POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 47. DUBROVNIK 22. Studenoga 1933. Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XV. Narodna Svijest ijena je listu 5 Din. mjesećno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Morava kod ppubrovačke Hrvatske Pika Prof. Marko Rašica (o pedesetgodišnjici rođenja i trideset- godišnjici umjetničkog rada). Prigodom raznih izložaba, koje je naš sugragjanin profesor umjetničko — obrtne škole u Zagrebu u svoje vrijeme priregjivao ne samo po našoj domovini, nego i u Beču, Pragu, Miinchenu, Veneciji, Rimu, Parisu, Londonu i dr,, mnogo su i lijepo pisale o njegovom umjetničkom talentu domaće i strane novine. Pravo je stoga da se i u mašem gradu čuje o njemu riječ prigodom pedesetgodišnjice rogjenja i iridesetgod. njegovog obilnog umjetničkog rada, u ko- liko to prostor ovog lista dozvoljava, poglavito zato, jer je Rašica svojim kistom prikazao i po svijetu pro- nio ljepote Dubrovnika. Vanredni talenat za slikarstvom pokazao je da- našnji jubilarac već od djetinjstva. God. 1901. ccijeniše taj talenat profesori bečke akademije slikarstva primivši u akademiju od 180 kandidata samo trinaestoricu me- gju njima i Rašicu. God. 1903. Rašica još kao gjak izlaže u Londonu svoje radnje i dobiva priznanje i kolajnu, a kad je god. 1905 nakon svršenih studija prikazao bečkoj publici svoje slike, kritika ga je stavila uz proslavljenog Klimta i Stucka. Da se usavrši i inspiriše na djelima neumrlih majstora proputova Italiju, Holandiju, Česku i druge zemlje; a na povratku daje se ma intensivan rad, — Producirao je mnoštvo akvarela, uljanih slika, litogra- iija i karikatura; a bavio se je i slikanjem na staklu, drvorezom, čahanovanjem i tuckanjem u metalima, te crkovnom umjetnosti, U slikanju religioznih slika, ireska i dekorisanju crkava pokazao je ne samo veliku sposobnost nego i ispravno razumijevanje. Pošio ga je pri tom vodio isključivo umjetnički kriterij, njegove su religiozne slike rijetke i dragocijene umjetnine, u skladu s liturgičnim ukusom, nabožnim čuvstvima i stilskom arhitekturom crkava, za koje su naručene. Takove su slike: Posljednja Večera, Sv. Antun propovijeda ribama, Sv. Frano, Gospa od Karmela u Vrboskoj, Angjeli u kupoli Sv. Marije u Zagrebu, te dekoracije n žup. crkvama u Krašiću i Mecincima itd. izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birlmiša) — Dubrovnik pe se ne SOL O Potu, SARGOV KALODONT REI i + Veliku je zaslugu napose stekao spasivši od propasti Ticijanove slike u Vrboskoj vještim i stručnim popravkom. Daleko širem krugu poznat je Rašica kao pejsa- žista svojim mnogobrojnim akvarelima punim svijetla, žarkih sunčanih zraka, bujne jnžnjačke flore, vječnog zelenila, života i snage. Njegovo je umjetničko oko znalo naći i na platno baciti ne samo draži i ljepote prirode po Lapadu, Sv. Jakobu, Orsuli, gdje je Sve- višnji Tvorac sasuo pregršti biserja neodoljivih krasota, te po čarobnoj Boki, divnom Bledu, krasnoj Kraljevici, pitomom Krku i Rabu, koje je priroda obdarila mate- rinskim obiljem svojih čari, nego i ondje gdje profano oko ne vidi nego bezvrijedni, zabitni i mrtvi ambijenat. I tu onaj na oko nezahvalni pejsaž, one mrtve luke primorskih varošica i sela, oni propali dvori i polu- srušeni balkoni, sure klisure i sumorno patinirana boja našeg kamenja sve je to u Rašičinim akvarelima živo i veselo, primamljivo i čarobno. Od ovih akvarela pri- regjuje izložbe i tim pobugjuje interes kod stranaca, a ljubav i ponos domaćeg pučanstva za svoje krasne, i i ako zapuštene krajeve. Od dubrovačkih pejsaža vrijedi spomenuti pre- krasne: Pinije i čempresi, Maslinik u svitanju, Čem- presi pred olujom, Prvi sunčani traci, Ispred dvorca Rašice, Čempresi i oleandri, Bura, Lovor, Petka, Pos- ljednji traci, Agave kod Dubrovnika, Vila u Sv. Jakobu, Vala od Lapada, Crkva i čempresi sv. Mihajla, ulica u Dubrovniku itd, U tim je slikama ljepota dubrovačkog kraja i naše more i naše hridi i bujna naša flora našla dostojnog majstora u domaćem sinu, koji osjeća i pozna, ljubi i proćućuje krasote rodnog kraja i te svoje osje- ćaje producira ma platno ne iz lukrativnih, nego iz ro- doljubnih motiva: da proslavi svoj grad. Daj Bože, da naš umjetnik ustraje i dalje u tom rodoljubnom nasto- janju i da u svom gradu, gdje se je po penzionisanju nastanio, ne bude iskusiti onu : nemo propheta in patria, pošto je drugdje pobrao slavu i priznanje. OTVO JULEO Ba kiš. MEINK Oubrovnik, Trg Nralja Tomislava (prama Nralj. dvoru) Gundvlićeva Poljana 3. ia UVOZ 4 KAVE | ČAJA RR U. & Pregled vanjskih dogagjaja. Njemačka nakon izbora očekuje od ostalih vele- sila, da joj priznaju ravnopravnost, Francuska štampa priznaje, da su izbori svršili iznad očekivanja za Hit- lera, ali podvlači potrebu energičnog držanja prema Njemačkoj. I socijalistična štampa u Francuskoj ističe, kako je nemoguće da se sporazumi francuska demo- kracija sa hitlerovskim macijonalnim socijalizmom. — Katolici su kod izbora zauzeli stanovište prema upu- tama biskupa, koji su izjavili, da katoličke snage treba da budu za izbore u koliko su za megjunarodni mir. Nagiasili su ujedno, kako sudjelovanje katoiika na iz- borima ne znači odobravanje svega, što se je u posljednje vrijeme učinilo protiv interesa vjere i crkve, javnoga morala, katoličke škole i slobode organizacija Kato- ličke Akcije. Francuska je prema izjavama Sarraut-a i Paul Boncour-a u debati o vanjskoj politici, protiv revizije ugovora. Ona hoće da čuva vjernost svojoj tradicijo- nalnoj politici, koja se bazira na slijedećim tačkama : 1) poštivanje ugovora i megjunarodnih sporazuma što ih je Francuska potpisala; 2) nepovredivost granica, koje garantuju ugovori o miru ; 3) organizovanje mira i megjunarodne suradnje u okviru Društva Naroda; 4) vijernost saveznicima. Francuska je i za razoružanje, ali traži da joj se prije dadu sigurne i uspješne garancije. Sovjetska Rusija. Amerika je službeno priznala Sovjetsku Rusiju, koja je pored ostalih točaka spora- zuma pristala i na točku o slobodi vjeroispovijedanja američkim državljanima u Rusiji; dozvolila je da se mogu graditi protestantske crkve. — Kako u Ukrajini vlada veliki glad, to je Centralni odbor za pomoć gladnima Ukrajine uputio brzojav Rooseveltu, kojim ga moli, da zatraži od Litvinova dozvolu za jednu internacijonalnu komisiju, koja će ispitati pitanje glada u Ukrajini. Isto su učinili i ostali odbori, koji su kon- stituisani po svim većim centrima Evrope. — Sovjetska je vlada pustila iz tamnica 50 svećenika, od kojih je 16 katoličkih sa jednim biskupom Mons. Matulionis a to u zamjenu za komunističke agitatore, koji su bili utam- ničeni u Litvi. Prema izjavi Mons. Matulionis-a još je u tamnicama 200 kat, svećenika. Mussolini je govorio pred središnjim savjetom korporacija o kapitalizmu, Društvu Naroda, Njemačkoj i korporativnom sistemu. Naglasio je da Evropa danas ne vlada više svijetom jer nema političkog jedinstva megju narodina. Da se dogje do minimuma ioga je- dinstva može pomoći jedino Četvorni Pakt velesila a nikako ni Društvo maroda ni Lokarnski pakt, Društvo naroda je izgubilo svoje političko značenje tim što u njemu nema Sjedinjenih Država, Sovjetske Rusije, Ja- pana i Njemačke. Lokarnski pakt nema nikakove veze sa pitanjem razoružanja. Mavijestio je, da će u ltaliji uvesti sistem korporacija, pa će Središnji Savjet imati zakonodavnu vlast. Time bi otpao današnji parlamenat. Austrija. Kancelar Dr. Dolinss misli radikalno reformirati ustav i parlamenat u smislu ukidanja stra- naka i uvagjanja sistema korporacija. Načelnog pro- tivnika imade u socijalnoj demokratskoj stranci, jer ona zagovara stalešku borbu i boj proti Crkvi. Protivnici su mu i Narodni socijalisti i Marksisti, jer su za spajanje Austrije sa Njemačkom. Zapadne sile pomažu Dollfussa u borbi protiv neprijatelja nezavisnosti Austrije, ali ne može računati na tu potporu protiv bečke internacijo- nale, koja je protiv Crkve. Engleska se sve više približuje koncepciji Nje- mačke i Italije u pitanjima megjunarodne politike. Grupa članova Donje kuće izjavila se je za reviziju trianon- skog ugovora. Macdonald je u Donjoj Kući rekao, da