Str. 2 treba sazvati flovu konferencu za razoružafije izvan Zeneve na kojit bi 8& pozvalo i Njemačku. Rumunjska. Vlađa Vajda Vojevode dala je detiti- siju, ma da je imala povjeretije parlamenta. — Novu je vladu sastavio Duca od člafiova liberalne stratike, Izgleda da je &va vaiparlamčtitarna kriza nastala zato, što prijašnja vlada nije vodila računa o željama suve- rena u pitanju suzbijanja buntovne akcije nacijonalista. Liberalna stranka protežira Židove, osobito orie iz Nje- mačke, dočim ih Vajda Vojevoda nije htio da trpi. Dugovi svijeta prema podacima Winklera, pred- sjednika američkog saveza vjerovnika, iznose ukupno 22 miljarde 300 milijuna dolara, što u našemu novcu iznosi 1 bilion 3 miljarde 500 milijona Dinara. Godišnje kamate iznose 1 miljardu dolara ili 45 miljarde dinara. Izbori u Španjolskoj. Kod nedjeljnih parlamen- tarnih izbora u Španji, pobjedu su iznijeli konserva- tivci (udruženi katolici). Prema dosadašnjim vijestima oni su dobili 150 mandata više nego prošli put, Promjena godišnjih dobi. Promjena godišnje dobe donosi sa sobom mnoge pro- mjene, koje su važne za ljudski organizam i zdravlje. Proljeće, ljeto, jesen i zima četiri Su važne pro- wmjene. Te promjene važne su za gospodarstvo, za različne radove i u glavnom za sve ono što s čovjekom živi u životnoj zajednici. Narod kaže: ,Svako godišnje doba ima svoj rad, svoje jelo i svoje odijelo“. To što kaže narod to je tačno. Spomenuta četiri godišnja doba možemo opet podijeliti u dva glavna razdoblja, i to u proljeće, ljeto kao prvo razdoblje, te jesen i zimu kao drugo. Na prelazu, iz ovih glavnih razdoblja ponavlja se i regenerira čitava priroda, a s njom i čovjek. Stari kaput je pošteno izdržao jednu jesen i zimu, treba ga temeljito isprašiti, pokrpati i donekle obnoviti, Biljke i voćke treba okopati, nagnojiti, ži- votinje urediti i tako dalje redom. A čovjeka, ljudsko biće, koje se dnevno troši u borbi za život treba ta- kogjer u neku ruku obnoviti. Promjenama godišnjih doba donesene su redovno i bolesti, jer je ljudski organizam i previše osjetljiv na svaku promjenu. A te bolesti jače su baš u to vrijeme i brže se primaju čo- vjeka, jer je organizam oslabljen i time pristupačniji svim bolestima. U to pogibeljno vrijeme treba dakle nastojati i tražiti pomoćna sredstva s kojima će ojačati organizam. Naše, tijelo u svom konačnom obliku hrani se sa krvi, jer je krv ona koja izdržaje na životu ljudsko tijelo, pomaže njegov razvitak i daje materijal potreban za regeneraciju i zamjenu stanica. Najvažnija sastojina krvi je željezo. Takav jedan preparat koji prvi nadomješta željezo, je ,ENERGIN“ za jačanje krvi, živaca i apetita. ,ENERGIN“ je isproban od sto- tine iisuća ljudi s uspjehom, o čemu svjedoče tisuće priznanica. ,ENERGIN“ se daje djeci tri puta na dan po jednu malu kašiku, a odrasli ga uzimaju tri puta dnevno po jednu veliku kašiku i to prije jela. »ENERGIN“ je dobar i koristan preparat za sva- koga, bez razlike spola i godina. »Energin“ dobiva se u svim apotekama u zatvo- renim (originalnim bocama) od pola litre. 1 boca e 45 Din. Poštom šalje + Laboratorij ,Alga“ ušak. 3 velike boce ,Energin“ 110 Din. 6 boca ,Energin“ 220 Din. i 1 boca badava. 12 boca ,Energin“ 440 Din. i 2 boce badava. Reg. S. Br. 4787/32. Pisma iz naroda. GRUŽ. Diocezanski biskup megju radnicima. Prošli je petak preuzviš. biskup Dr. Josip Carević po- hodio mjesnu Pučku kuhinju. Došao je u 12 s., kada je najveći broj radnika objedivao. Visoki je gost megju njima blagovao, s njima se bratski razgovarao, pitao, da li ko što ima prigovoriti na hranu. Svi su bili uskićeni od radosti nad tim posjetom Preuzvišenoga, da su mnogi bili vidljivo ganuti. Mimogred budi re- čeno, da je Biskup platio objed svima, koje je tu našao i koji su nadolazili tijekom objeda. Ova humani- tarna ustanova je jedna od mnogih koje je Preuzvišeni biskup ostvario u svojoj biskupiji. Sad je jadnom rad- niku bez razlike vjere od velike pomoći, jer sa četiri dinara ima obilati okrepni objed. Tu upada u oči uzorna čistoća, obilate porcije i posve dobar način kuhanja. Vas taj posao vrše sa pravom kršćanskom požrtvovnošću sestre Dominikanke. Gružani se mogu ponositi ovom socijalnom ustanovom i biti sretni nad tom blagodati, koju im je Bog dao preko našega za- uzetnoga biskupa i požrtvovnog kuratorija kuhinje. OREBIĆ. Proslava svete Godine. Najsvečanijim načinom proslavila je naša župa Blagdan Krista Kralja i 25.godišnjicu srebrenog misničkog jubileja Preuzviš. »NARODNA SVIJEST« dijecez. biskupa, a vrhunac slavlja doživjeli smo u Ne- djelju 12. 0. mj., kad je cijela župa skupa sa ftanj. samostanoiti Vele Gospe proslavila jubilej švete Godine. U predvečerje svečanost je niajavljena slavljenijer žvoria, pucatijem mužara i bacanjem vatrometa. Naša lijepa Matica bila je divno ukrašena izniutra i izvana, Milota je bilo vidjeti u Nedjelju ujutro, kako dolaze pojedini odlomci sa svojim barjacima i dok svaki barjaktar iz- vijanjem pozdravlja svoju Maticu, zvona slave a pucaju maškule. U 10 sati započela je svečana služba Božja, kojoj je prisustvovao vas narod iz cijele župe. Možemo kazati, da uza sve slabo vrijeme nije nitko izostao, tko je samo mogao hodati, I sve Vlasti bile su nazočne. Svetu Misu otpjevao je mp. O. Dinko Mautović, gvar- dijan našeg samostana Vele Gospe. Prvi put od kada postoji Orebić zapjevala se je sv. Misa staroslovenskim jezikom. Na koncu je pjevao Adamovićevu glagoljačku Misu u tri glasa posebni mješoviti zbor, koga je maj- storski uvježbao i dirigitao g. sudija Oskar Zglav. Na orguljama je svirala g.ca Lile Alesić. Za ovu prigodu g. Zglav je komponirao i posebnu ,Zdravu Mariju“, koju je divno otpjevala njegova g.gja Alćeste Zglav. Pjevanje i sviranje tako je lijepo uspjelo, da je svak bio ushićen i duboko ostaje zahvalan našem novom zboru za ovaj sveti užitak. Preko Mise je zanio sluša- telje preč. dekan Don Niko Milić, zanosno govoreći o pobjedi križa Isusova i o divnoj nauci, koja nam sjaje sa ove najveće katedre svijeta. Na koncu je slijedio svečani Blagoslov sa Presvetim: i posveta Pr. Srcu. Svak je žalio, da se prama ulanačenom programu nije mogla razviti veličanstvena procesija radi slabog vre- mena. Sve svete obrede pratilo je pucanje maškula. Vas narod je tako oduševljen i nikada neće zaboraviti ovu veličanstvenu proslavu. Neka živi, cvati i napre- duje naš novi pjevački zbor na ponos i diku župe Orebića i ma veću slavu Božju. — Prisutnik, je taj zub, ako ga odmah ne zamašimo. Ostatak jela ujeo se medu zube, stvara se mliječna kiselina koja rastvara zubnu caklovina. Posljedica toga je malene rupa. Dnevna njega s Chlorodont zubnom pastom zastićuje zube od prerana raspadanja, čuva ih zdravima i čini ih sjajne bijelima. Tuba Din. 8.s, velika tuba Din. 13.-. KOTOR. [Za uregjenje grobišta u Škaljarima formirao se je posebni odbor sa preč. Don Ivom Stjep- čević na čelu, te je izdan posebni apel ma Kotorane. Tu se izmegju ostaloga kaže: ,Naše katoličko grobište u Škaljarima potrebuje više pažnje. Ne odgovara onoj ljubavi, koju bi prema pokojnicima morali gojiti, ne odgovara kulturnoj visini grada, kojom se pravom mo- žemo dičiti. Više je tome razloga. Glavni je pomanj- kanje organizacije gragjana, voljnih da sudjeluju u svrhu uregjenja. Da se tomu doskoči, da nam i gro- bište u buduće bude na čast, potpisani su preuzeli zadaću organizacije. Računaju pouzdano na pomoć su- gragjana, jer bez nje nema uspjeha. Muo kod Kotora. Svečanost blaženog Gracije. Svetkovina ovog Sveca domoroca jedna je od najjačih svečanosti u Boki Kotorskoj. Po običaju prošlih go- dina obavljena je tradicionalnom pobožnošću bez ika- kove vanjske parade dne 9. ov. mj. Usprkos veoma rgjavog vremena mnogo je naroda dohrlilo svom eu- harističnom Svecu i brojni vjernici su pristupili Trpezi Gospodnjoj. Svečanu Misu pjevao je preč. Don Špiro Perušina, kanonik iz Kotora, a lijep pohvalni govor održao je vić. Du Stipe Serventi, župni upravitelj u Lepetanima. Mjesno hrvatsko pjevačko društvo ,Zvo- nimir“, koje je otrag dva mjeseca imalo onako veliki uspjeh u Dubrovniku, pjevalo je svojom priznatom vrsnoćom pod upravom svog domaćeg učitelja i župnog orguljaša g. Gracije V. Jankovića četveroglasnu Misu od Grubera, te himnu Blaženikovu od svog prvog uči- telja blagopokojnog O. Konrada-Ebert, franjevca, a blagoslov od mladog dirigenta g. I, Brkanovića, Br. 47. Glazbeni vjesnik. Svečanost sv. Cecilije, Nabožni koncerat ,Crkvenog Pjevačkog Zbora“ u počast sv. Cecilije zaštitnice glazbe. Koncerat će se izvesti u nedjelju dne 26. o. sij. u mjesnoj Katedrali preko sv. Mise u 11 s. PROGRAM. 1. Br. Šček: Pjesma sv. Ceciliji (mješ. zb.) 2. a) ,Laetabundus exsultet fidelis chorus“ (bo- žićna sekvencija iz dominikanske liturgije — koral — mješ. zb.). 2. b) ,Ave Regina coelorum“ (koral — ženski zb.). 3. G. Croce (1560—1609) : ,Tristis est anima mea“ (mješ. zb.). 4. a) Ant. Bruckner (1824—1896); ,Christus fa- ctus est“. (mješ. 2b.). 4) b) J. M. Plum: ,Ego sum resurrectio et vita“ (uži ženski zb. — cello g. I. Brilli i harmonium). 4. e). J. Kromolicki : ", Terra tremuit“ (mješ. zb.). Na harmoniumu M.ro J, VI. Vruticky. Dirigent A. Gjivanović. * * #* Uz gornji program: Tačka |. je kao veseli uvod u svečanost, a komponirana je od mlade vrijedne Slo- venkinje, čije se kompozicije i crkvene i svjetovne rado izvagjaju po Sloveniji. Tačke 2a i 2b su koral (aajsavršeniji tip cckvene glazbe, izragjen kroz vijekove, a potiče iz prvih vre- mena kršćanstva). 7. stil crkvene glazbe. Tačka 3 je model klasične polifonije majstora ve- necijanske škole. /7. stil crkvene glazbe. Tačke 4a, bic spadaju u //I. stil črkvene glazbe (, moderna“). Bruckner je tek u 60. godini svog života bio za- pažen od savremenika. On je pravi Wagnerijanac, koji je tražio nove puteve bez oslona na stare majstore. Glasovite su njegove sinfonije za orhestar (8 na broju). Osim toga napisao je nekoliko misa za zbor i orhe- star i mnoštvo crkvenih moteta. Tačka 4.a je u pre- radbi Isusovca O. Bouvin. : Otac Jean Marie Plum je mladi Servita iz Belgije, veoma plodni kompozitor (oko 100 štampanih), pravi modernista, koji se služi i srestvima, ne dozvoljenim u knjigama o teoriji glazbenoj. Ipak kao bazu svojih kompozicija uzimlje koralne motive, koje je (vidi se) dobro proučio i produbio. Tačka 4b ima za tekst ri- ječi iz mise za mrtve i puna je mistike. Dr. J. Kromolicki (rogi. 1882) duboki je njemački komponist raznih misa i crkvenih moteta, uz to svje- tovnih zborova za sole i zborove, kao i koncertnih ko- mada za cello. Melos je njegov originalan, ali lako shvatljiv. Arhitektonika mu je bujna i interesantna. Modulacija kadkada smjela, ali ipak mirna i nabož- nog karaktera. ** * Zakonik za crkvenu glazbu. Baš na dan sv. Ce- cilije (22. XI.) ove goditie vrši se 30 godina, da je Papa Pijo X. izdao ,Motu proprio“, pravi zakonik za crkvenu glazbu. U njemu su za prvi put kodificirani jasni pre- pisi u pogledu crkvene glazbe. — Crkvena glazba kao sastavni dio službe Božje ima svrhu, da promiče slavu Božju i posvećenje vjernika. Svojstva su joj: 1) svetost, 2) pravilnost oblika te 3) universalnost. Tri su stila crkvene glazbe: koral (I), klasična po- lifonija (II) i slobodni stil (III). Najsavršeniji tip crkvene glazbe je koral, jer su ga stoljeća gradila, a to je pretežao pijev prvih kršćana. Klasična vokalna polifonija je u najtješnjoj vezi sa ko- ralom, jer uzimlje koralne motive, samo ih obragjuje polifonski. Prvak II stila je neumrli Palestrina. Moderna crkvena muzika (III stil) ne pozna jednog odregjenog pravca. Crkva dozvoljava svaki tip, ali za- htijeva da ima svojstva crkvene glazbe (ako je dobro, ozbiljno i dostojanstveno komponirana, te ako nije ne- dostojna liturgijske funkcije). Kult sv. Cecilije kao zaštitnice glazbe. Sv. Cecilija umrla je mučeničkom smrću u trećoj dekadi trećega vijeka po Is. Njeno tijelo ostalo je 600 godina u katakombama. God. 821. tijelo svetice bilo je prenešeno u krasnu crkvu sv. Cecilije. Kad se je ta crkva g. 1599 popravljala, otvorili su njen grob i našli su je potpuno čitavu, te su je opet prenijeli ma prvo mjesto u katakombama. O sv. Ceciliji je legenda, da je ona prva pronašla orgulje. Dapače su je majstori slikari slikali u pozi, gdje gledajuć put neba svira u orgulje. Ipak to je samo lijepa legenda. Niti se može uopće dokazati, da je ona bila muzikalna. Iz akta mučenika, gdje se kaže o sve- tici, ima mjesto, koje glasi: ,Cantantibus organis Cae- cilia virgo in corde suo soli Domino decantabat dicens ; »Fiat, Domine, cor meum et corpus meum immacula- tum, ut non confundar“. Ovo je mjesto dalo: povoda, da se proširi ta legenda. Megjutim stroga kritika ovo mjesto prevagja: ,Uz zvukove glazbila (t. j. u čast bogu ženidbe prigodom izlaženja nevjeste iz roditeljske kuće) Cecilija djevica u svom srcu jedinomu Bogu se molijaše govoreći: ,Sačuvaj, Gospodine, moju dušu i tijelo neoskvrnutu, da ne propanem“. Ovu herojsku Cecilijinu superiornost ljubavi nebeske nad zemaljskom do dobrovoljnog žrtvovanja svog života za Krista cr- kva je uzveličala, izabravši sv. Ceciliju za zaštitnicu crkvene glazbe.