Str. 2 Izbori za Radničku Komoru. Dana 29. oktobra 1933. obavit će se izbori za Radničku Komoru u Splitu, u čiji djelokrug pada čitava Dalmacija. — Na ovim izborima nastupaju tri liste: Marksisto-socijalistička lista Ujedinjenih radničkih sin- dikata Jugoslavije (URS), te lista Općeg radničkog saveza (ORS) pod vodstvom socijalističkog vogje Vilima Haramina uz koju su i nacionalisti, te lista Radničkog strukovnog saveza, kao pretstavnica kršćanskih socijala i njihovih prijatelja. Borba je već započela pa izgleda da se pri tom ne biraju baš sredstva. Ali unatoč svega mi se pouz- dano nadamo da će ogromnom većinom pobijediti poznata svijest kršćanskih socijala i njihovih prijatelja, te visoki ideali za koje se oni bore i istakoše svoju posebnu listu. Treba da već jednom ispanu iz Komore svi oni, koji iskorišćuju svoj položaj u Komori, da jačaju marsistički pokret i privuku u komoru ljude, koji tamo ni po svojem kulturnom ni po nacionalnom uvjerenju nikako ne spadaju. I zato će svaki svijesni radnik dana 29. oktobra poći ma biralište da dade svoj glas za listu Radničkog strukovnog saveza, oko kojeg se danas kupi sve što je svijesno i zdravo u socijalnom. kulturnom i nacionalnom pravcu. Radi orijentiranja naših prijatelja istaknut ćemo, da je pravo glasa žajno i izravno. Glasač se prikaže komisiji, koja mu uručuje čistu, neprozirnu kuvertu, a tada pogje u drugu prostoriju, gdje se nalaze cedulje (raznoboine) svih istaknutih lista. Tu izabere cednlju za listu Radničkog strukovnog saveza, zatvori je u kuvertu, i tako zalijepljenu kuvertu predade tada ko- misiji, koja ne može da znade što je u njoj. Preporu- čamo svakome da uzme samo jednu cedulju i to onu za listu Radničkog struhovnog saveza. Ako bi se naime u kuverti našlo više cedulja raznih lista, onda ne vri- jedi niti jedna, ako bi se pak našlo više cedulja za istu listu, tada se broji kao jedan glas. Pravo glasa imadu svi radnici i namještenici, koji su dana 21. augusta o. g. bili makar gdje uposleni, i osigurani za slučaj bolesti ili kod O. U. Z. O. R. ili kod Merkura, te koji su navršili 18 godina života, Dakle i muški i ženske, Prema tome imaju pravo glasa i sve služavke, tvorničke radnice i namještenice. — Za naš srez odregjena su kao glasačka mjesta: u gradu Dubrovniku dva mjesta, u Gružu jedno, a po jedno u Stonu i Cavtatu. Napomenut nam je da svaki birač uzme sobom na biralište bilo kakav dokumenat, kojim će se moći legitimirati pred komisijom, za slučaj da ga nitko od nje ne pozna. U tom cilju će mu dobro doći domov- mica, krsni list, radnička knjižica ili bilo koja druga legitimacija. Birački su spiskovi već izloženi kod O. U. Z. O. R. pak zato ireba da svaki radnik i namještenik pregleda iste te se uvjeri da li je unešen u taj spisak. Ako nije ima pravo da reklamira i traži da se naknadno unese u spisak. Pravo reklamacije pripada svakome, koji je unesen u spisak i za druge radnike ili namještenike, Ostale upute i informacije kao sastav, boju i broj liste naknadno će objaviti Radnički Strukovoi savez, Pisma iz naroda. HVAR. Proslava jubilejske godine. Zajedno sa svim kršćanskim katoličkim svijetom proslavila je i naša biskupija 1900 godišnjicu našeg otkupljenja. Po- sebice je to učinio ovaj grad. Dostojanstveno i sjajno, Pripravna trodnevnica je započela u stolnoj crkvi ma biagdan uzvišenja sv. Križa. U nedjelju dne 17 tek, mj, nakon mnogobrojnih sv. pričesti, osukala se je duga procesija, vogjena od preuzv. biskupa, na Križni Rat, što iza franjevačkoga samostana štiti grad s južne strane. Tu je od starine u parku mad morem dio ka- mena križa, koji je za ovu prigodu obnovljea i od Preuzvišenoga, uz dirljiv govor, blagoslovljen. Iza toga služio je ma otvorenu Preuzvišeni sv. misu, preko koje su pjevali učenici i učenice gragjanske škole vrlo točno i sugestivno Šarić—Hadrovićevu misu pod rav- nanjem nastavnika g. Posinkovića. Procesija i funkcija po sebi izvanredna, a k tomu u čarobnu kraju božje prirode uprav je bila pravi duševni užitak ne samo za školsku mladež, koja je pod nadzorom svojih nas- tavnika i nastavnica učestvovala, nego i za mogobrojan marod i brojnu inteligenciju, koji su svi s opć. načel- nikom g. Novakom sudjelovali. Sjajnija je još bila popodnevna svečanost naime procesija po gradu. Oba načelnika: sreski g. Tecilazić i opć. g. Novak, onda sva duhovna udruženja muška i ženska iz grada i iz Brusja korporativno i pod barjacima kao i drugi narod u najvećem broju, škole i nastavnici, k tomu strani svećenici i odlični gosti svi ne kao motrioci, već kao a »NARODNA SVIJEST. učesnici procesije pobožnošću, molitvama i pjevanjem pratili su ,sv. Križić“, što ga je preuzv. biskup pod baldakinom nosio, dok su učenice u bijelu sprijeda cvijeće posipale. To je onaj čudotvorni križić, što ga je krv oblila g. 1510, kad su se pred njim bili zavje- rili, da će poklati svu vlastelu. Iza povratka u crkvu još je revni matpastir držao s propovjedaonice dvije žive pobudne riječi, a zatim je slijedila posveta presv. Srcu. Proslava je bila ozbiljna i sjajna, kakove je Hvar rijetko vidio, ali je zajedno s Brusjem i dao sve, rekbi, što je mogao. Ljetina. Vinogradi slabo u svoj okolici. Najprije slab rod, kržljava jagoda, zakašnjeno zrijanje, onda nešto šteta od grada, barem gdje i gdje, napokon duga suša biće uzrokom, da će jematva vrlo slaba biti. Masline su sporadično obilato urodile, da su se od ploda grane podvijale, ali je i njima naškodila suša i njezin pratilac crv. Radi sličnih razloga, poglavito radi suše, zimsko zelje nije poniklo. A ako i ponikne, kasno će biti, po tom slaba i odatle kasna. — Prošli mrak je za ribanje bio nikakav, a ovaj se je nešto, makar oskudno, afirmirao. Ovih se je dana i zadnja lanjska slana riba (srdela) prodala preko Trsta u Če- hoslovačkoj. i D..«k D. Račišće (Korčula), Odlazak župnika. U Nedjelju 10 o. mj. oprostio se je od maroda vič. g. Don Ivo Petković, koji je premješten u Trstenik, a na 17 o. mj. ostavio je župu. MNenadni njegov premještaj svakoga se je duboko dojmio. Bio je megju nama samo godinu dana a ipak smo ga puno zavolili. Bio je sa svakim prijazan, mio, razgovorljiv i čovjek na svom mjestu. U crkvi nije trpio nereda. U nedjelje crkva je uvijek bila dupkom puna naroda koji je pohlepno gutao svaku njegovu riječ. Župljani bi bili sve učinili i pregorili da nam naš dragi Don Ivo ostane, ali ih je on od toga odgovorio, jer je htio da bude poslušan svom starješini. U nedjelju kad je imao otići cijelo se je mjesto zgrnulo na put kuda je imao proći, da mu zaželi sretan put i ugodan boravak u novoj župi. On se je rukovao sa svima. U ime Djevojačkog društva zahvalila mu je g.ca Ivka Silić i predala kitu cvijeća za spomen. Kod broda mu se zahvalio u ime cijeloga naroda g. Antun Silić bivši općinski prisjednik, a na to se je on ganut i sa suznim očima svima zahvalio na ljubavi koju su gojili prama njemu. Brod je jednom zaokružio po luci i pozdravljao zastavom, a narod je mahao i pjevao ,Na rastanku“ i ,Ljubimo te naša diko“, Kad je brod nestao sa vidika, narod se je ža- lostan vratio svojim kućama. Mješčanin. Istinita stvarnost pruža nam najbolje dokaze da se samo istrajnost nagragjuje uspjehom, ali dok je isti u svima pothvatima uslovljen i velikim rizikom samo u igri srećaka Državne Klasne Lutrije za njega važi opravdani princip : Najmanjim rizikom — Najvećoj dobiti! O tome su se uvjerili bezbrojni igrači dobitnici koji su ku- povali srećke u najsretnijoj prodavnici Jovo Turnić Dubrovnik ulica Kr. Marije A to tvrde i slijedeći zgoditci u samom 26 kolu koji su pali na srećke prodane iz oye radnje t. j. na srećku : Br. 85162 Din. 40.000.— | Br. 32186 Din. 20.000. — , 85317 » 20.000— | , 20718 p» 10.000 — , 84892 A , 100000 —|/ , 84892 B , 10.000 — » 81639 » 10.006.— | , 26267 » 10.000 — , 98103 A , 8.000—| , 981038 B " 8000— » 90404 , 8.000.—| , 82651 7 8000— » 28470 5 8.000.— | , 32169 a 8.000.— i. TISE a 8.000— | , 83626 E 6.000.— , $9728 /, 6.000—| , 82699 7% 6000— » 848584 A , 6.000 —| , 84854 B o, 6.000.— » 1988001 016.000 15) sea818 I + BODO » 449711 <) 8.0000. 144971, 1. 8.000 » 14236 i 3.000— | , 5287 3 5.000. — ur SD208 je 3.000 — | , 25360 3 3.000.— i 1953 ik 3.000 — | , 48466 Š 3.000. — #8897 9 000 62235 = 1 3.000 — kao i velika množina dobitaka po Din. 2000.— i Din. 1,000.— — Zvanična lista V. klase 26 kola stoji na raspoloženju svima igračima da je pregledaju i da se o dobicima uvjere. Da hi osigurali siguran uspjeh na- bavite odmah srečku za I klasu novog 27 kola iz velikog izbora najsretnijih brojeva n ovoj radnji. Cijena srećaka: Cijela D. 200.-; polovina D. 100:-; Četvrtina D. 50.— Vučenje I, klase 27 kola 11 i 12 oktobra 1933. Igrači srećaka iz ove radnje imaju naročite pogod- nosti: Strogu tačnost, — uslužnost, — diskreciju, redovito obavještavanje o dobitku i isplatu svih velikih dobitaka odmah. Srećke kapljene u ovoj radnji imaju naro- čitu sreću ! (248) Br. 39. GRADSKE VIJESTI. Posjet srpskog patrijarha g. Varnave srpsko pravoslavnoj crkvenoj opštini u Dubrovniku. Prošle Subote 23 o. mj. oko 5'/, s. po p. stigao je autom iz Mostara pohodivši Bileć i Trebinje vrhovni pogla- vica srpsko pravoslavne crkve g. Varnava u naš grad. Š njima skupa došlo je i pet episkopa a sakupilo se je za ovu zgodu i oko 60 sveštenika i kalugjera. Ispred Orlanda na Luži dočekali su ga predstavaici vlasti, nacionalnih društava, vjernici srpsko-pravoslavne crkve i glazba. Tu ga je pozdravio potpredsjednik općine g. kap. Hagjija i potpredsjednik srpsko pravosl. crkvene opštine u Dubrovniku g. S. Barbić, a zatim je u sve- čanoj povorci otišao u srpsko pravoslavnu crkvu. U Nedjelju je srpski patrijarha održao arhijerejsku litur- giju i svečanu litiju kroz grad. U Nedjelju po podne poznati propovjednik Dr. Nikolaj Velimirović, episkop ohridsko-bitoljski, održao je propovijed u srpsko-pra- voslavnoj crkvi, a u kasnu veče visoki su crkveni dostojanstvenici srpsko pravoslavne crkve ostavili naš grad. Lične vijesti. Od nekoliko dana boravi u našem gradu g. Dr. Voja Marinković, bivši ministar spoljnih poslova naše zemlje sa gospogjom. Već od prošle sedmice boravi u našem gradu g. Šrećko Zuglia, profesor pravnog fakulteta hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, poznati naš pravnik. U našem gradu boravi takogjer g. Halla, giavni direktor putničkog ureda ,Čedok“ u Pragu i g. Mlzoch, direktor ,Čedoka“ u Olmutzu. Dubrovnik jedan od izabranih gradova svijeta. Nedavno je bio u Dubrovniku Mr. Strelsky, podrijetlom Rus, profesor Vassar College-a u New-Yorku. Nakon odlaska dao je štampi opširnu izjavu, u kojoj pored ostalog kaže, da je Dubrovnik bez sumnje majljepši i najinteresantniji grad od svih ostalih. Oa je prije rata u Americi bio praktično nepoznat, ali u zadnje deset godina naglo stiče ugled, kao jedan od izabranih gra- dova svijeta. Postepeni napredak, osobito u saobra- ćajnom pogledu, vjerujem da će dati Dubrovniku veće mogućnosti, da se razvije kao središte prometa stra- naca i da poveća broj stranih posjetilaca. Dubrovnik je kao malo koji grad na svijetu uspio da sačuva svoju čarobnu jednostavnost. Njegove su stare zidine — osim par nezgodnih propusta u njihovoj blizini — ostale i poslije pet vijekova jednake i netaknute, Ovdje nema ruševina ni grubo moderniziranih starina. Životnost starog Dubrovnika ostala je skoro netaknuta i njegova sredvjekovna gracijoznost stoji na vrhuncu zanimljivosti“, Dr. O. Bonifacij Perović, Na novoosnovanom, iranjevačkom sveučilištu u Rimu imenovan je za pro- fesora sociologijskih disciplina franjevac O. Dr. Boni- facij Perović, suradnik našeg lista i poznati organizator katoličkog gjaštva u Dubrovniku i drugim našim kra- jevima. Dr. Perović se u zadnje vrijeme bavi osobito problemima našeg sela, jer ti obuhvataju glavni dio socijalnog pitanja kod nas. Zadnji broj ,Nove Revije“ donosi interesantan i solidan njegov članak ,Socijalna opažanja o našem selu“. Matura na Nautici. Na mjesnoj Drž. pomor, trgov. akademiji položili su završni ispit u jesenskom roku ovi učenici: Džodžo Iwo, Fabulić Vinko, Kosović Zdravko, Kulišić Ivo, Lupis Vinicije, Radan Josip, Šoltes Ivan i Zaninović Stijepo. Čestitamo ! Raž, puder, šminku i karmin u školama. Novi direktor mostarske gimnazije g. Dr. Bruno Marčić odredio je, da sve nastavnice ove škole bez razlike, treba da odbace ruž, puder, šminku i karmin, jer kao takove ne mogu da se potpuno i bez smetnje posvete svome zvanju u zavodu. Ujedno sve nastavnice mo- raju da za vrijeme mastave oblače crnu dugu kecelju, sa dugim rukavima dobro pod vratom zakopčanu. Ova primjena načina ophogjenja i sistema novog direktora gimnazije u cilju otklanjanja svega šta bi moglo makar i iz daleka štetno djelovati na uspjeh nastave primljena je megju roditeljima simpatično. Školske stanice. Ministar prosvjete propisao je pravilnik o osnivanju školskih stanica. Kad u jednom seocu, gdje nema uslova za redovnu školu ima naj- manje 10 djece za redovitu školsku nastavu, a ne mogu radi raznih prilika da pohagjaju školu u susjednim mjestima, onda će ministarstvo prosvjete, na predlog banske uprave, otvoriti školsku stanicu. Školska sta- nica podučava djecu iz programa za prvii drugi razred osnovnih škola. Uprava općine treba da dade prosto- riju za školu i stan i ogrijev učitelju. U stanicu se primaju djeca od 7—12 godina, koja su poslije obve- zana da svrše 3 i 4 razred u susjednim školama, ako nijesu udaljene više od 7 kilometara. Nastava u stanici traje 2—3 dana nedjelno, a vrši se od 1,IX, do 30, VI.