Br. 45.

Zaključci zagrebačkog
pravoslavnog svećenstva.

Mjeseca augusta tek, god. održana je u Celju
konferencija pravoslavnih svećenika sa područja zagre-
bačkog ,namjesništva“, ma kojoj su pored ostalih,
doneseni i ovi zaključci. Treba zamoliti nadležne cr-
kvene faktore :

1) Da se učini bogoslužbeni jezik narodu razu-
mljivim pomoću autoritativnog prevoda nekih dijelova
staroslavenske liturgije ;

2) Da se propovijed učini sastavnim dijelom li-
turgije i dade izraditi krug propovijedi za sve nedjelje
i za sve teme;

3) Da se uzme na znanje mišljenje svećenstva
,da nastavna osnova postojećih srp.-pravosl. Bogoslo-
vija ne osposobljava u dostatnoj mjeri trudbenike vi-
nograda Gospodnjeg, ;

4) Da se zahtijeva od Ministarstva Prosvjete, ,da
udalji iz škole i vaspitanja narodne omladine sve one
mastavnike, koji javno bilo u školi i u crkvi, bilo van
njih svojim ponašanjem, radom i rečima manifestuju
bezboštvo i severovanje“ ;

5) Da državna cenzura s više moralnih skrupula
daje dozvoe za prikazivanje pojedinih filmova, plaka-
tiranje i izlaganje njihovih slika, jer su rgjavi filmovi
sa svojim slikama jedan od najvećih uzroka moralne
aeosjetljivosti današnjeg društva a specijalno omladine;

6) Da učine apel na novinare, novinske dopis-
nike i administracije naših novina, da me pišu, ne
primaju i ne štampaju sastavke, koji su svojim sadr-
žajem štetni za društveni moral;

7) Da se moli Min, Unutr. Djela, da vrijeme
kupanja na plažama reguliše tako, da ženske imaju
svoje a muškarci svoje vrijeme kupanja. (Glasnik Srp-
ske Pravoslavne Patrijaršije Br. 40 i 41, str. 654—658)

 

KNJIŽEVNOST.

D. Nedjelko S. Subotič: Kršćanski brak i nje-
govi protivnici. Konferencija držana na sastanku dal-
mat. svećenstva u Splitu 11. srpnja 1933. Dodatak :
Enciklika S. O. Pape Pija XI. ,O kršćanskom braku“
(Casti connubii). Str. 92, Cijena Din. 12. Naklada Hr-
vatske knjižare — Split.

Kako je ovo pitanje svestrano obradio naš knji-
ževnik i umjetnik Don Nedjelko najbolje će nam po-
kazati podnaslovi devetero poglavlja na koje je ova
studija podijeljena : Nestalnost lajičkog morala. I. Čvr-
stoća u kršć. nauci o braku. ll. Brak u svijetlu same
prirode i prema Kristovoj nauci. Doživotno jedinstvo
bračnog života. III. Bogomili prema braku. Hobesov
državni apsolutizam. Državni panteizam i komunizam
prema braku. Civilni brak. Pobačaj. Divorcij. IV. Na-
turalističko sociološka teorija. Od Darvina do H&cke-
lova monizma Postanje porodice u Spencerovoj bio-
logiji. V. Maluzianizam i neomaltuzianizam o porodu
i pučanstvu. VI. Što je eugenika? O njenu postanju
i nastojanju. VII. Enciklika ,Casti conubii“ i kontrola
porogjaja. VIl. Krive zazade u književnosti. Teza Le-
ona Bluma, Ljubav tri generacije. IX. Feministički
pokret. Napredak ili dekadenca? Složnim silama. Zaklju-
čak. Ovakovo djelo samo se od sebe preporučuje. —ss

U godini kušnje. Roman. Napisala Zdenka Jušič-
Seunik, Izdala Matica Hrvatska. Cijena Din. 45 kod
povjerenika Matice Hrvatske. Knjižarska cijena Din 60.
O toj knjizi piše Zagrebačka ,MNedjelja“ od 15.V.:
,U časovima silne borbe, oluje, pregaranja i nijekanja
svih pozitivnih vrednota, silne perturbacije na svim po-
dručjima ljudskog života i djelovanja, pojavila se Zdenka
Jušić-Seunik s: svojom knjigom: ,U godini kušnje“.
Knjigom, koja nas mora i te kako zainteresovati svo-
jom važnošću . aktuelnošću. To je upravo kaleidoskop
života, koji se odvijao pred nama kinematografskom
brzinom; života koji nije poznavao budućnosti, nego
samo sadašnjost prezasićenu bombastičkim krilaticama
koje je malo tko razumio i otrovanu mahnitim težnjama
za uživanjem bez predrasuda. Vrijedni su detalji ro-
mana i psihološka analiza koja nas nuka da pojedine
detalje iz života junaka promatramo skroz psihoanali-
tički, Osobita je sposobnost autorice da shvati skalu
društvenih tipova i da ih odlično razradi. Jednu stvar
ireba osobito naglasiti, a to je odlučnost autoričina,
da je zahvatila današnji život i to s mnogo, mnogo
realizma. Mi to pozdravljamo i veseli nas, što se pre-
stalo s limunadnim i sentimentalnim radovima.

Kod mnogobrojnih nevolja ženskog spola,
stvara naravna FRANZ-JOSEFOVA gorka voda najveće
olakšanje. Uvjerenje sa klinika za bolesne žene tvrde,
da FRANZ-JOSEFOVA voda osobito blago dejstvuje i
da je posebno odlično njeno dejstvo kod porodilja.
FRANZ - JOSEFOVA gorka voda dobiva se u apote-
kama, drogerijama i špecerajskim trgovinama.

»NARODNA SVIJEST.

   
   

Brineta

privlači...|

U posljednje vrijeme susrećete često \ i
brinetu, čija kosa Vam daje pobudu H>“
na posebnu pažnju. Jer konačno je
omogućena posebnanjegakestenjaste
kose i to jednostavnim pranjem sa
Brunetaflor šamponom.
Zbog sadržine hequila imade Bru-
netaflor posebno ali naravno djelo-
vanje. Kestenjasta kosa, tamniji
tonovi, dolaze neusporedivo lijepo
do izražaja. Kosa do! je divan
valoviti sjaj i lako se češlja.

i ELIDA

SPECIALNI

Str, 5.

 

ŠAMPON

BRUNETAFLOR

 

Književno kulturni rad

Anice Bošković
(1714 — 1804) Svršetak.

Anica Bošković poznavala je vrijednost dobrih
knjiga, pa ih je sve, koje su joj braća iz tugjine slali
na dar, skupljala ma posebnom mjestu, tako da je
imala malu kućnu biblioteku, iz koje je prija-
teljicama posugjivala knjige na čitanje, a koju spominje
i u svojoj oporuci.

Ona je osim toga i svojim uplivom nastojala
okolo štampe dobrih knjiga. Dosta nam je vidjeti, ko-
jom se ljubavlju bila zauzela kod brata Rugje za štampu
jedne male božićne knjižice, o čemu piše u pismu od
9. listopada 1764. ovo: ,...Znam, da sam ti i skoro pi-
sala, i mogu mislit, da ove moje i imalahne knjižice
ne mogu ti bit od nijednoga gusta, nego za smetat.
Ali pritrpi i to na slavu Djetešca prisvetoga, za koga
ljubav možeš svekoliko i neugodno podnijeti... Jedno
malahno libarce, naški, od Novene od Božića aliti
od priprave na njegovo Sveto Porogjenje, štampano,
kako cijenim, još negda od P. Cameli. Donjekle na-
hodilo ih se u jezuvita i davali su ih; ma jes dosta
da ih je nestalo, nego ako kogodi uhranio ga je u
sebe. A veoma je i lijepo i devoto. Ja ga imam, er
sam ga čuvala i gledala kako dijamanat. Kad dogje
ovo brijeme sve ga dohode u mene pitat: kogodi,
jeda imam saviše; kogod, jeda ga mogu dobavit ;
kogodi, da ga pripiše; a kogod svaki dan posila ga
uzet za smolit i opet vraća, I sad mi ga nije doma.
Svegi mi je bila velika požuda, da bi se kakogodi
rištampalo. A jest dosta bremena, da si mi ti u pa-
meti od nazad dosta godišta, da bi ti učinio to dobro
djelo... Zato moliću te za slavu istoga, da to učiniš...“

Slijedeće godine i opet piše svome bratu: ,...Pi-
sala sam ti skoro moleći te za rištampu od njekoga
libarca Novene od Božića. Kako sam ti rekla, ti si mi
odavno u pameti za tega dobra djela. Kad ti najko-
modnije uzbude, ako te nadahne Bog, ja ću ti poslat
libarce kako lunario. Da je što za mene, ne bih imala
toga obraza, -u koliko čitnuo si me lijepim ofičicem,
a tolikijem librima, koje sve uživam, a eto ćeš i Boža!!
kanoćalom, osvem druzijeh galantarija, koje si ma
moje ime bez nikakva moga dostojanstva isposilo.
Ovo ćeš čitnut Bambina Jezusa, koji sve dostoji ...*

Kad joj je Rugje uslišao želju i kad je doznala
iz pisma g. Frana Stay, pisanog Božu, da je ta knji-
žica u štampi, piše ona svome bratu zahvalu punu
radosti dneva 12. kolovoza 1766. ,... Drugo za zahva-
liti na spomeni i pomnji, koju si imo za nezaboravit
se od štampe onijeh libaraca, za kojijeh sam te lani
molila... Osvem slave Božje, koja ufam da će bit
dosta velika i našemu jeziku korisna, ja ću ti
ostat držana, doklegodi sam živa, er ćeš me ispjadžerat
vele i vele veće, nego da si me izveo iz Dubrovnika
i poveo me na svoje spendze, kako se govori, da se
izarajdavam na sve ljepote, koje su se činile tamo u
Livornu i u Fiorenci novoj njihovoj gospodi, i na
koje naš Baro toliko se arajdavo, da se zaboravio u
temu sasvijem od svoga došašća u Dubrovnik...“

Iz ovih se citata može vidjeti njezino živo nasto-
janje oko propagande dobre knjige i to na narodnom

1 Njezina se oporuka nalazi u Dubrovačkom Arhivu.
1 Božo je njihov najstariji brat.

jeziku u ono doba, kad su se u Dubrovniku slobodno
upotrebavljala tri jezika: talijanski, latinski i hrvatski.
Kao što se iz ovog kratkog prikaza može naslutiti
važnost njezina kulturnog i vjersko odgojnog djelo-
vanja preko raznih književnih izvornih i prevedenih
produkata. — Iz korispodencije dade se lijepo vidjeti,
kako je živi duševni saobraćaj vladao izmegju Anice
i njezina velikog brata Rugjera, koji se razvijao još
onamo iz nestašnog djetinjstva, kad mu je ona gori
u njihovoj kući na Konalu služila u igri misu, pa
sve do njegove smrti. Zato je s pravom uapisao gla-
soviti dubrovački latinista Brno Zamanja u epi-
gramu prigodom Aničine smrti (koja je nastupila god.
1804. u noći izmegju 11, i 12, kolovoza) i ove riječi :

O salve, aeter numque vale; memor usque Rhacusa

Rogerii, una te semper in ore feret*,*

Luka Perinić.

12 Epigram se nalazi u djelu ,De vita et scriptis Bernardi
Zamagnae Patricii Rhacusini comment. Francisci Mariae Appen-
dini“, a čitav glasi ovako:

uTe quoque sidereum post fratres limen Olimpi

Accipit, o meritis Anna beata tuis.

Et nunc illustres amimas, quae te ordine longo

Praecessere, videns plena Deo frueris.

O salve, aeternumque vale; memor usque Rhacusa

Rogerii, una te semper in ore feret.“

Kalendar ,,Hrvatski Radiša“ za god. 1934.

I ove je godine ,Hrvatski Radiša“ to opće poznato
naše narodno društvo izdalo svoj veliki ilustrovani
kalendar ,Hrvatski Radiša“ za god. 1934. Str. 112.

Kalendar je uregjen tako, da će u njemu naći
naši obrtnici i trgovci, pa naša privredna omladina
mnogo toga, što će ih zanimati i što će im koristiti.
Kalendarski dio je neobično obilan. U njemu osim
kalendarija nalazimo najnovije podatke, koje je pisao
jedan naš stručnjak, o evropskim državama, o veličini
i stanovništvu kontinenata, o vjeroispovijestima u svi-
jetu, o najraširenijim jezicima, o slavenskim jezicima,
o prirodnim porastu stanovništva, o najvećim grado-
vima, o najvišim zgradama i spomenicima, o najduljim
mostovima, o najdužim kanalima i tunelima, o željez-
ničkim prugama, o trgovačkoj mornarici i t.d., i t. d.

Poučno zabavni dio je isto tako obilat.

Kalendar je uredio urednik Radišinih edicija Dr.
Z. Šprajcer i veliki dio kalendara vlastitim i vrlo do-
brim člancima ispunio.

Osim ilustrovanog kalendara izdao je Hrv. Radiša
vrlo lijepe i ukusne stolne kalendare. Prihod društvenih
kalendara je namijenjen u korist izgradnje naučničkih
internata, koje Hrv. Radiša u Zagrebu izgragjuje.

Kalendari se naručuju od Središnjice Hrv. Radiše,

SPORT.

U prošlom broju našeg lista javili smo da nam
je nepoznat uzrok neodigrane prvenstvene utakmice
Gragjanski - Gošk. Sada smo pak tačno obavješteni
da je Gošk svojim dopisom br. 119 obavjestio S.N.P.
da prepušta utakmicu u korist Gragjanskog. Poslovni
odbor S. N. P. na sjednici od 27. pr. mj. veriticirao
je tu utakmicu sa 3:0 u korist Gragjanskog. Prema
tome Gragjanski se sastaje 3. I. 1934 godine sa po-
bjednikom Baškavoda—Metković.

Rezultati nedjeljnih utakmica za prvenstvo države
iznenadili su svakoga, jer su reflektanti za titulu pr-
vaka države pobijegjeni od posestrina osječke i sara-
jevske Slavije. Rezultati su slijedeći : :

ZAGREB. Concordia - Slavija (S) 1:3. U očajno
slaboj igri domaćih, gosti zasluženo pobijediše.

BEOGRAD. Jugoslavija - Slavija (O) 0:1. Da
nebi bilo iznenagjenja i osječani pobjediše domaće.

NOVI SAD. Hašk- Vojvodina 3:2. Igra je bila
ravnopravna u kojoj su akademičari došli do pobjede
uslijed slabe igre domaćeg vratara.

Ico Hitrec, naš najbolji i najomiljeniji igrač igra
u Banjaluci gdje je na otsluženju vojnog roka.  8p,