Sh. 2 Potreba vjeronauka u srednjim školama (Odgovor Prote Bogićevića prof. Babiću) Na kongresu Jugoslavenskog profe- sorskog društva u Zagreba predlagao je prof, Vladimir Babić iz Siska, da se izbaci vjeronauk iz škole, U »Politici« odgovara prof, Babiću predsjednik Pravoslavnog sve- šteničkog udruženja i urednik »Vesnika srp- ske crkve« prota Ljubomir Bogićević izme- gju ostalog ovako: »Nije ovo prviput, da se na profesorskim skup- štinama ustaje protiv nezaštićene nauke o vjeri, G. Babić svakojako zna, da je za svoje mišljenje imao još o- gorčenije prethodnike, koji su bezobzirno ustajali pro- tivu religijske nastave, iako ona zauzima najskromnije mjesto u rasporedu sati srednjih škola. Borba neke gospode profesora, da se nauka o vjeri, koja je glavni činilac u odgoju, izbaci iz srednje škole, nije na svome mjestu. Danas, kada grubi mate- rijalizam ubija u nama onaj plemeniti dio od ljudskog bića stvara prvožednu bezosjećajnu bestiju, baš je naj- potrebnije, da se u srednjoj školi kod naše omladine u što većoj mjeri razvije religijski osjećaj. Nauka o vjeri stvara na svakim danom bolje i vodi nas do sa- vršenstva — do slike i obličja božjeg. Zar neko može prigovoriti o tome, što naša nauka o vjeri, ljubavi i nadi hoće od mališana da stvori savršenstvo do bo- žanskog ideala. Smisao života u ovoj »dolini plača« jedino nam može pokazati Sveto Evangjelje. Crna misao o samo- ubijstvu, koja se sada tako često javlja kod naše o- mladine, jedino se može iz duše isčupati istinskom vjerom. Ako ugasimo i posljednji plamičak vjere u srcu djeteta, onda smo širom otvorili vrata svima porocima, onda smo obezdušili našu omladinu. Kome su potrebni bogalji duševni?! Pravoslavno naše svećenstvo, i kolektivno kroz svoje udruženje, i pojedinačno, tražilo je, da se u sred- njim školama što bolje i što utjecajnije predaje nauka o vjeri. To svećenstvo traži ne da za crkvu podjarmi ljudske duše, no da ih stvori moralne karaktere, koji su najbolje jamstvo za preporogjaj društva. Naš narod samo kao duboko religijozan mogao je da stvori velika djela. Svaki onaj, koji hoće da iščupa iz duše naše omladine vjeru, neprijatelj je naše ljepše budućnosti«. KNJIŽEVNOST. Proizvodnja piliča“. Pod ovim naslovom izašlo je treće izdanje prve knjige ,Peradareve Biblioteke“, koja pruža sve potrebne stručne upute i savjete o prirodnom i vještačkom izvogjenju pilića. Posle izne- šenih uputa o skupljanju, čuvanju i izboru jaja za nasad, u prvom dijelu iznijeti su svi potrebni savjeti za uspješno izvogjenje pilića prirodnim putem. U dru- gom dijelu iznešene su detaljne upute za rad sa inku- batorom i svi savjeti za uspješno izvogjenje pilića vještačkim putem. Od uspješnog ili neuspješnog izvo- gjenja pilića često je u pitanju i uspjeh ili neuspjeh cijelog posla. S toga nijedan peradar ne bi irebao da bude bez ove korisne knjige, koju mi najtoplije pre- poručama svojim cijenjenim čitaocima. Knjiga iznosi 66 strana, sa 24 slike, a štampana je na finoj hartiji. Cijena je knjizi samo 12 din. Knjižari imaju uobiča- jeni rabat. »Higijena i paraziti pernate živine“. Najveći kamen spoticanja kod uspješnog odgajivanja pernate živine jesu razne bolesti i gamad od kojih vrlo veliki broj peradi svako godišnje uginjava. Englezi i drugi napredni narodi drze se stare poslovice ,bolje je spri- ječiti nego liječiti“. Knjiga ima 40 stranica i 18 slika. Obadvije gore navedene knjige se dobiju na adresu: »Peradareva Biblioteka« Beograd VIIl Cara Nikole II. broj 20. EEE U OSOR JADA O AVON COEN »ALGA“ za masažu kod Reumatizma, Išiasa, Kostobolje, Probadanja i Stezanja Mišica. Na dlan ruke izlijete nešto »ALGE«, nakvašenim dlanom trljajte uzduž mišica onaj dio tijela gdje osjećate boli. Kad se je dlan ugrijao i posušio, nakvasite nanovo i opet trljajie. Tako opetujte više puta, zatim umotajte natr- ljani dio tijela vunenom krpom ili maramom, Masirati treba dva do tri puta na dan, a po potrebi i više, Već iza prvih trljanja primjetit ćete ugodni osjećaj i olak- šanje boli. Čim osjetite i najmanje neraspoloženje i stezanje natarite tijelo »ALGOM« jer to može biti po- četak težeg oboljenja, koga ćete sa malo »ALGE« predusresti. »ALGA« dobiva se svuda 1 boca D. 14, — ELAT E REG ROG ČT DREVNA CM PRCE GEAR A ITO paste za zuhe je najbolja. »NARODNA SVIJEST. Br. 29. \ £ GHINOPLAŠSMIH liječi i spriječava MALARIJU Zast. Jugefa k. d,, Zagreb, Gajeva 32. Oglas register. pod br. 9482 od 31, V. 33. i Pisma iz naroda. ČILIPI. i Matija Novaković. U prošlu je nedjelju 9 tek mj. ovdje umro Novaković Matija u 78. godini života, Danas mu je priregjen upravo veličanstven sprovod, kakav se u Konavlima rijetko vigja. Sprovod je vodio mjesni župnik vIič. Don Luka Antunović uz asistenciju. Na sprovod jedohrlilo i drugih konavoskih svećenika sa ogromnim mnoštvom naroda iz cijelih Konavala i okolice, te općin. uprava sa načelnikom. Lijes su nosili četiri mladića u svilenoj narodnoj nošnji a okolo svojta s dublijerima, iza lijesa je bila rodbina i narod, Poslije svečanih zadušnica oprostio se je pred crkvom od pokojnika u ime prijatelja i svega naroda g. Niko Skurić, učitelj, veličanstvenim govorom, u ko- jem je istakao njegov neslomivi karakter u opreci sa današnjom beznačajnosti, njegovu vjeru, mirljivost, po- štenje. Ovaj je govor ostavio dubok dojam na prisutne. Nad otvorenim grobom se je u ime općine oprostio g. Dr. Raše Božo, općin. donačelnik. U Matiji Nova- koviću gube Čilipi i cijeli Konavli jednu markantnu ličnost, jednoga od najboljih svojih sinova, čovjeka starog kova od značaja, uzor domaćina, koji je svojim marljivim i poštenim radom u svojem životu, postigao čudesne uspjehe. Svojom pojavom, svojim gosparskim manirama, svojim odlučnim nastupom, a veselom ćudi svakoga bi osvojio. Zadnjih negjelja premda prilično obnemogao, ipak ide redovito u crkvu i savjesno vrši svoje vjerske dužnosti, Bio je čovjek žive vjere, koja mu je bila izvor njegovih vanrednih vrlrna i ogromnih uspjeha i utjehe u životu i poticaj na milosrgje pram bližnjemu. Izmegju nas nestaje starih kremenjaka, a naša mladež nek slijedi u vjeri i poštenju pregje svoje. Janjina (Pelješac). Akademija gragjanske škole na koncu šk, god, 28. pr. mj. uspjela je preko svakog očekivanja. Uz prigodne deklamacije zbor gragjanske škole otpjevao je velikim žarom i zanosom a potpu- nom dotjeranošću više tačaka uz pratnju na harmoni- jumu vlč. Kosta Selak. Učenica Ignes Čingrija otpje- vala je uz pratnju violina ,Majci“ od Hatzea upravo lijepom interpretacijom. Ova je akademija pokazala rezultat truda i zanimanja za narodnu i umietnu pjesmu, Osobitu pohvalu zaslužuju učiteljice Marija Sladović i Franica Bjelovučić. Zabava pučke škole slijedila je istog dana uveče. Pjevanje je pobudilo najveću pozornost, a i ostale tačke bile su lijepo izvedene. Osobito su se istakle solist- kinje Katica Jasprica i Ksenija Dežulović. Svaka čast učiteljici Mili Štuk, koja je djecu tako vješto izvježbala. TRSTENIK na Pelješcu. školska zabava. Na Petov- dan su naša školska dječica priredila upravo krasnu školsku zabavu sa obilnim, zanimljivim i poučnim programom od 12 tačaka, Megju njima osobito se isticala divna živa slika. Pozornica bijaše ukusno napravljena, a školska dvorana iskićena zelenilom. Svaka tačka programa bila je izvedena takvom preciznošću i do- tjeranošću, da je puplika svaki čas zanosno mališe pozdravljala pleskanjem i ovacijama. Neki su se ko- madi na zahtjev prisutnih morali i opetovati. U jednu riječ cijela je zabava u svakom pogledu odlično us- pjela. Osobita zahvala ide požrtvovnoj učiteljici gji. Radi Poljanić-Piskulić, koja je uložila toliko mara i skrbi za ovako krasan uspieh. Zaslužuje pak pohvalu i milovidna ggjica. Anka Vuković, koja je bila desna ruka ggje. učiteljice. — Prisutnik. KORČULA. Vjenčani. U Ponedjeljak 10. o. mj. vjenčao se je u našem gradu naš sugragjanin Frano Iva- nišević pk. Josipa nastanjen u Beogradu sa Božicom Pašanski. Isti dan vjenčao se-je u Lumbardi Ivan Volarić, učitelj iz Čerina kod Mostara sa gcom Edit Hallama, učiteljicom. Vjenčanje je blagoslovio mp. O. fra Ignac Martinac franjevac. — Čestitim mladencima i naše naj- ljepše čestitke. Eu ONA JRIRIIIOKX OI RJ OI KN SUZA NAD GROBOM bipk. Vida Vuletića Vukasovića (* 18 VIII 1853, + 10 VII 1933). Tebi što sonete ko s dlana si skido, Evo sad od zeta: posmrinog soneta ! Oh, gosparu mili, Vukasović Vido, Nećeš odbit uzdah, miris s moga cvijeta! Sa crtica trista, sa bezbrojem rima U nebesa sjajna Ti nam vedar ode; Izbranika svojih u carstvo Te prima Tvorac pjesme, slave i plave slobode!... Po svom znanju lijepom, ćudi, duši blagoj Ti pripadaš kolu naših učenjaka, Od kova starinskih, slovinskih zemljaka ! Po dobroti, smiješku, naivnosti dragoj U pamćenju dugo znancima ćeš bit, Spise iz folklore rado će Ti štit! U Zagrebu, 11 VII 1933 Jakov Carić. I Sudaljine s. I s daljine gleda sprovod Tvoj i zet... I dok nad grobnicom mrtvo Ti je tijelo, A Dum Danko čita pobožno opijelo, Ukitio on Ti tužan je: sonet! Miso suznu šalje, u zaletu smjelu, U Dubrovnik lijepi, i sav njegov kraj, Gdje s nebeskog svoda sunca bliješti sjaj, Priznanje da oda Tvog života djelu! Ti već snivaš, starče, ljubljene kraj žene, Kraj sina i kćeri; pokraj roditelja, Meka tu će Tebi sterat se postelja!... Nad grob Tvoj već noći spuštaju se sjene, I dok Spasa zvonce još za Tobom kleca, Spominju Te Jakov i njegova djeca! U Zagrebu, 12 VII 1933 Jakov Carić. a Os ODA ROM ZNPONNKI