom nije napustilo njegovanje t .zv. ,prostopjenija“
u kojem je istočna crkva sve do danas očuvala svoje
veliko blago — čisti grčki koral. I na ovom polju
razvilo je društvo već u prvoj godini rađa osobitu
djelatnost, pa je u svoj muzički arhiv pribrala mnogo
rijetkis i vrijednih djela svjetskoga glasa. S obzirom
ua žalosne dogagjaje u današnjoj Rusiji posvećuje se
posebna pažnja skladbama ruskih crkvenih majstora.
Ovo veliko blago naše sjeverne slovenske braće, pomno
se sa svih strana snaša u društvenu riznicu, da se opet
jednom vrati narodu kao njegova duhovna svojina.

Sam zbor ustrojen je po uzoru sinodalnih ,a cap-
pela“ ruskih korova kakovih se moglo nekada čuti
u carskom Petrogradu, Kijevu i Moskvi. Društveno
homogen, zborski uravnotežen, uzorno disciplinovan,
raspolaže sa vrlo dobrim, lijepim i svježim pjevačkim
materijalom od zamjerne inteligencije i muzikalnosti,
&irilo- Metodov kor imade vlastitu zbornu školu koju
je svaki član pjevač dužan absolvirati. Pored uobiča-
jenog muzičkog obučavanja ova škola u svom nastavnom
planu obuhvata sve ono što specijalizacija ove vrsti
zbornog pjevanja za lijepo fraziranje, jasnu vokalizaciju
i deklamaciju teksta te upoznavanje duha muzike
iziskuje. Tako se uči plarOalovcnAki jezik, Sbredoslovlj:

rostopjenile, povjest istočne crkve, sociologija itd.
Šitako M Ao Metod, kor za našu muzičku kultaru
i kulturni Zagreb istinski dobitak.

 

 

najbolji ,
za rublje