POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 38. -
DUBROVNIK 16. Kolovoza 1933.
Broj Čekovaog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo, — God. XV.
- Narodna Svijest
Gljena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Ur&dništvo. i Uprava kod MOGA 11 EKe Tiskare.
Izlazi svake Srijede
_Pojedini broj Din. 1,50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovaik
E se ne POLO
Eubaristija pomoć obitelii.'
Što je temelj zgradi, a korjen stablu, to je obitelj
ljudskom društvu. U obitelji primamo svoj prvi i glavni
uzgoj: tjelesni, vjerski i moralni. Obitelj je prva škola,
prvi hram, prva radionica ; to je centar i izvor svega
što se zbiva u povijesti čovječanstva. Velika je po tom
zadaća i uzvišena svrha ali i teška odgovornost svake
obitelji i pred Bogom i pred ljudima.
U izgragjivanju potpunih ljudi ne utječu toliko
ni državni zakoni, ni školska 'obuka, ni književnost ni
razne nauke, koliko utječe obiteljski uzgoj. Mi crkva,
ni država, ni škola ne mogu da ga potpunoma nado-
mjeste, nego samo da ga usavrše. Od obitelji baštinimo
ne samo tijelo i krv već i razne dobre ili zle sklonosti,
te duševne darove i sposobnosti. U obitelji se krešu
značajevi, bruse karakteri«i grade se poipuni ljudi,
Zato Crkva katolička pazi na obitelj kao na zje-
nicu oka svoga; nepokolebivo i neustrašivo brani sve-
tost i nerazrješivost ženidbe, traži svuda religiozni od-
goj djece, dok bezbožnici hoće da zakonom sankcio-
nišu ženidbenu rastavu, da otwu djecu sa obiteljskog
ognjišta, da u škole zavedu lajički moral, da ograniče
porod djece, da istjeraju Boga iz javnog života e da
tako sruše obiteljsko svetište, pak onda eto nemorala,
razvratnosti, anarhije, potpunog rasula.
U ovoj borbi vjera u Boga pruža obitelji najjači
oslon, dava joj ne samo mnaravne već i vrhunaravne
pomoći kao u božanskom nauku, tako u molitvi, u
sv. sakramentima a osobito u presv. Euharistiji.
Euharistija je sunce i katol. Crkvi i kršćanskoj
obitelji, Bez Euharistije nema pravog kišć. življevnja.
Euharistija uljeva roditeljima svijest dužnosti, ljubavi
i požrtvovnosti, a djecu uči strahu Božiemu, posluhu,
poštovanju starješina. Euharistija je mjesto kršćanskog
življenja. Gdje pada kult, štovanje i primanje presv.
Euharistije, pada i vjera i moral i kršć. življenje, a širi
se kruti materijalizam. Euharistični Kralj Isukrst ima
da vlada i kraljuje u našim obiteljima inače zlo i naopako.
Crkveni poglavari najviše brige posvećuju da u
kršć. obiteljima bude vladao duh kršćanski tako slavno
vladajući Pijo XI. u svojoj znamenitoj enciklici: ,Casti
connubii“ brani odlučno svetost i čistoću ženidbe, tog
najjačeg obiteljskog temelja. I sami inovjerci priznavaju
veliku važnost ovog Papinog djela u sadanje razvratno
doba. Ali obiteljski život uza svu svoju milinu, nije
uvijek posut ružama, ima tu trnja, jada i nevolje, tuge
i žalosti i svakovrsnih briga. A sve to može da svlada
lako onaj koji je prožet pravim duhom Isusovim, koji
se grije na suncu presv. Euharistije, koji se hrani tom
nebeskom hranom, kao što su se Židovi hranili manom
u pustinji.
Zato danas na dan ovog Euharističnog slavlja
obećajmo Kristu našem euharist. Kralju: Tvoji smo,
Tvoji hoćemo da budemo. Tebi posvećujemo svoje
srce, svoju djecu, svoje obitelji.
Molimo i nastojmo da naše obitelji budu slične
najljepšem svom uzoru — sv. Obitelji u Nazaretu. Tad
ćemo biti sretni i čestiti i mi, i naša djeca i naš narod
i naša domovina, a radovat će se i sv. Majka Crkva
kad vidi da Euharistični Kralj Isukrst vlada u našim
obiteljima.
Njemu čast i slava u vijeke.
* Ovo je bila tema, o kojoj je govorio na euharist. kon-
gresu u Stonu 16. jula o. g. g. Andro Peručić iz Korčule. Kako
je ovo jedno od najistaknutijih pitanja sadašnjice, to prenašamo
samo glavniie wisli iz tog referata, kad nam prostor lista ne
dopušta da ga u cjelini donesemo. — Ur.
Drugo hodočašće u Rim ide mjeseca sep-
tembra o. g. Ko želi sudjelovati treba da se
predbilježi do 10 augusta radi kolektivnog
pasoša. Učesnici treba da pošalju svoj lični
opis, koji će služiti za kolektivni pasoš kod
mjesnih vlasti. Za soe ostale informacije o-
bratit se na Agenciju ,Compagnia« Adriatica«,
Dubrovnik, Put XIII. novembra br. 7. Vis-a-vis
Hotel Imperial.
O našoj Zanatskoj školi.
Početkom septembra počima kao i lani školska
godina na zanatsko trgovačkoj školi u Dubrovniku.
Pred dvije godine spojene su dosadašnje 2 stručne
produžne (šegrtske) škole u jednu, pod imenom ,Za-
natsko trgovačka škola“. Ista imade 3 razreda sa 6
odjeljenja, broji godišnje poprečno oko 100 djaka, što
trgovačkih što zamatlijskih naučnika, i pokazuje već
dobra uspjeha. Pitanje jedne trgovačke škole kod nas
jedno je od važnih pitanja našeg privrednog života,
jer dobar dio naših zanatlija i trgovaca, osim osnovnih
škola, ne polazi nego stručnu produžnu školu. Spo-
sobnost i vještina u struci potrebne su svakom poslovnom
čovjeku, jer mu je to temeli i preduslov za napredak;
marljivost i poštenje u poslovanju, pak glavne su
odlike, koje taj napredak vidljivo promiču.
Ako poslovni čovjek želi da osim toga, razumno
i u redu vedi svoje poslovanje, a ono što je glavno,
da se održi u velikoj utakimici koja damas vlada u
svakom poslovnom radu, (a koja obara sve ono što
nije vješto, sposobno i spretno) mora da osim pome-
nutih odlika, bude dovoljno uvježban u nekim vješti-
nama, u nekim naukama, koje su usko vezane nje-
govim radom. Mora poznavati poslovno računanje,
ispravno kalkuliranje cijena vlastitih proizvoda, uredno
bilježenje dnevnih poslovnih dogadjaja, sastavljanje
trebovanja, poslovnih pisama, faktura, itd, Mora pobliže
poznavati materijal svoje struke, alat, potrebštine, ma-
šine, sprave, koje se pri preradbi tog materijala upo-
trebljuju. Često puta treba da bude više ili manje
uvježban u skiciranju i citanju pojedinih predmeta
odnosne struke. Ali to nije sve: moraju mu biti
poznati svi oni zakonski .pvopisi koji se odnose na
njegov privredni rad i na razne poslovne odnose po-
moćnim osobljem, raznim vlastima, privrednim i soci-
jalnim ustanovama. Briga oko odgoja šegrtskog pod-
mlatka podijeljena je izmegju majstora i škole. Naučnik
uči kod svog službodavca praktičan rad, a u školi
dobiva teoretsko stručno znanje, potrebito u radu. Jedno
i drugo idu uporedo, madovezuju se i popunjuju.
Poznato je da Zakon o radnjama odregjuje obavezno
pohagjanje stručnih produžnih škola i propisuje razne
mjere da to pohagjanje bude što urednije i uspješnije.
Bez uvjerenja o izučenju zanata kod službodavaca, kao
što i bez svjedočanstva o uspješno svršenoj stručnoj
školi, šegrt ne može da dogje na pomoćnički ispit
niti može da bude pripušten na majstorski ispit. Bez
majstorskog ispita odnosno lice nema prava da nikada
dobije ovlaštenje ili dozvolu za samostalno obavljanje
posla. Kod nas, kao i u drugim mnogim gradovima,
posvema je ukinuta večernja pouka ito iz pedagoških,
didatičnih, higijenskih i ekonomskih razloga. Opazilo
se je da je pohagjanje dnevne šegrtske škole redovi-
tije, da su gjaci sabraniji i pažljiviji, da čitava pouka
bolje teče i da donosi vidljive uspjehe. Možda neki
poslodavci ne gledaju dobrim okom dnevno pohagjanje
škole, jer im ono otimlje za nekoliko sati dio radne
snage. Postoje zakonski propisi koji sile službodavca
da za vrijeme radne pouke puštaju svoje šegrte u školu
i da kontrolišu to pohagjanje, ali, i bez toga, kad isti
uvide korist dnevne šegrtske škole, rado će se žrtvo-
vati i nastojat će da je šegrti redovito pohagjaju, jer
će tako doprinijeti izobrazbi zanatskog podmlatka i
općem napredku privrede.
Dr. Juraj Šlaus.
ITO pasta za zube je najbolje.
NE POLAZI NA DOPUST
A DA NE UZMEŠ
Dr. Aranđelović o Jugoslavenstvu
% Sveuč. profesor dr. Dragoljub Arangjelović napisao
u ,Pravdi“ ovaj članak:
»Nije davno bilo, kad je i riječ ,Jugoslavija“
»jugoslavenski“ bila u javnom životu proskribirinia.
Sjećate se, zacijelo, doba kad se naša država
zvala »Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca«. — Tko
bi se tada usudio da je nazove ,Jugoslavijom“ smatran
je skoro za izdajnika, a jedan tadašnji režimski list
tvrdio je ozbiljno, da je tu riječ izmislila ,crnožuta
vještica“ (Austrija), da zavadi Srbe, Hrvate i Slovence...
I bjesomučno je napadao ljude, koji su se kao dobri
Srbi, Hrvati i Slovenci, smatrali Jugoslovenima.
Od kako je naša država dobila ime Jugoslavija,
koje najbolje odgovara njenom sastavu, pali smo. u
drugu krajnost. Sade je adut Jugoslavija, -jugosie
Sve je sada »jugoslavensko«.
jugoslavenski. * . Na sve strane isamo jugobanke, ju-
gozavodi, jugopoduzeća, jugotrgovine .. . Naročito kod
nas Srba. Sada se izbjegava ime Srbin, srpski, Hrvat,
hrvatski, Slovenac, slovenački. Ima već ljudi, koji misle,
da se ne smiju više smatrati Srbinom ili Hrvatom ili
Slovencem, nego ,Jugoslavenom“ ; koji ne smiju za
jezik kojim govore kazati da je srpski, hrvatski, slo-
venački, nego jugoslavenski i koji u službene propisne
liste stavljaju, da su m,marodnosti jugoslavenske“ i da
im je materinski jezik ,jugoslavenski« ... Već se piše
»historija Jugoslavije“, a me historija Srba, Hrvata i
Slovenaca“.
| sada je došlo na red stvaranje jugoslavenskog
mentaliteta ... Tako g. Petar Skok, profesor zagre-
bačkog sveučilišta, izaslanik ministerstva prosvjete, na
ispitima u ljubljanskoj gimnaziji, u jednom saopćenju
u »Pravdi« veli : ,Ja držim za vrlo lako mogućno stvara-
nje jugoslavenskog mentaliteta putem srednje škole...
Potrebno je, da vlast izda instrukcije za pojedine
predmete... Nedostatak tih instrukcija osjeća se mnogo
u nacionalnim predmetima, specijalno u historiji. Ti
predmeti imaju za zadatak da stvaraju jugoslavenski
mentalitet. Tu treba nastavnicima dati ,maršrutu“,
G. profesor nije se u ovom svom saopćenju
»Pravdi“ pobliže izrazio o tome: u čemu se sastoji taj
jugoslavenski mentalitet, na čijem stvaranju treba i
preko škola raditi. Zato ne možemo o njegovim po-
gledima u ovom pitanju više ni govoriti, Ali potrebno
je ipak o ovom pitanju raspravljati i istači izvjesna
načela, sa kojima će se možda i g. profesor Skok složiti.
Treba doista energično raditi na stvaranju jugo-
slavenskog mentaliteta, ali ne pod cijenu negacije Srp-
stva, Hrvatstva, Slovenaštva. Treba raditi na tome, da
Čak je i jezik zima
SARGOV
KALODONI