Str, 2 »NARODNA SVIJEST« Br. 34 200 dječaka izmegju 14 i 16 godina mogu da nagju put u život u modernim industrijskim poduzećima Bata d. d. Vukovar - Borovo. Danas se dugo školovanje ne isplaćuje, jer je i suviše mala nagrada prema utrošenom kapitalu i vremenu. Nesravnjeno je probitačnije — i po mladiće i po otadžbinu — put u privredni život, put, koji je kraći i unosniji. TOMAŠ BATA koji je stvorio ako ih roditelji nisu htjeli ili nisu većina slavnih i vodećih ljudi u privredi, pa i u nacionalnom životu uopće, desetine hiljada samostalnih egzistencija u privredi, govorio je mlagjim ljudima, da ne treba da žale, mogli da školoju, jer je život škola, rad najbolji učitelj, a siromaštvo najbolji savjetnik i pomagač. I pošla je u život potpuno siromašna. Nije tomu davno, da je društvo otvorilo vrata svakom siromašnom dječaku do najvišeg mjesta. To treba iskoristiti. Tek prije jednog stoljeća, govorio je Bata, čovjek je odista postao kovačem svoje sreće. Ulaskom u život — u ranoj mladosti pod uslovom, koj davac — mladić počinje da privreduje mnogo godina ranije nego bogato dijete. B kaza i blagostanja u starijim godinama. Slobodne p osnov pojedinca. Istina, taj put često je vezan za borbu, ali borba očvršćava. danas čovjek može da pije, puši i t. d. Porok je mati neuspjeha. — Umjerenost i vrlina su uslov za pobjedu. i garantuje moderno radničko zakonodavstvo i svaki socijalno nadahnut poslo- ogatstvo roditelja je vrlo često uzrok izgubljenog puto- rofesije su osnov nezavisnosti. U njima neometano dolaze do važnosti sve sposobnosti Podliježe samo onaj, koji se ne brani od poroka, ko smatra da — A pobjedniku uvijek pripada usklik ,, Živio !“ Objašnjenja o uslovima prijema dobijaju se u svakoj našoj prodavaonici. Pisma iz naroda. STON. Na 8 ov. mj. bile su u crkvi sv. Vlaha zadušnice za pok. Stjepana Radića, kojim je prisustvo- vala većina domaćina. — Na Veliku Gospu su župe Velikoga i Maloga Stona učinile zajedničku jubilejsku procesiju do starinske crkve ,Gospe od Lužina“. Ta je procesija bila istodobno spojena sa pomenom tri- desetog dana skorog Euharističnog kongresa, kao za- hvala Bogu ma uspjehu. Crkva ,Gospe od Lužina“ bila je premalena za svijet, koji se je za ovu prigodu bio okupio, pa je na terasi pred crkvom bio naprav- ljen oltar, gdje je uz podvorbu dvaju svećenika, preč. Dr. Ljubo Bačić otslužio pjevanu sv. Misu. Poslije evangjelja pred sakupljenim narodom održao je msgr. Dun Miro Taljeran kratak ali zanosan govor, stavljajući mu pred oči i ma izgled vjeru otaca, kao najljepšu baštinu i najsvetiji amanet. TRSTENO. Sablažnjiva golotinja. Naša je općina izdala javnim oglasom zabranu kupanja na našem pris- taništu, ta zabrana stoji samo na papiru — ne poštuje se — jer za nekog je u snazi, a za mekog ne, Stranci dolaze dnevno u naše selo u ovećem broju. Više se puta vidi megju njima golijeh — muških u samim kupaćim gaćicama, ženskih u sasvim dekoltiranim tri- kotima, ali i bez kaputa, dogju pod platane i po cesti se tako šetaju na opće zgražanje mješćana, te im nitko nesmije da prigovori tomu javno, radi ,smetanja mira i reda“, U novinama čitamo da je po raznim kupa- lištima zabranjeno ići u kupaćim kostimima sa ogrta- čem dalje od mjesta odregjenog za kupanje. A kod nas ? Za naše je selo trg ispod platnja isto što je za Dubrovnik Šetalište Kr. Aleksandra — Placa Kr. Petra — Gundulićeva poljana itd., pak zar da i za nas ne vrijede isti propisi? Maša je općina otrag par godina bila izdala oglas kojim je pod prijetnjom globe bilo zabranjeno ići u kupaćim kostimima po mjestu, a gdje je taj oglas sada? Zar smo u ladiji ili Africi? Do koga je nek za ovo providi. Tim. GRADSKE VIJESTI. Uz Meštrovićev jubilej. Prigodom proslave 50-godišnjice velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića priregjena je mala izložba njegovih radova u knjižari »Jadran“. Izložena je ,Vestalinka“, ,Portretna studija“, »Studija lova“, te umjetnikov lik, djelo drugog hrvatskog kipara Frana Kršinića. Privatni tajnik engleskog kralja Sir Hary Lloyd Verney napustio je Dubrovnik nakom duljeg boravka Posjeti će nas opet ove zime, jer je oduševljen našim gradom, njegovim spomenicima i prirodnom ljepotom. Dr. Edi Miloslavić u Zagrebu. U Zagrebu je stigao naš sugragjanin Dr. Edi Miloslavić, kriminalni patolog svijetskog glasa i profesor sveučilišta u Mil- waukee (U. S. A.). Dr. Miloslavić postao je profesor medicinskog fakulteta hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, te će sada započeti predavanja iz područja kriminalo- gije i sudske medicine, Pižame u šetnji gradom, Primili smo iz redova gragjanstva pisama u kojima se traži, da žigošemo šetnju gradom u pižamama i zatražimo bezobzirni postupak vlasti prama svakome, koji se na taj način odjeven pokaže na ulici. — Mi smo svoje učinili. U svoje doba smo i o tom pisali i javno pokudili taj nemoralni i neukusni način pokazivanja na ulici. — Poznato nam je nadalje da je izdana i redarstvena zabrana u tom smislu, kao i to, da je redarstvo u nekim slučajevima nastupilo i kaznilo osjetljivo slične prekršaje. Ali nažalost moramo da konstatujemo pre- žalostnu činjenicu, da mnogi uzimlju tu stvar sa po- slovne strane, pa se čak žale da se to nastoji spriječiti, jer da se na taj način odbija turizam. Mi se ne možemo da dovoljno načudimo onoj gospodi, koja više drži do onih par dinara, koji takvi gosti ostave u gradu, nego do dobrog imena i poznate skladnosti u našoj javnosti, te do moralnosti i pristojnosti na ulici. Je li moguće da se čovjek toliko zaboravi, da pogazi svoj ukus, uvjerenje i moralno shvaćanje samo zato, da bi od toga imao ma tko to bio onu problematičnu korist, koju nam nose kupališni gosti u ovim privrednim pri- likama. To za nas znači prodavati svoj ukus, osjelji- vost i moral, a i pravu dobrobit našeg grada. Ubinam gentium sumus ? Gdje je stari ponos i obraz ? — O istoj stvari primili smo i slijedeće: Opet pižame na ulicama. Svakodnevno i pored policijske zabrane vidimo po našim glavnim ulicama i trgovima strane dame u pižamama. One slobodno šetaju, a znadu katkada i pušeći unići u trgovine i kavane. Što je najsramnije, te dame znadu, tako obučene, i u naše crkve unići. Do sada morali su par puta naši svećenici energično intervenirati, da ove figure protjeraju iz naših crkava. Više je nego žalosno i ne- moralno, da ne samo mi stariji, nego i maša djeca, moramo gledati ove nemoralne pojave. Preporučamo našoj policiji, da kao i do sada, energično i bez ikak- vih obzira ove ,hipermoderne dame“ zasluženo i za- konski kažnjava. A našim hoteljerima takogjer prepo- ručamo, da svoje goste upozore na postojeću zabranu kretanja po gradu u pižamama. O čišćenju naših ulica. U našem gradu bio je običaj, da pometači ulica vrše svoj posao iz rana jutra: od tri sata do pet. U to doba mogu slobodno i bez ikakvih zapreka očistiti sve ulice. Nitko im ne smeta, ni ljudi ni prometna sredstva. A, prašina, koja se po- diže za vrijeme čišćenja, ne pada na odijela niti je udišu ljudi. Ova praksa čišćenja ulica zabacila se, jer svakodnevno vidimo, da pometači čiste ulice i na podae i popodne i pred večer, Dakle u doba, kad su i od- rasli i djeca na ulicama i u trgovinama. Iz higijenskih i estetskih razloga potrebno je ovo zabraniti i uvesti čišćenje samo u rano jutro kao i prije. Po danu mogu pometači nositi smetlje iz stanova, ali mesti i čistiti ulice nipošto. Za ovo nam i stranci zamjeraju. Jer smo često imali prigode viditi, kako prolazeći kroz naše glavne ulice stranci stavljaju svoje rupce na nos i usta, a katkada srdito izgovore: škandal. Zbilja škandal i sramota za naš grad, Preporučamo našoj općini, da ovo važno pitanje ugleda našeg grada čim prije riješi, Dolazak austrijskih gjaka. Koncem ov. mjeseca dolaze u naš grad dvije skupine austrijskih srednjo- školaca iz grada Mureka (Štajerska). Da Vaše dijete bude zdravo i veselo!!! dajte mu »ENERGIN« za jačanje krvi, živaca i apetita. »ENERGIN« pospješuje razvitak djeteta. Djeci 3 puta na dan po 1 malu kašiku ukusnog »E NERGINA«. »ENERGIN« dobiva se u apotekama pola litre D. 35. EE=aEIEUIIn No AZIIANIMOMURINVA MNE ONES s 2 e. Zaručeni. Naš sugragjanin gosp. Periša M. Barbir tipograf, zaručio se je 18. ov. mj. sa g.gjicom Jelenom I, Neralić iz Zemuna. Čestitamo ! Tvrđava Lovrijenac. Stari i jedini put koji je vodio u tvrgjavu još iz vremena Republike, danas je zapušten, gnusan, razrovan, pun svakojake nečisti ot- padaka, gotovo neprolazan. Suviše pri samomu ulazu puta nalazi se čitava kultura peradarstva, što užasno prolazniku zaudara. Tako isto i one mase kokoši i piladi, koje su puštene na pašu po šumici i nasadištu kvare nasade od samoga našega ,Duba“ nasagjene i njegovane. Tu se pruža krasna slika, koja sa svojim zelenilom, te se je razasulo po starodrevnim hridinama na kojima je sagragjena glasovita tvrgjava, prolazniku dočarava slike iz carstva priča i vremenskih dvora. Molimo g.g. kastelane da ovaj stari republikanski put sa veoma malo troška poprave, uklone sve ove ne- urednosti te s timme olakote postarijim pristup na tvr- gjavu. To će dobro doći i strancima, koji mjesto da se vraćaju istim putem proslijede starim te nailaze na drugu sasvim novu panoramu. Doista pogled na okolne kuće, dvorce, parkove, uvale i kupališta, nadasve pri zapadu sunca, kad večernje rumenilo zalazećeg sunca pruža čarobni prizor ovoj jedinstvenoj slici, ostavlja prolazniku i posjetiocu nezaboravno ugodno sjećanje ma ovaj krasni posjet Lovrjencu. Molili bi takogjer da ,Dub*“ postavi nekoliko svojih klupa za odmaranje i uživanje vidika sa raznih položaja na krasnu okolicu Grada. Općinu pak molimo da definitivno odstrani ona drvena vratašca pri ulazu starog puta, koja su nekad otvorena a nekad zatvorena bez razloga a na samo negodovanje i uz protest posjetnika. Na Lovrijencu na dan Sv. Lovrijenca 1933. Pilar. Vagjenje šljunka na putu od Boninova do Gruža. Na ovom putu sa zapadne strane, neposredno do samog puta, na mnogim mjestima se raskopava strana i vadi kamenje, iz kojeg se čini šljunak (tu- čanac) za nasipanje puta. Strašno je vidjeti one jamu- rine, koje iznakazuju izgled puta i brijega. Izgleda kao vandalizam. A ipak put Boninovo—Gruž je naš glavni put, kojim prolaze svi stranci, što k nama do- laze. Videći onako unakazivanje one lijepe prirode ljudi se zgražaju, kako se nešto onakva smije dozvo- liii. U nas Bogu hvala, kamena ne manjka na sve strane, pa se ne radi nego o nešto malo više troška za dovoz. Ako je taj trošak tako odlučan u pitanju dobave tučenca, onda ne znamo, gdje će se još početi razbijati i kopati, da ga se što jeftinije dobavi! Dru- govdje se i na ovake stvari na čuvanje izgleda prirode mnogo pazi, ali eto kod nas je u tome dopušteno i najgore. A šta misli o tome konservator i Gragj. Odbor. Mislimo, da je izgled mnogo vrijedniji od gdje kakove zidine, prozora ili dimnjaka, Ovu opasku preporučamo pažnji gragianstva. »ALGA“ za masažu kod Reumatizma, Išiasa, Kostobolje, Probadanja i Stezanja Mišica. Na dlan ruke izlijete nešto »ALGE«, nakvašenim dlanom trljajte uzduž mišica onaj dio tijela gdje osjećate boli. Kad se je dlan ugrijao i posušio, nakvasite nanovo i opet trljajte. Tako opetujte više puta, zatim umotajte natr- ljani dio tijela vunenom krpom ili maramom. Masirati treba dva do tri puta na dan, a po potrebi i više, Već iza prvih trljanja primjetit ćete ugodni osjećaj i olak- šanje boli. Čim osjetite i najmanje neraspoloženje i stezanje matarite tijelo »ALGOM« jer to može biti po- četak težeg oboljenja, koga ćete sa malo »ALGE» predusresti. »ALGA« dobiva se svuda 1 boca D., 14.—