Str. 2. Dali je opravdano zasnovanje zasebnog Za- ružnog Saveza za Zetsku banov. na Cetinju? U novije doba radi se kako čujemo na osnovanju zasebnog zadružnog saveza na Cetinju. Osnivanje takovog Saveza za sada mebi bilo ni najmanje uputno ni korisno. U prvom redu smeta raz- nolikost zadružnih zakona i ostalih zadružnih propisa. Zadruge u krajevima bivše pokrajine Dalmacije a pri- pojenim Zetskoj banovini — srezovi Dubrovnik i Kotor — podložna su još uvijek austrijskim gragjanskim i zadružnim zakonima, dok ostali krajevi Zetske bano- vine u opće nemaju svoj posebni zadrugarski zakon, nego se u novije doba ravnaju prema zakonima važe- čim na području ranije Kraljevine Srbije. Ranija Kra- ljevina Crna Gora nije n. pr. imala pa ni sada nema još nikakvog ribarkog zakona te se onamo riba može uništavati i dinamitom, a budući ne postoji zakon, ne može se proti dinamitašima primjeniti bilo koja kazna. U drugom redu valja imati na umu, da bi danas u doba teške novčane krize uzdržavanje jednog takovog saveza bez jačih pripomoći sa strane države i banovine bilo nemoguće. Osnivanje pak saveza, koji bi svoj opstanak u prvim danima morao vezati na pripomoći, bilo bi pogriješno, i takav savez bio bi usugjen na kratak vijek. Poznato je da je temelj svake privredne organizacije novac, koji je do sada zadružnim savezima prilijevao iz novčanih zadružnih ustanova i štedionica, a te sada s reda traže primjenu čl. 5 zakona ili čl. 6 uredbe o zaštititi zemljoradnika, pa skoro svi Savezi muku muče, kako da vežu kraj s krajem. U trećem redu ne treba zaboraviti ni na okolnost, da još nije riješeno pitanje da li se za svaku vrst zadruga — kreditne, potrošačke i proizvagjačke ima osnivati posebni savez. Jednako nije riješeno ni pitanje da li se za razne vrsti proizvagjačkih zadruga kao ri- barske, vinogradarsko-vinarske, voćarske, povrtljarske, mljekarske, ružmarinske itd. zadruge za koje već po- stoje posebne zadružne Centrale, ima osnivati posebne saveze ili da one i nadalje ostanu u sklopu odnosnih saveza. Konačno valja napomenuti, da u takav savez ne bi pristupile mjesne zadruge za poljoprivredni kredit, a tih je upravo u Zetskoj banovini najviše osnovano, dok ostale vrsti zadruga u istoj banovini izuzev srezove Dubrovnik i Kotor u opće još nisu razvijene. Wavedeni razlozi diktiraju, da se sa osnivanjem zasebnog Zadružnog Saveza za Zetsku banovinu pri- čeka u najmanju ruku dotle, dok se ne postigne izjed- načenje zadružnih zakona za cijelu našu državu. Nikako pak ne bi bilo ni uputno ni dobro, da se za sjedište takovog saveza odredi Cetinje budući da u Cetinju ne bi zapravo našlo ni toliko ljudi upu- u zadrugarstvo, koliko ih je potrebno za izbor samoga vodstva. Kada jednom dogje do osnovanja toga Saveza bilo bi najpodesnije, da njegovo sjedište bude u Du- brovniku, gdje ima dovoljno sposobnih za obrazovanje vodsiva savezova, a kada se ma to radi bilo kojih raz- loga ne bi pristalo, podesnije bi bilo da sjedište saveza ragje bude u Kotoru nego li u Cetinju, a to s jedno- stavnoga razloga da ti krajevi bivše pokrajine Dalma- cije raspolažu u prvom redu sa opsežnom zadružnom tradicijom jer iu postoje zadruge od mazad 25—30 godina, koje posjeduju svoje domove, svoje rezerve i služe se naročitim knjigovodstvom u svom poslovanju, pa ne bi bilo začudno kada bi te zadruge došle do zaključka, da im se takav savez nameće odozgo, te bi bilo otvoreno polje svakakovim sumnjama, a to tim više što one same takav savez ne žele i kada je nji- hova namjera da ostanu u onim savezima u kojima su i danas začlanjene. Agitacija, koju bi se provelo sa ,nekakvim pri- pomoćima“ mogla bi možda da upali kod koje proiz- vagjačke zadruge, nikako kod drugih, koje dobrovoljno ne bi htjele da se začlane u novi savez na Cetinju. Zadruge sa dalmatinskih strana Zetske banovine pripa- daju danas većinom Zadružnom savezu u Splitu, koji im posvećuje svaku moguću pažnju, daje upute i obavlja revizije na način, da ništa ne bi u tom pogledu apro- titirale od novog saveza na Cetinju. Valja uzeti u obzir da je takovih zadruga, koje postoje na području okružnih sudova u Dubrovniku i Kotoru preko 60 na broju. Svi ovi navedeni i nenavedeni razlozi nalažu da se u postojeće stanje ne dira, te da dalmatinske zad- ruge za sada i do donošenja jedinstvenog zadružnog zakona ostanu u svojim zadružnim savezima, koje su one stvorile, i Ako bi se pak i unatoč svima navedenim razlo- zima, pitanje osnovanja Saveza u Cetinju ipak počelo riješavati, zadruge sa pravom pitaju, da se ne donosi nikakova odluka, a da se prethodno ne sasluša mišljenje njihovo — kao i njihovih saveza. BZ. — AB cepi f 0: RODNA SVIJEST« Pisma iz naroda. ŽRNOVO (Korčula). Srebrni pir O. Jačinta Be- liča, domimikanca, svečano je proslavljen u Nedjelju 10. o. mj. Uoči svetkovine slavljenje zvona, pucanje mužara, rasvjeta cijelog mjesta a napose zvonika na- vještalo je sutrašnju svečanost. Put od kuće sveča- reve do crkve Matice bio je sav iskićen zelenilom i slavolucima. Na dan svečanosti pratila su svečara iz kuće do crkve šk, djeca sa svojim nastavnicima, bra- tovštine sa križima i barjacima, svećenstvo i veliko mnoštvo naroda pjevajući ,Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov“, Preko svečane Mise u trojci mp. O. Dane Zec, franjevac održao je lijepo prigodno slovo, na prikazanju otpjevan je ,Juravit“ od Bosiljca, svečar je pričestio staricu svoju majku, koja je dočekala ovo slavlje i na koncu mise lijepo se svima zahvalio : sa- dašnjem župniku vič. Dun Ivu Gregov, koji se je po- glavito brinuo za ovo slavlje, preč. Don Petru Kalo- gjera, bivšem 25 godišnjem župniku Žrnova, trećem redu koji mu je ovom prigodom darovao lijepu misnicu, a on je ostavio crkvi, crkvenom pjevačkom zboru, koji je ne samo pjevao misu več mu priredio i podoknice, pak crkovinarima i svemu narodu, koji je uzveličao ovo njegovo slavlje. Preko svečanog objeda u kući svečarevoj palo je više lijepih mazdravica i svečaru i njegovoj starici majci. Mp. O. Belić poznat je pučki propovjednik revan u službi Božjoj. Neka nam ga dobri Bog poživi da proslavi i zlatni jubilej misništva i nek blagoslovi njegov rad na spasenje duša. ŽULJANA. Smrt uglednog starca. U Petak 14. o. m. zvono sa zvonika sv. Martina otkucalo je završnu pjesmu života sijedom starcu Nikoli Čakelić. I dok se zvuk zvona gubio zrakom megju stanovništvom ne- prestano se ponavljao usklik: umro je dundo Nikola. Ovaj sijedi starac rogjen je 1842 god. i prema tome Božji Sud ga k sebi poziva u 91. g. života. Rogjen u godinama kada je naš primorac išao u svijet na more pak tako i on ostavlja, u najranijoj dobi svoga života, očinski prag i ide u svijet, boreći se za svoj opstanak. Ukrcan na brodovima plovi mora i oceane i proživ- ljava najveća iskušenja još mladog života. Neprestana borba s elementom prirode stvorila je od njega gvoz- deno ustrojstvo i jaku volju, te ga do posljednjeg časa nijesu napustili. Vrativši se s mora osniva lilepu i čestitu obitelj, u- kojoj sve do smrti živi. Uvijek predan radu i čestitom životu a zadojen svim vrlinama pravog kršćanina uživa pažnju i poštovanje sviju. Pun pomorskog iskustva, a sposoban u živopisnom pričanju pomorskih dogogjaja okupljao je oko sebe svakoga, a naročito mlagji naraštaj. Kao što je lako snosio terete života isto tako je lako predao svoj duh Stvoritelju. U Subotu 16. ov. mj. uz brojno učešće mještana bi sprovedeno mrtvo tijelo dunda Nikole i pokopano na mjesnom groblju. I dok je mukla pjesma zvona odavala posljednju počast učesnici, bacivši u grob po grudu zemlje oprostiše se ganuti od čestitog i iskrenog čovjeka, koji je cijeli svoj život bio posvetio samo radu za sebe i za svoje. Laka mu hladna zemlja, a duša mu se raja mauživala. K. MAJKOVI. Opet jedan žalosni slučaj. Kao da se zla sudbina nadvila nad ovo mjesto, te se ovako često dogagjaju samoubojstva i to svoje vrste naime vješanjem a opet sve od samo ženskih osoba. Još se sa grozom sjećamo, kako su se od 6. V. god. 1930 do svrhe travnja 19382 dogodila tri grozna slučaja ove vrste, kad evo opet na 10 o. mj. t. j. u negjelju prije podne, kad su ukućani bili u crkvi kod sv. Mise: objesila se u svojoj kući Klare Kraljević, žena uglednog mješćanina g. Iva Kraljević iz Donjih Majkova. Svak je ostao zaprepašćen i okamenjen na ovu tužnu vijest jer je bila vrijedna i valjana žena, te se u čudu pita: što je moglo da je naćera na ovaj strašni čin? Bog joj bio milostiv, a njenom ožalošćenom mužu i djeci dao utjehu u teškoj nesreći i žalosti. MARIĆ NIKO financijski direktor u penziji, otvorio je kancelariju financijsko-pravnog zastupnika u Dubrovniku u ulici Petilovrijenei br. 1. I pod, Primaju se stranke od 8—12 i 16—18 sati. Preuzima se zastupanje u svim financijskim poslovima (poreza, taksa, monopola, carina, trošarine i javnih drugih dača) pred finan- cijskim vlastima i Upravnim Sudovima. (214 Br, 38. je taj zub, ako ga odmah ne zamašimo. Ostatak jela ujeo se među zube, stvara se mliječna kiselina koja rastvara zubnu caklovinu. Posljedica toga je malena rupa. Dnevna. njega s Chlorodont zubnom pastom zastićuje zube od prerana raspadanja, čuva ih zdravima i čini ih sjajne bijelima. Tuba Din. 8.-, velika tuba Din. 13.-. Kulturne vijesti. Križ Ivana Sobjeskoga. Poljske parlamentarce, koji su posjetili sve naše gradove i svuda bili svečano dočekani, blagoslovio je u Kotoru preuzv. biskup Uccel- lini križem, kojim je otrag 250 godina svećenik Marko d' Aviano blagoslovio vojsku Ivana Sobjeskoga pred Bečom. Taj se križ čuva u moćniku sv. Tripuna. Ovo je na Poljake tako djelovalo da su se do suza ganuti bacili na koljena, te ostali zahvalni preuzv. biskupu Uccellini. Pravoslavni arhiepiskop prešao na katolicizam. Ovih je dana svečano primljen u katoličku Crkvu rusko-pravoslavni arhiepiskop Vladimir Aleksandrov. Ovo je primanje obavio Msgr. Bucy3, vladika kojemu su podvrgaute sve ruske kat. župe istočnog obreda u Evropi. Poslije svečanog obreda, koji se održao u Peekshillu, (Newyork). Msgr. Bucys je celebrirao sv. Liturgiju po rusko-slavenskom obredu, a koncelebrirao inu je sam novoobraćeni arhiepiskop. Ovo je obraćenje plod pokret& megju rusko-pravoslavnim iseljenicima za crkveno jedinstvo. Tako je Msgr. Bucy3 poslan od Papinske komisije za Rusiju nedavno u Sjedinjene Države na izričiti poziv nekolicine rusko-pravoslavnih paroha, koji su zatražili pristup u Katoličku Crkvu. Ovo je znamenito obraćenje napravilo najdublji utisak na ruske pravoslavne vjernike u Sjedinjenim Državama. Obraćenje poznatog književnika. U engleskim je literarnim krugovima pobudilo veliku senzaciju o- braćenje na katolicizam odličnoga engleskoga pisca i kritičara Arnolda Lunna, koji važi kao jedan od naj- talentiranijih engleskih kritičara. On je prešao na ka- toličku vjeru nakon svestranog proučavanja anglikansko protestantske vjere, došavši do zaključka da je Crkva katolička jedina prava Kristova Crkva. Njega je pri- mio u Crkvu O. Ronald Knox, koji je i sam pisac- obraćenik. Arnold Lunn piše sada knjigu, u kojoj iznosi razloge svoga obraćenja. Obraćenje apostata. Početkom svibnja nastao je u Beču osobiti pokret megju ateistima. Dnevno oko 60 osoba traži opet povratak u Crkvu i miri se sa vjerom svojih otaca. Nekad se (pred 15 godina), jako bio razmahao pokret bezbožnika, marksista, slo- bodnih mislilaca. Sad će katolici biti mirni u svom zvanju i neće biti napastovani radi vjere. U 6 sedmica najavilo je više od 2000 Bečana svoj povratak u Crkvu. Ferokin kod pomanjkanja apetita naročito kod tjelesno slabih ljudi i pogotovo nakon pretrpljene bo- lesti. Grlićev ,Ferokin“ uspješno je sredstvo koje u- jedno jača živce i kru, kod klonulosti i smalaksalo- sti. Grlićev ,Ferokin“ takogjer djeljuje povoljno. Što prije se Ferokin upotrijebi, to laglje i brže djeluje. Boca ,Ferokina“ stoli Din. 40.— u ljekarni Sv. Ivanu (A. Grlić) Zagreb, Kaptol 17 i u drugim većim apo- tekama. Najbolje je naručiti za jedno liječenje dostatna 3 boce za Din. 125.—, čime su i svi otpravni troškovi plaćeni. Odobreno od MSP i NZ pod Sp. br. 2852 do 23. XI. 1982. Denizovi Diesel - motori za brodove i stabilni pogon kod J. Jilek — Gruž Povoljni uvjeti za plaćanje. 7