Str. 2.

Dali je opravdano zasnovanje zasebnog Za-
ružnog Saveza za Zetsku banov. na Cetinju?

U novije doba radi se kako čujemo na osnovanju
zasebnog zadružnog saveza na Cetinju.

Osnivanje takovog Saveza za sada mebi bilo ni
najmanje uputno ni korisno. U prvom redu smeta raz-
nolikost zadružnih zakona i ostalih zadružnih propisa.
Zadruge u krajevima bivše pokrajine Dalmacije a pri-
pojenim Zetskoj banovini — srezovi Dubrovnik i Kotor
— podložna su još uvijek austrijskim gragjanskim i
zadružnim zakonima, dok ostali krajevi Zetske bano-
vine u opće nemaju svoj posebni zadrugarski zakon,
nego se u novije doba ravnaju prema zakonima važe-
čim na području ranije Kraljevine Srbije. Ranija Kra-
ljevina Crna Gora nije n. pr. imala pa ni sada nema
još nikakvog ribarkog zakona te se onamo riba može
uništavati i dinamitom, a budući ne postoji zakon, ne
može se proti dinamitašima primjeniti bilo koja kazna.

U drugom redu valja imati na umu, da bi danas
u doba teške novčane krize uzdržavanje jednog takovog
saveza bez jačih pripomoći sa strane države i banovine
bilo nemoguće. Osnivanje pak saveza, koji bi svoj
opstanak u prvim danima morao vezati na pripomoći,
bilo bi pogriješno, i takav savez bio bi usugjen na
kratak vijek. Poznato je da je temelj svake privredne
organizacije novac, koji je do sada zadružnim savezima
prilijevao iz novčanih zadružnih ustanova i štedionica,
a te sada s reda traže primjenu čl. 5 zakona ili čl. 6
uredbe o zaštititi zemljoradnika, pa skoro svi Savezi
muku muče, kako da vežu kraj s krajem.

U trećem redu ne treba zaboraviti ni na okolnost,
da još nije riješeno pitanje da li se za svaku vrst
zadruga — kreditne, potrošačke i proizvagjačke ima
osnivati posebni savez. Jednako nije riješeno ni pitanje
da li se za razne vrsti proizvagjačkih zadruga kao ri-
barske, vinogradarsko-vinarske, voćarske, povrtljarske,
mljekarske, ružmarinske itd. zadruge za koje već po-
stoje posebne zadružne Centrale, ima osnivati posebne
saveze ili da one i nadalje ostanu u sklopu odnosnih
saveza.

Konačno valja napomenuti, da u takav savez ne
bi pristupile mjesne zadruge za poljoprivredni kredit,
a tih je upravo u Zetskoj banovini najviše osnovano,
dok ostale vrsti zadruga u istoj banovini izuzev srezove
Dubrovnik i Kotor u opće još nisu razvijene.

Wavedeni razlozi diktiraju, da se sa osnivanjem
zasebnog Zadružnog Saveza za Zetsku banovinu pri-
čeka u najmanju ruku dotle, dok se ne postigne izjed-
načenje zadružnih zakona za cijelu našu državu.

Nikako pak ne bi bilo ni uputno ni dobro, da
se za sjedište takovog saveza odredi Cetinje budući da
u Cetinju ne bi zapravo našlo ni toliko ljudi upu-
u zadrugarstvo, koliko ih je potrebno za izbor
samoga vodstva.

Kada jednom dogje do osnovanja toga Saveza
bilo bi najpodesnije, da njegovo sjedište bude u Du-
brovniku, gdje ima dovoljno sposobnih za obrazovanje
vodsiva savezova, a kada se ma to radi bilo kojih raz-
loga ne bi pristalo, podesnije bi bilo da sjedište saveza
ragje bude u Kotoru nego li u Cetinju, a to s jedno-
stavnoga razloga da ti krajevi bivše pokrajine Dalma-
cije raspolažu u prvom redu sa opsežnom zadružnom
tradicijom jer iu postoje zadruge od mazad 25—30
godina, koje posjeduju svoje domove, svoje rezerve i
služe se naročitim knjigovodstvom u svom poslovanju,
pa ne bi bilo začudno kada bi te zadruge došle do
zaključka, da im se takav savez nameće odozgo, te bi
bilo otvoreno polje svakakovim sumnjama, a to tim
više što one same takav savez ne žele i kada je nji-

hova namjera da ostanu u onim savezima u kojima
su i danas začlanjene.

Agitacija, koju bi se provelo sa ,nekakvim pri-
pomoćima“ mogla bi možda da upali kod koje proiz-
vagjačke zadruge, nikako kod drugih, koje dobrovoljno
ne bi htjele da se začlane u novi savez na Cetinju.
Zadruge sa dalmatinskih strana Zetske banovine pripa-
daju danas većinom Zadružnom savezu u Splitu, koji
im posvećuje svaku moguću pažnju, daje upute i obavlja
revizije na način, da ništa ne bi u tom pogledu apro-
titirale od novog saveza na Cetinju. Valja uzeti u obzir
da je takovih zadruga, koje postoje na području okružnih
sudova u Dubrovniku i Kotoru preko 60 na broju.

Svi ovi navedeni i nenavedeni razlozi nalažu da
se u postojeće stanje ne dira, te da dalmatinske zad-
ruge za sada i do donošenja jedinstvenog zadružnog

zakona ostanu u svojim zadružnim savezima, koje su
one stvorile,

i Ako bi se pak i unatoč svima navedenim razlo-
zima, pitanje osnovanja Saveza u Cetinju ipak počelo
riješavati, zadruge sa pravom pitaju, da se ne donosi
nikakova odluka, a da se prethodno ne sasluša mišljenje
njihovo — kao i njihovih saveza. BZ.

  

— AB cepi f 0:

RODNA SVIJEST«

Pisma iz naroda.

ŽRNOVO (Korčula). Srebrni pir O. Jačinta Be-
liča, domimikanca, svečano je proslavljen u Nedjelju
10. o. mj. Uoči svetkovine slavljenje zvona, pucanje
mužara, rasvjeta cijelog mjesta a napose zvonika na-
vještalo je sutrašnju svečanost. Put od kuće sveča-
reve do crkve Matice bio je sav iskićen zelenilom i
slavolucima. Na dan svečanosti pratila su svečara iz
kuće do crkve šk, djeca sa svojim nastavnicima, bra-
tovštine sa križima i barjacima, svećenstvo i veliko
mnoštvo naroda pjevajući ,Blagoslovljen Gospodin
Bog Izraelov“, Preko svečane Mise u trojci mp. O.
Dane Zec, franjevac održao je lijepo prigodno slovo,
na prikazanju otpjevan je ,Juravit“ od Bosiljca, svečar
je pričestio staricu svoju majku, koja je dočekala ovo
slavlje i na koncu mise lijepo se svima zahvalio : sa-
dašnjem župniku vič. Dun Ivu Gregov, koji se je po-
glavito brinuo za ovo slavlje, preč. Don Petru Kalo-
gjera, bivšem 25 godišnjem župniku Žrnova, trećem
redu koji mu je ovom prigodom darovao lijepu misnicu,
a on je ostavio crkvi, crkvenom pjevačkom zboru, koji
je ne samo pjevao misu več mu priredio i podoknice,
pak crkovinarima i svemu narodu, koji je uzveličao
ovo njegovo slavlje. Preko svečanog objeda u kući
svečarevoj palo je više lijepih mazdravica i svečaru i
njegovoj starici majci. Mp. O. Belić poznat je pučki
propovjednik revan u službi Božjoj. Neka nam ga
dobri Bog poživi da proslavi i zlatni jubilej misništva
i nek blagoslovi njegov rad na spasenje duša.

ŽULJANA. Smrt uglednog starca. U Petak 14.
o. m. zvono sa zvonika sv. Martina otkucalo je završnu
pjesmu života sijedom starcu Nikoli Čakelić. I dok se
zvuk zvona gubio zrakom megju stanovništvom ne-
prestano se ponavljao usklik: umro je dundo Nikola.
Ovaj sijedi starac rogjen je 1842 god. i prema tome
Božji Sud ga k sebi poziva u 91. g. života. Rogjen u
godinama kada je naš primorac išao u svijet na more
pak tako i on ostavlja, u najranijoj dobi svoga života,
očinski prag i ide u svijet, boreći se za svoj opstanak.
Ukrcan na brodovima plovi mora i oceane i proživ-
ljava najveća iskušenja još mladog života. Neprestana
borba s elementom prirode stvorila je od njega gvoz-
deno ustrojstvo i jaku volju, te ga do posljednjeg
časa nijesu napustili. Vrativši se s mora osniva lilepu
i čestitu obitelj, u- kojoj sve do smrti živi. Uvijek
predan radu i čestitom životu a zadojen svim vrlinama
pravog kršćanina uživa pažnju i poštovanje sviju.
Pun pomorskog iskustva, a sposoban u živopisnom
pričanju pomorskih dogogjaja okupljao je oko sebe
svakoga, a naročito mlagji naraštaj. Kao što je lako
snosio terete života isto tako je lako predao svoj duh
Stvoritelju. U Subotu 16. ov. mj. uz brojno učešće
mještana bi sprovedeno mrtvo tijelo dunda Nikole i
pokopano na mjesnom groblju. I dok je mukla pjesma
zvona odavala posljednju počast učesnici, bacivši u
grob po grudu zemlje oprostiše se ganuti od čestitog
i iskrenog čovjeka, koji je cijeli svoj život bio posvetio
samo radu za sebe i za svoje. Laka mu hladna zemlja,
a duša mu se raja mauživala. K.

MAJKOVI. Opet jedan žalosni slučaj. Kao da
se zla sudbina nadvila nad ovo mjesto, te se ovako
često dogagjaju samoubojstva i to svoje vrste naime
vješanjem a opet sve od samo ženskih osoba. Još se
sa grozom sjećamo, kako su se od 6. V. god. 1930
do svrhe travnja 19382 dogodila tri grozna slučaja ove
vrste, kad evo opet na 10 o. mj. t. j. u negjelju prije
podne, kad su ukućani bili u crkvi kod sv. Mise:
objesila se u svojoj kući Klare Kraljević, žena uglednog
mješćanina g. Iva Kraljević iz Donjih Majkova. Svak
je ostao zaprepašćen i okamenjen na ovu tužnu vijest
jer je bila vrijedna i valjana žena, te se u čudu pita:
što je moglo da je naćera na ovaj strašni čin? Bog
joj bio milostiv, a njenom ožalošćenom mužu i djeci
dao utjehu u teškoj nesreći i žalosti.

MARIĆ NIKO

financijski direktor u penziji,
otvorio je kancelariju

financijsko-pravnog zastupnika
u Dubrovniku u ulici Petilovrijenei br. 1. I pod,
Primaju se stranke od
8—12 i 16—18 sati.
Preuzima se zastupanje u svim financijskim
poslovima (poreza, taksa, monopola, carina,
trošarine i javnih drugih dača) pred finan-
cijskim vlastima i Upravnim Sudovima.

 

(214

Br, 38.

   
 

je taj zub, ako ga odmah
ne zamašimo. Ostatak jela
ujeo se među zube, stvara
se mliječna kiselina koja
rastvara zubnu caklovinu.
Posljedica toga je malena
rupa. Dnevna. njega s
Chlorodont zubnom
pastom zastićuje zube od
prerana raspadanja, čuva
ih zdravima i čini ih sjajne
bijelima. Tuba Din. 8.-,
velika tuba Din. 13.-.

 

Kulturne vijesti.

Križ Ivana Sobjeskoga. Poljske parlamentarce,
koji su posjetili sve naše gradove i svuda bili svečano
dočekani, blagoslovio je u Kotoru preuzv. biskup Uccel-
lini križem, kojim je otrag 250 godina svećenik Marko
d' Aviano blagoslovio vojsku Ivana Sobjeskoga pred
Bečom. Taj se križ čuva u moćniku sv. Tripuna. Ovo
je na Poljake tako djelovalo da su se do suza ganuti
bacili na koljena, te ostali zahvalni preuzv. biskupu
Uccellini.

Pravoslavni arhiepiskop prešao na katolicizam.
Ovih je dana svečano primljen u katoličku Crkvu
rusko-pravoslavni arhiepiskop Vladimir Aleksandrov.
Ovo je primanje obavio Msgr. Bucy3, vladika kojemu
su podvrgaute sve ruske kat. župe istočnog obreda u
Evropi. Poslije svečanog obreda, koji se održao u
Peekshillu, (Newyork). Msgr. Bucys je celebrirao sv.
Liturgiju po rusko-slavenskom obredu, a koncelebrirao
inu je sam novoobraćeni arhiepiskop. Ovo je obraćenje
plod pokret& megju rusko-pravoslavnim iseljenicima
za crkveno jedinstvo. Tako je Msgr. Bucy3 poslan od
Papinske komisije za Rusiju nedavno u Sjedinjene
Države na izričiti poziv nekolicine rusko-pravoslavnih
paroha, koji su zatražili pristup u Katoličku Crkvu.
Ovo je znamenito obraćenje napravilo najdublji utisak
na ruske pravoslavne vjernike u Sjedinjenim Državama.

Obraćenje poznatog književnika. U engleskim
je literarnim krugovima pobudilo veliku senzaciju o-
braćenje na katolicizam odličnoga engleskoga pisca i
kritičara Arnolda Lunna, koji važi kao jedan od naj-
talentiranijih engleskih kritičara. On je prešao na ka-
toličku vjeru nakon svestranog proučavanja anglikansko
protestantske vjere, došavši do zaključka da je Crkva
katolička jedina prava Kristova Crkva. Njega je pri-
mio u Crkvu O. Ronald Knox, koji je i sam pisac-
obraćenik. Arnold Lunn piše sada knjigu, u kojoj
iznosi razloge svoga obraćenja.

Obraćenje apostata. Početkom svibnja nastao je
u Beču osobiti pokret megju ateistima. Dnevno oko
60 osoba traži opet povratak u Crkvu i miri se sa
vjerom svojih otaca. Nekad se (pred 15 godina),
jako bio razmahao pokret bezbožnika, marksista, slo-
bodnih mislilaca. Sad će katolici biti mirni u svom
zvanju i neće biti napastovani radi vjere. U 6 sedmica
najavilo je više od 2000 Bečana svoj povratak u Crkvu.

 

Ferokin kod pomanjkanja apetita naročito kod
tjelesno slabih ljudi i pogotovo nakon pretrpljene bo-
lesti. Grlićev ,Ferokin“ uspješno je sredstvo koje u-
jedno jača živce i kru, kod klonulosti i smalaksalo-
sti. Grlićev ,Ferokin“ takogjer djeljuje povoljno. Što
prije se Ferokin upotrijebi, to laglje i brže djeluje.
Boca ,Ferokina“ stoli Din. 40.— u ljekarni Sv. Ivanu
(A. Grlić) Zagreb, Kaptol 17 i u drugim većim apo-
tekama. Najbolje je naručiti za jedno liječenje dostatna
3 boce za Din. 125.—, čime su i svi otpravni troškovi
plaćeni. Odobreno od MSP i NZ pod Sp. br. 2852
do 23. XI. 1982.

 

 

   
 
    

Denizovi Diesel - motori
za brodove i stabilni pogon
kod J. Jilek — Gruž

Povoljni uvjeti za plaćanje.
7