POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 31.
DUBROVNIK 2. Kolovoza 1933.
me
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV.
Narodna Svijest
tšijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Sporazum Grkve i države u Njemačkoj
Dana 20 srpnja potpisan je konkordat koji je sv.
Stolica sklopila sa njemačkom vladom.
Značenje ovoga konkordata i u vjerskom i u
političkom i u socijalnom pogledu upravo je golemo.
Čitava svjetska štampa opširno se bavi ovim konkor-
datom iznoseći njegovu važnost.
Današnji režim u Njemačkoj dolazi na vlast kao
dijete ,nacijonalne revolucije“, koju nisu proveli katolici,
Što više njemački katolici (Briining) snažno su se odu-
pirali Hitlerovu dolasku na vlast, Stoga se moglo
očekivati, da će ovaj režim, koji se odlikuje od vlada
u ostalim zemljama u prvom redu po tome, što hoće
sve ,Gleichschslten“ (č, glajhšalten t. j. izjednačiti) u
režimskom smislu. Nije bila poštegjena niti protestantska
crkva. Upravo u nedjelju provedeni su izbori, ia kojima
su hitlerovci dobili većinu i na taj način izjednačili i
protestantsku crkvu. s
Katolici su imali puno razloga, da se boje. Crkva
je od početka oštro osugjivala pretjerani nacionalizam,
a osobito hillerovski rasizam, po kojemu imaju gra-
gjanska prava samo oni, koji su i po krvi Nijemci.
Hitler je uništio katoličke stranke, izjednačio katoličke
radničke organizacije, skoro uništio omladinske orga-
mizacije, a organi vlasti su išli iako daleko, da su
zatvarali svećenike ne na desetke nego ma stotine.
Megjutim ni Hitler nije mogao ne uvidjeti, kako
je velika snaga njemačkog katolicizma, kako je velika
snaga katolicizma u čitavom svijetu. Katolicizam je u
svijetu sigurno najjača duhovna snaga, a u Njemačkoj
(u Njemačkoj je samo trećina stanovnika katolička)
sigurno jedna od najjačih. Zato je svaki narodni i
svjetski preporod nemoguć proliv i mima katclicizina.
To je dot ro uvidio i Musolini u Italiji, koji je pred
nekoliko godina pristao na rješenje rimskog pitanja.
To danas vidi i Hitler pa je jedna od prvih akcija
move vlade bila ta, da se u Vatikanu tražila mogućnost
sklapanja konkordata t. j. ugovora sa sv. Stolicom, po
kojemu će se urediti odnosi Crkve i države u Njemačkoj.
Bilo je ljudi, koji su videći, da je raspušten
cenirum, stranka za koju su mnogi krivo tvrdili, da je
upravljana iz Vatikana, mislili, da će se sv, Stolica
opirati konkordatu sa Hitlerom. Ali kako je sv. Stolica
stalno stajala na stanovištu, da se nje ne tiče politički
oblik vladavine u pojedinoj zemlji, već je se tiče samo
to, dali Crkva može slobodno višiti svoju zadaću u
crkvi, u štampi, u školi i u prosvjetnim društvima izvan
crkve u t, zv. Katoličkoj Akciji. Dakle Crkva se stavila
i stoji izvan i iznad politike i političkih pitanja, koja
su prolazna. Zato je na začugjenje i zaprepaštenje ve-
likeg dijela nekatoličke javnosti, koja tako rado piše i
govori o crkvenoj politici, a uopće ne razumije, što
je to Katolička Akcija, konkordat sklopljen vrlo glatko
i uspješno.
Po tome konkordatu Crkva u Njemačkoj ima
punu slobodu, U školama se predaje vjeronauk. Čak
i vjerske škole u koliko imaju dovoljno učenika plaća
država. Država doprinosi za uzdržavanje crkve. Orga-
nizacije Katoličke Akcije smiju se slobodno razvijati,
Katolička štampa smije slobodno izlaziti. Katoličke
teologije plaća i uzdižava vlada, Biskupi slobodno
imenuju svećenike, a papa biskupe. Kod imenovanja
biskupa postoji tek pravo t. zv. političkog prigovora.
U glavnom konkordat je vrlo povoljan, pa se
može kazati, da je taj konkordat ne samo djelo mudre
vatikanske diplomacije, nego uistinu djelo Crkve, koju
vodi Božja promisao, Njemački katolicizam će u novim
prilikama moći slobodno djelovati i razvijati se. Zato
je istinita riječ, da od Luterovih vremena do danas u
Njemačkoj na vjerskom području nije bilo važnijeg
dogagjaja od ovog konkordata,
Kod nadraženosti živaca, glavobolje, nesanice,
slabosti, kad se bolesnik boji imbdemo u naravnoj
FRANZ - JOSEFOVOJ gorkoj vodi kućevno sredstvo
pri ruci koje će sva ta uzrujanja ma iz kojeg dela
probanih organa odmah pištati.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Dijamantni jubilej nadbiskupa Jegliča
U nedjelju je veličanstveno proslavljen dijamantni
jubilej nadbiskupa Jeglića i 1900 godišnjica Kristovesmrti.
Nadbiskup Jeglić je najmarkantnija i najznačaj-
nija figura slovenačkog kulturnog života ovoga stoljeća.
Čitav svoj život posvetio je 3ogu i svome narodu, koji
može da bude sretan što je u najvažnijem novijem
historijskom vremenu dobio ovakovoga uzornoga vogju.
Sav njegov rad išao je za tim da slovenski narod
sačuva od onih, koji su ustajali protiv kršćanskih tra-
dicija Slovenaca.
Novija kulturna historija Slovenaca može da zlat-
nim slovima zabilježiti njegovo ime, ljer je Jeglić dao
Slovencima prvu s:mostalnu slovensku gimnaziju. To
je gimnazija poznata pod imenom ,Škofovi zavodi u
Št. Viđu“, te je jedna od majboljih u državi,
Dr. A. B. Jeglić rodio se u Begunjama ma Go-
renjskom g. 1850. Poslije gimnazije svršio je bogoslo-
viju u Ljubljani, a zatim je otišo u Beč u »Augusti-
neum“ gdje je doktorirao. Predavao je u ljubljanskoj
bogosloviji. Zatim ga je nadbishup, dr. Stadler pozvao
u Sarajevo i imenovao kanonikom. G. 1898 postao je
ljubljanskim biskupom. Na tom mjestu ostao je pune
32 godine. 1930 povukao se u Gornji grad, gdje žive
i danas.
Čitava Slovenija slavi Jeglića radi njegova čvrstog
i neslomivog karaktera u obrani prava katoličke crkve
i slovenskog mnarcda. Poznat je njegov požrtvovni
upravo apostolski rad u misijama, propovijedima, u
ispovjedaonici, u publicistici, rad na sccijalnom i ka-
ritativnom polju.
Na proslavu su došli nadbiskupi Dr. Bauer i
O. Rodić, te biskupi; O. Mišić, Dr. Bonefačić, Dr.
Mileta, Dr, Carević, Dr. Srebrić, Dr. Gnidovec, Dr.
Tomašić i Dr. Njaradi. Nadbiskup Jeglić je čitavim
putem iz Gornjega Grada do Ljubljane bio oduševljeno
dočekivan i pozdravljen od naroda. Naročito svečani
doček bio je u Ljubljani, kojemu su prisustvovale
ogromne mase naroda.
U Subotu je priregjen korcerat, u počast jubilarca,
sa 350 pjevača. Prisutan je bio episkopat, bivši mi-
nistri i pretstavnici kat, organizecija, Najveća je pro-
slava bila u nedjelju na bivšem Orlovskom Stadionu.
Na stadionu je bilo preko 60.000 duša, Frisutni su
bili i pretstavnici vlade, Tu su govorili ljubljanski
knez- biskup Dr. Rožman, nadbiskup Dr. Bauer i biskup
mariborski Dr. Tomašić, Na banketu u biskupskom
dvoru najznačajniji su bili govori Dra Bauera i samog
jubilarca. Dr. Jeglić dobio je posebnu čestitku od
kardinala Pecelija u ime sv. Oca.
U 3 sata imao se održati na Stadionu korcerat
Pevske zveze, kojemu bi prisustvovale 2400 pjevača.
Korcerat nije održan radi nevremena. Ova se proslava
može ubrojiti megju najveće vjerske proslave zadnjih
godina.
KODITELJIMA !!! kojima je stalo do sreće i
zadovoljstva u porodici, čim opaze na kojem članu
porodice blijedost lica, pomanjkanje volje za jelom,
nervoznost, čestu glavobolju, besanicu, lahku razdraž-
ljivost, umornost moraju znati, da su to posljedice:
slabokrvnosti, a spriječiti ćete mnega teža obo-
ljenja ako odmah poduzmete jačanje krvi željeznim
preparatom a to je »ENERGIN« za jačanje krvi, živaca
i apetita. Liječnici tvrde, da je za oporavak djece i
odraslih dovoljno 3 velike boce. Dobrog je ukusa,
piju ga rado djeca i odrasli,
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju
NE POLAZI NA DOPUST
A DA NE UZMEŠ
, e)» i ntsjfa
Aba, _ Z eli
2-0 sk. Crean "još
Turojava su. Lovrijenca.
Piše Vicko Lisičar.
Tvrgjava, koja se ističe nad predgragjem Pila,
nedaleko ulaska u grad Dubrovnik, bila je odmah od
kad je sagragjena posvećena kršćanskom junaku, muče-
niku sv. Lovrjencu i njegovim imenom prozvana. Podig-
nuta je na ogromnoj visokoj hridini, koju plače more
sa tri strane. Kako nam povjesničar Razzi kaže, a
s njim se slaže anonimni dubrovački pisac, kao tako-
gjer hroničar Ranjina, bila je sagragjena u četvrtom
deceniju XI. stoljeća godine 1038. Čujmo, što ova tro-
jica pišu o njoj.
Nakon što su Venecijani bili zaposjeli neke otoke
u Levantu, odlučiše ma njima podići tvrgjave, radi čega
počeše krcati veliki broj brodova vapnom, kamenjem
i ostalim potrebitim gragjevnim materijalom. Za ovu
grogju bijahu skupili preko tri stotine Majstora zidara.
Doznavši Dubrovčani za ovu pripremu, pobojaše, se,
da ne bi Venecijani podigli jednu od zasnovanih tvr-
gjava na školjiću blizu Dubrovnika sa zapadne strane,
što bi bilo poput straže nad njihovim gradom. Ne že-
leći imati takav tugjinski nadzor i napast pred svojim
gradom, stadoše oni odmah bez odgagjanja graditi na
spomenutom školjiću veliku i jaku tvrgjavu, e da tako
preteku Venecijane u njihovoj eventualnoj nakani, [
uistinu Dubrovčani podigoše ogromnu i čvrstu tvrgjavu
tijekom sama dva mjeseca. Nazvaše je tvrgjavom sv.
Lovrijenca, te u njoj ogradiše jedan dio prostora za
kapelu tomu svecu.
Pripovijeda dalje Razzi, kako je ova tvrgjava bila
god. 1493. u velikoj pogibli od zaposjednuća neprija-
telja. Bilo je jedne ncći mjeseca marta, kada se je
zapovjednik tvrgjave Petar pl. Saraka, ne mogavši spa-
vati zbog bolesti zuba, šetao po zidinama odnosne
tvrgjave i začuo oko ponoći neki žamor okolo tvr-
gjave. Nagnuvši se dolje k podnožju tvrgjave razabra
na svoje veliko zaprepaštenje jednu galiju, iz koje se
je bilo već iskrcalo nekoliko vojnika, koji su kušali,
da se popnu na tvrgjavu. Kao izvan sebe počne veli-
kom vikom buditi posadu u tvrgjavi, koja se u tili čas
probudi, te se svaki njen branioc nagje ubrzo na svom
mjestu, da kamenjem i drugim ubojitim srestvima
ostrani neprijatelja od opsjednute tvrgjave.
Crkvica je u ovoj tvrgjavi imala svoga stalnoga
kapelana, kojega bi imenovao dubrovački nadbiskup
na predlog Senata.
Tvrgjava je do danas sačuvana u posve dobrom
stanju, a povrh njezina ulaza još i danas vidljivo stoji
kip sv. Vlaha, kao stražar proti svakoj stranoj najezdi
na štetu karaktera i Vjere starih Dubrovčana. *
* F. Serafino Razzi O. P.: La storia di Ragusa. Ragusa
1903., strana 51 i 110.; Jugoslav. Akad. Umjet. i Znanosti:
Scriptores volumen i Annales regni Anonymi item Nicolai
de Ragnina Zagabriae 1883., str. 28. i 212., Dubrovački državni
Arhiv: Diversa Notaria svezak 1—20.
SARGOV
KALODONT