Str. 2 Smrt velikog dubrovčanina Dr. Henry Suzalo * 22. VIII. 1875 + 26. iX. 1983. Pred manje od mjesec dana u gradu Seattle u sjevero - američkoj državi Waschington preminuo je veliki dubrovčanin Di. Henry Stizalo, najpoznatiji su- vremeni američki petiča , bivši predsjednik University of Waschigton i predsjednik Carnegičve zaklade za promicanje znanosti. Rodio se u San Jose-u (Califor- nia). Otac mu je bio pomorski kapetan, sin kršne Dal- macije, a majka mii je hila dalmatinka nHrvatica“ tako kaže u svom izvještaju iz New-Yorka hrvatski književnik i publicista Srgjan Tucić. God. 1928 posjetio je pok. Suzalo svoj mili Dubrovnik i tom prigodom dao zna- čajnu izjavu. Suzalo je, kako smo već rekli, bio veliki pedagog. U toj svojoj naukovnoj struci, jedva da ima premca, a temelji i smjerovi njegove naukovne metode revolucijonarizirali su američku obuku, osobito na sve- učilištima. Njegovo osnovno djelo nosi naslov ,Vjera u obuku“, Protivnu je struju u odgojnom i naukovnom pogledu vodio Roland H. Hartley, koii bude baš u jeku borbe izabran za guvernera države Waschington. Uni- versity of Waschington, gdje je Suzalo bio predsjednik državna je ustanova. Hartley zatraži od našeg Suzala demisiju. Kad ovaj to odbije, nadzorništvo sveučilišta (koje imenuje opet guverner) pošalje Suzala na neo- graničeni dopust, što zapravo znači otpust iz službe i položaja. Tim stekne još veću popularnost te ga ,Car- negie Foundation for the Advancement cf Education« izabere demostrativno za svog predsjednika. Na tom je položaju Suzalo razvijao veliku aktivnost sve do svoje prerane smrti u 58. godini života. Dr. H. Suzalu vječna slava, a njegovom rogjaku g. Matu Suzalu, koji već dulje vremena boravi u rodnom Dubrovniku, iskreno saučešće ! Iz Jugoslavije. Put Nj. Veličanstva Kralja. U cilju da osigura mir na Balkauskom Poluotoku poduzeo je Ni. Vel. Kralj Aleksandar I, koncem prošlog mjeseca putovanje po državama Balkana. Zadržavši se 14 dana u ino- zemstvu povralilo se je Nj. Veličanstvo preko Boke Kotorske u Beograd zajedno sa Njezinim Veličanstvom Kraljicom Marijom i dvorskom pratnjom. Put našeg Kralja je dan od najznačajnijih dogagjaja posljednjih dana. Pošao je najprije u Rumunjsku koja je u prija- teljskim vezama sa našom državom poglavito zbog rodbinskih veza kraljevskih porodica obiju država. Zatim je otišao u Bugarsku, da posjeti tamošnji narod i njihovog Kralja, ge bi li mu uspjelo, da i Bugare predobije za uspostavu prijateljskih veza, za kojima oba naroda nesumljivo čeznu. Ovim posjetima slijedio je put Kraljevskog para u Tursku republiku, gdje je bio sastanak sa Kemal- pašom. Četvrti posjet bio je namijenjen Krfu, gdje su sahranjene kosti palih boraca a istovremeno je Nj. Vel. posjetio naše prijatelje i sa- veznike Grke. Svjetska je štampa sa interesomi pratila ovaj put jugoslavenskih Suverena. Kralj Aleksandar uspio je da pojača Malu Amntantu, da utrne put zbli- ženju Bugarske i Jugoslavije, i sklopi prijateljski savez izmegju republike Turske i kraljevine Jugoslavije. Dar Nj. Vel. za poplavljenje. Ni. Vel. Kralj Aleksandar blagoizvolio je udijeliti 100.000 Din. za poplavljene u Dravskoj banovini, a 50.000 Dim, za postradale od poplave u Savskoj banovini. Općinski izbori obavljeni su dne 8 tek. mj. u primorskoj, savskoj, dunavskoj i drinskoj banovini, a prošle negjelje 15 tek. mj. pored ostalih takogjer u dravskoj i zetskoj banovini. Prema službenim izvješta- jima svuda je dobila većinu Jugoslavenska Nacijonalna Stranka. Načelnikom Konavala izabran je g. Niko Korda trgovac iz Grude. Ponovne poplave nastale su prošlih dana kod Celja, te je zatražena hitna pomoć. Prvi snijeg. Prošlih dana na nekim vrhuncima u u Sloveniji već je pao prvi snijeg. Kod trganja u glavi — zubnom mesu i če- ljustima, »ALGOM« dobro natarite sljepočice i zatiljak, zatim umotajte glavu maramom, koju treba »ALGOM« nakvasiti. Vi ćete postepeno osjetiti ublaženje, jer »ALGA« hlapi i time oduzima suvišnu vrućinu, Zubno meso i čeljust masirajte u »ALGU« nakvašenim prs- tima više puta na dan. Iza masaže umotajte lice vu- nenom maramom. Ako boli jedan ili više zdravih zubi od promaje, prehlade ili reumatizma nakvasite »ALGOM« prste i trljajte njime čeljusti i zubno meso. Ako boli šupalj ili krnji zub, uzmite u usta malu kašiku čiste »ALGE«, nagnite glavu, da »ALGA« dogje u šupalj zub. Opetujte to par puta. Obično već kod prvog po- kušaja nestane boli, — »ALGA« dobiva se svuda 1 boca Dinara 14.— MARIĆ NIKO. financijski direktor u penziji, otvorio je kancelariju financijsko-pravnog zastupnika u Dubrovniku u ulici Petilovrijenei br. 1. I pod. Primaju se stranke od 8—12 i 16—18 sati. Preuzima se zastupanje u svim financijskim poslovima (poreza, taksa, monopola, carina, trošarine i javnih drugih dača) pred finan- cijskim vlastima i Upravnim Sudovima, (214 sNARODNA SVIJEST. Br. 42. =a KNSTnstti GHINOPLASMIM Zast. Jugefa k d., Zagreb, Gajeva 32, Oglas register. pod br. 9482 od 31. V. 33. Kulturne vijesti. Katoličko sveučilište u Milanu, koje je osnovao i vodi učenjak svjetskog glasa franjevaca O. Agostino Gemeli, iz godine u godinu sve bolje napreduje i postalo je pravni kulturni i znanstveni centar talijanskih katolika. Može se mirne duše reći, da se najjači znan- stveni kapaciteti cjelokupne Italije nalaze na milanskom katoličkom sveučilištu. Nedavno je izašao godišnjak toga sveučilišta za 19382—33. Bilo je 1443 učenika; diplomirali i doktorirali su 109; u čitaonicu je došlo 39.139 osoba; posugjeno je 20:372 knjige; u čitaonicu dolazi 1091 časopis; univerza izdaje pet znanstvenih časopisa. Sloboda katoličke nastave u Holandiji. Nigdje na svijetu nije tako ispravno i širokogrudno shvaćena i provedena sloboda katoličke nastave kao i Holandiji. Katolici čine samo jednu trećinu žiteljstva ali svojom sviješću i organizacijom postigli su poštivanje svojih vjerskih i gragjanskih prava. Da spomenemo samo nastavu. Katoličke (posebne,-konfesionalne), škole pot- puno su izjednačene u svemu sa državnim školama. Prema omjeru učenika država i financijalno uzdržava ove škole i katolički nastavnici u svemu su opet iz-- jednačeni sa državnim nastavnicima, s kojima su u najboljim odnosima. Pretsjednik američkih država i katolička kari- tativnost. Prošlih dama imala su u Njujorku veliki sas- tanak američka katolička dobrotvorna udruženja. Ovaj je sastanak posjetio i predsjednik Sjevero-američkih država Rusvelt, koji je držao tom prigodom vrlo lijep govor, u kojem je istaknuo neophodnost privatne do- brotvornosti sa katoličke strane. Sa velikom je zahva- lom priznao silan rad konferencije sv. Vinka, pa je završio riječima: Vjera u Boga jest nenadoknadiva potreba ljudskog roda. Gospodarske vijesti. Tvornica ,Tivar“ odijela u Varaždinu otvorila je prošlog mjeseca svoje prodavaonice još u 37 gr&- dova, megju kojima: Komiža, Korčula, Trebinje i Er- cegnovi, te sad ima 136 prodavaonica u našoj zemlji. Započela je graditi najveću dvoranu za komfekciju u Evropi, koja će biti duga 43 m, a široka 25 m. Sa novom godinom započet će rad u novoj tvornici gdje će se dogotavljati 80 kompletnih odijela na sat. Dobar rod badema (mjendula), maslina i smo- kava u sjevernoj Dalmaciji. Na svim su otocima sjeverne Dalmacije, počevši od Oliba i Silve pa sve do Krumarskih otoka, bademi ove godine vrlo dobro urodili. Naročito na otocima Premudi, Istu, Ižu, Ugljanu i Pašmanu. Na tim je pobrano preko 3 vagona, dok na ostalim otocima preko jedan vagon badema vrlo dobre vrsti. — Masline su takogjer dobro urodile na čitavom otočju. Drži se da će masline dati preko 50 vagona ulja, dok je lani rod maslina iznašao samo 30 vagona ulja, a pred nekoliko godina, kada je ljetina bila jako dobra, urodilo je preko 75 vagona. Ulju su cijene 10—12 dinara, a na rodnijim otocima Murteru, Pašmanu i Ugljanu cijene su 8—10 dinara. Rogača i smokava urodilo je ovog ljeta na našim otocima Du- gom, Božavi, Istu, Ižu i Velomratu. Izvoz našeg vina. Izvoz našeg vina u inostranstvo nalazi se u opadanju. U prvoj polovici polugodišta 1931. izvezeno je iz naše države vina u cjelokupnoj vrijednosti od 30:5 milijona dinara; za isto vrijeme god. 1932. izvezlo se je u vrijednosti od 14.7 milijona dinara, a u jednakom razpoblju ove godine samo za 3'3 milijona dinara. Pisma iz naroda. PRIDVORJE. Dvije proslave. U subotu 7. ov. mj. proslavila je ova župa svetkovinu svojih zaštitnika pred Bogom Sv. Srgja i Baka. Uprav lijepi broj na- roda pristupio je ma sv. sakramente. Iz jutra je bilo više tihih misa a u 10 s. slijedila je svečana u trojci, koju otpjeva preč. Don Vice Vodopić, župnik Mrcina uz asistenciju župnika iz Čilipa iz Pločica. [za evan- gjelja održa pohvalni govor mp. O. Aatun Krile, gvar- dijan franjevačkog samostana na svačije zadovoljstvo. Sutra dan po ovoj proslavi naime u nedjelju 8 o. mj. slijedila je naknadno proslava sv. Frana Asiškoga u crkvi manastira. Uz trećorece lijepi broj i ostalog svi- jeta pristupi na sv. sakramente. Na 8 sati slijedila je tiha sv. misa, a na 10 pjevana, koju otpjeva mp. Dun Niko. Kusalić, župnik. Pridvorja..Pohvalni govor. održa i ovom zgodom mp. O. Krile. Govorio je uprav za- nosno ističući veličinu ovog Sveca i neizrecive blago- dati koje je donio crkvi pozivajući one, koji još nijesu stupili u treći red, da se čim prije stave pod zastavu Sv. Frana Asiškoga. Nakon sv. mise slijedio je bla- goslov sa Presvetim i cijelivanje Svečevih moći. Kad je mp. O. Krile otrag godinu dana došao u ovaj ma- nastir kao gvardijan, cijeli ovamošnji narod ostao je prezadovoljan njegovim dolaskom a osobito naše sve- Ćenstvo, videći da su napokon bile ispunjene naše i njihove želje, jer tek dva svećenika u ovom manastiru mogu udovoljavati tolikim ovamošnjim duhovnim po- trebama. Kad eto nakon godinu dana što je O. Krile megju nama, druga mu ovih dana premjestiše u Cavtat i on sam svećenik ostane u manastiru. Nadamo se da će se ova praznina čim prije popuniti a zato i molimo mp. Starješinstvo da se tim bude moglo udovoljavati potrebama naroda da može O. Krile biti slobodan u svome apoštolskom radu. Jedan za više. PELJEŠAC. Povečane parobrodarske veze. Sa novim voznim redom uvedena je pruga turistička na polasku i povratku u Trstenik i Orebiće, u ove divne plaže na poluotoku. Uspostavljena je direktna veza iz Drača naokolo poluotoka sa Dubrovnikom. Mali Ston spojen je četiri puta sa lukama poluotoka, te preno- čištem u Stonu imadeino spoj sa Dubrovnikom u po- lasku četiri puta i povratku tri puta. Luka Podobuče dobila je vezu na pruzi Dubrovnik—Korčula—Velaluka. Treba zahvaliti i Jadranskoj Plovidbi, da su uvidili ove naše opravdane zahtjeve za promet i saobraćaj putnika na poluotoku Pelješcu. Zimovalište. Jidranska Plovidba uvela je prugu sa luksuznim parobrodom ,Jugoslavija“ za pelješke luke Trstenik i Orebiće, kako bi se stranci mogli svra- ćati u ove divne romantične predjele vilinskog polu- otoka Pelješca. Dubrovačka Plovidba uvela je ticanje ubavog Podobuča i Žuljane. Južna strana poluotoka Pelješca zaštićena je od vjetra, leži prama suncu, uad morskom pučinom. Žaljana, Trstenik i Podobuče imaju krasnu plažu. Orebići su i onako pozaati sa Kučištem i Vignjom, gdje je mnoštvo stranaca. Ne treba tražiti nešto ljepšega, ni bolje klime, od ove na poluotoku. U svim je ovim lukama ugodna zima, jer ih sunce grije po vas dan. Tropska vegetacija oživljuje ove krajeve. Nadutost, nadimanje, neuredna pojava varenja u tankom crijevu, žični napadaj protisti, Nik; DE # lupanja srca, nestaju upotrebom naravne FRANZ - JO- SEFOVE gorke vode. i ITO pasta za zube je najbolja.