Str. 2
6. Euharistični kongresi i Sveta Godina.
Euharistija je središte vjerskoga života. Bijela
Hostija sakriva Krista Kralja, Otkupitelja ljudskoga
roda. Ona treba da postane centralna tačka, oko koje
treba da se okupe svi vjernici u biskupiji, čvrsto i
nepokolebivo odani vjeri otaca svojih. Euharistični
kongresi: u Pridvorju za konavoski, u Korčuli za
korčulanski i u Stonu za stonjski dekanat poka-
zali su i dokazali, da je puk u dubrovačkoj biskupiji
duboko religijozan i vjerski osvjedočen.
Kod svakoga od spomenutih kongresa sudjelovalo je
cjelokupno pučanstvo u ogromnim masama koje su
glasno, javno i najsvečanije pred svakim ispovjedile
ko su i što su: Katolici smo, vjerni i odani Sv. Ocu
Papi i našemu Biskupu, odzvanjalo je po Konavlima,
po korčulanskom kanalu i u Stonu. A na čelu svega
toga stajao je uvijek čvrst, energičan i nepokolebiv
Biskup naš, ovjenčan mitrom, znakom učiteljske, križem
na prsima, znakom svećeničke i poduprt o štap simbol
pastirske, od Boga mu predane vlasti.
Da, to su isto posvjedočile sve župe u biskupiji,
a napose Konavle i Dubrovnik, prilikom veličanstvene
proslave 1900-te svete Godine Otkupljenja. U Dubrov-
niku su gradske ulice bile premalene, da prime nepre-
gledne povorke pojedinih okolišnih župa sa križem na
čelu, pak se moralo obići gradske zidine, da može
slavna relikvija Drva sv. Križa triumfalno unići u grad
katoličkih vjerskih tradicija.
Zaista moramo kazati, da je rad preuzvišenog
Natpastira oko vjerske obnove u našoj biskupiji kroz
4 godine što je megju nama plodan i pun nebeskoga
blagoslova. Što možemo drugo, prigodom srebrnog
mu jubileja, nego moliti Svemogućega i dobroga, Boga
da ga krijepi, čuva i pomaže i dugo u životu uzdrži na
slavu Boga, ugled sv. Crkve i spas povjerenih mu
duša. — Dr. B.
Kiritalivo djelovanje. našeg Preuzu. Biskupa.
Svi se tužimo na tešku ekonomsku krizu, usljed
koje milijuni radnika memaju zarade, pa gladuju sa
svojim bijednim porodicama. A i mnogi drugi danas
plaču i uzdišu pod teškim teretom dnevnih briga i
teškoća. Ali mnogi, i baš oni, koji su osobito pozvani,
da drugim pomognu, taj plač ne čuju; njihovo je srce
sasvim otupljeno, pa ne čuju zapovijed Božju: ,Blago
milosrdnim“ i ,od vašeg suviška, dajte siromasima“,
To je ne samo Božja zapovijed, nego to traži i
socijalna pravda, jer Bog nije dao zemlju da ju uživaju
nekolicina i da se guše u bogatstvu i izobilju, nego
je Bog dao zemlju da svi ma njoj pošteno žive. Ko
dakle obiluje dužan je da pomogne drugima, koji
oskudijevaju.
Ali gadni i hladni egoizam gluh je na zapovijed
Božiju i na_zakon socijalne pravde, te 'pretpostavlja
svoje vlastite interese zakonu Božjemu i svoje interese
postavlja mad svakom pravdom, pokoravajuć se samo
jednom pravilu: neka je meni dobro.
Ako ikad, to je danas potreba dobrotvornosti i
ljudi dobra srca. A i ima ih, Bogu hvala, Treba
znati okupiti ih i oduševiti za djela milosrgja, potak-
muti ih ma karitativni rad i uliti im značenje veselja,
koje oćute u sebi dobrotvorne duše, kod izvagjanja
milosrdnih djela.
Našemu dobrome Natpastiru metom je preuzeo
upravu naše biskupije, jedna od prvih i glavnijih briga
bijaše oživljenje i moderno organizovanje karitativnog
rada po principima katoličke Crkve, u svim ustano-
vama, u kojim on direktno ili indirektno ravna, osni-
vajući nove, prama zahtjevima časa i prilika, tim prije
što su i teške prilike uopće ekonomske krize baš za-
počele s Njegovim nastupom na stolicu dubrovačkih
Biskupa, te traju neprestano još.
Ne može se reći da nije Dubrovnik od vajkada
obilovao raznovrsnim karitativnim ustanovama ljubavi
prema bližnjemu. Već u prošlosti Dubrovnik za duge
svoje samostalnosti može da se podiči, pa čak da bude
i uzorom djelotvorne ljubavi prema bližnjemu. Ta bila
je prva na svijetu dubrovačka republika koja je već
godine 1466 proglasila ukinutim ropstvo i izdala stroge
naredbe kapetanima brodova na kojima je lepršala
zastava sv. Vlaha uz prijetnju teškim kaznama,
ako bi se ogriješili o zabrani trgovanja robljem. —
Dubrovnik je bio megju prvima ma svijetu, koji je
osnovao bolnicu, nahodište, ljekarnu, zalagaonicu i
toliko drugih socijalnih ustanova, a da se ni ne
spominju mnoge razne ustanove za pomoć u nov-
cu i stvarima siromašnim i bijednim. I noviji Du-
brovnik nastavio je svijetle tradicije svojih predaka:
Staračko zaklonište, Dječje zaklonište, Pučka kuhinja,
Konferencija sv. Vinka Paulskog pod nazivom, ,Sta-
NARODNA SVIJEST.
otstranjuje brzo i
vručicu i
Br, 44.
trajno
uzročniko
malarije.
Zast. Jugefa k. d., Zagreb, Gajeva 32 Oglas register. pod br. 9482 od 31. V. 33.
nak sv. Vlaha“ i tolike druge karitativne i humane
ustanove, o tome nam govore. Većina svih ustanova
ili su pod direktnim nadzorom biskupa dubrovačkog
ili on u njima sudjeluje bilo lično bilo putem svojih
odaslanika.
Svim žarom svoje plemenite duše daje se maš
Preuzv. Biskup odmah na posao oko reorganiziranja
kršćanske ,Caritas“. Vješto njegovo oko revnog i ne-
umornog radnika na polju ustanova kršćanskog milo-
srgja odmah shvati, gdje je tromo, što treba življe po-
krenuti, što preudesiti, što ukinuti, što modernizirati.
Savjetom, ličnim saragjivanjem i novčanim pripomo-
ćima, potiče svugdje u postojećim ustanovama najživlji
rad. Svojim neustrašivim optimizmom bodri i sokoli
tako, te svi koji s Njim saragjuju poprimaju od Njega
polet i srčanost. Ali se naš Preuzvišeni ne zaustavlja
samo na tome da uzdrži i prožme toplinom svog ple-
menitog srca ono što je našao. On u kratkom raz-
maku vremena, prelazeći smjelo preko svih zapreka,
stvara i dvije nove za sadašnje kritično i teško vrijeme
vrlo potrebite karitativne ustanove: Odbor ,Milosrgje“
i ,Trpezu sv. Vlaha u Gružu.
Odbor ,Milosrgje“, kao jedan ogranak karitativ-
nog društva sv. Vinka pod nazivom ,Stanak sv. Vla-
ha“, tako rekuć jedna je stalna sabirna akcija, kojoj je
svrha da pruža najhitniju pomoć u velikoj sadašnjoj
oskudici i bijedi, te predusreće ponizljivo prosjačenje
od kuće do kuće.
Znajući kako je u Gružu, u onoj našoj luci mnogo
radnika, koji su često izvrgauti napasti da svoju teško
zaragjenu nadnicu većim dijelom ostave po raznim krč-
mama, a jer i inače u Gružu ima dosta siromaha i
nezaposlenih, koji nadasve u zimsko doba gladuju,
naš vrijedni Natpastir stvara veliku odluku, koja je
svojstvena Njegovu srcu što ljubi i ne pozna straha
pred poteškoćama, da osnuje posebnu Pučku Kuhinju
u Gružu, koju stavlja pod zaštitu dubrovačkog Pokro-
vitelja dajuć joj naziv ,Trpeza sv. Vlaha“. Širokog
srca, pun optimizma i vjere u uspjeh uspijeva da pre-
dobije za svoju koncepciju i one, koji se iz početka
kolebahu, te uz materijalnu pripomoć Svoju, He
Dobrotvornosti, Stanka sv. Vlaha, Zakloništa Lopižić i
nekih uglednih osoba, odluka o Pučkoj Kuhinji u Gružu
postane stvarnost. Ona svakidan to bolje uspijeva i
odgovara svojoj humanoj svrsi pružajući siromašnijim
slojevima onog predjela, osobito radnicima za neznatnu
cijenu od 2, 3 i 4 dinara čiste, zdrave i hranive obroke
na podne i u večer.
»Zbor Popovski“ ,Sancti Petri in Cathedra“ u
Dubrovniku, starodrevna humanitarno-karitativna Sve-
ćenička Bratovština, nakon svoga ljubljenog prezasluž-
nog blage uspomene Nadpastira Dr.a Josipa Marčelića,
svoga dugogodišnjeg neumornog Bogom danog Pred-
sjednika, učitelja, dobrotvora zborom i tvorom, — steče
i ima u svome dijecezanskom Josipu Nadpastiru: preuz-
višenom Dr.u Josipu M. Careviću, sada Svečaru u slav-
ljenju srebrnog misničkog Mu jubileja, Bogom danoga
Starješinu, koji je kroz ovo kratko vrijeme kao prosvi-
jetljeni Predsjednik, učitelj i dobrotvor, čuvar vjerni,
razvio i u Zboru, tom velevažnom crkvenom dubro-
vačkom polju, svoju jaku uspješnu humanitarno-kari-
tativnu akciju svijetlom riječju i primjerom djelatne kato-
ličke vjere Božanskog Svećenika Samaritanca Krista Spa-
sitelja, žarom molitve predobrom Bogu istine i dobrote.
Tako eto u ove cigle četiri godine svog biskup-
skog djelovanja u našem Gradu, naš ljubljeni Natpastir
razvio je svestrano svoje karitativno djelovanje ruko-
vogjen pri tom uvijek načelima Evangjelja i tradicijom
katoličke Crkve. S.
U župskoj biblioteci u Prčanju izmegju ostalih
rijetkosti, čuva se i jedna knjiga, u kojoj je rukom
napisana. Molitva. Gospodnja na 166 jezika i to u
raznim azbukama. Niko Lazzari, prčanjski župnik, još
kao djak sjemeništa Kongregacije ,De Propaganda
Fide“ u Rimu g. 1848 dogje na zgodnu misao, da u
posebnoj knjizi sabere ,Očenaše“ u što više jezika.
Budući da se u spomenutom sjemeništu pripravljuju
za misionersku službu mladići iz svih narodnosti svi-
jeta, našem je Lazzariu bilo omogućeno, da svoju na-
misao ostvari, I tako mu je veliki broj saučenika na-
pisao tu najuzvišeniju molitvu na svom materinjem
jeziku. Svaki se od njih pod molitvom potpisao i naveo
svoje porijeklo, čim knjiga dobiva naročitu važaost.
U ovoj su knjizi zastupana 72 jezika evropskih
naroda (svi jezici koji se damas govore u Evropi i
mnogi njihovi dialekti). Tu spadaju stari jezici, koji
se danas više ne govore, kao starogrčki, latinski, sta-
roslavenski, staro skadinavski, keltski i staroetrurski.
Od slavenskih jezika zastupani su: staroslovenski
(glagolicom i čirilicom), ruski, poljski, česki, bugarski,
srpsko-hrvatski (latinicom i ćirilicom. Ima 60 azijskih
jezika, megju kojima je značajno pismo jevrejsko ra-
binsko i literarno, sirohaldejsko, staroperzijsko (klinovo
pismo), samaritansko, kufičko, tagalsko, bengalsko,
tursko, samojedsko, kalmučko, peguansko, sirsko, a-
rapsko, malabarsko, kurdsko, mongolsko, tatarsko, ma-
lajsko, malabarsko, birmansko, siamsko, staro i novo
kinesko, staromandžursko, tibetsko, japansko i san-
skritsko. Zastupano je 13 afričkih jezika. Zanimljiva
su pisma: etiopsko, koptsko, madagaskarsko, hoten-
totsko, berbersko (slikovito), Naročito treba da se
istakne ,Očenaš“ napisan hieroglifima.
Amerika je zastupana sa 24 jezika. Tu su na-
brojeni jezici starih Indijanaca, Meksikanaca, starosje-
diiaca Južne Amerike i Eskima. Knjiga sadržava 65
azbuka. Prema tome pretstavlja kulturno - historijsku
rijetkost. Ovu je knjigu poklonio župskoj biblioteci u
Prčanju g. Bernard Lazzari, gimnazijski direktor u miru.
Kalendar sv. Ante za godinu 1934 još je ljepši
i veći nego prošlogodišnji, a cijena mu je ipak ostala
ista — 10 (deset) dinara i svaki jedanaesti badava.
Na omotu od finog bijelog papira ostala je trobojna
umjetnička naslovna slika crkve sv. Ante u Sarajevu.
Kalendarij je ove godine u dvije boje: nedjelje i svet-
kovine označene su crveno. Dodato je tumačenje zna-
čenju svake slike u vinjetama nad pojedinim mjesecom.
Kalendar opseže 200 stranica, a sadrži 31 vrlo zani-
mivi članak, 8 po izbor pjesama i 11 izvornih pripo-
vijesti (aovela) od naših priznatih javnih radnika i pi-
saca. Osim 37 slika i vinjeta u tekstu ima još i prilog
od 16 stranica slika u bakrotisku na umjetnom papiru.
Kalendar sv. Ante prema tome je majljepši, najopsež-
niji i najeftiniji hrvatski katolički kalendar za g. 1934.
Naručite ga odmah — ako to još niste učinili — jer
su dvije trećine cjelokupne naklade dosada već raspa-
čane. — Naručbe prima Uprava Glasnika sv. Ante,
Sarajevo I - 264.